Tehnologija vlasti
"Povratna karta za Prokića"; VREME 1140
"Povratna karta za Prokića"; VREME 1140
Držim se pretpostavke nevinosti da bih vam pokazao koliko vas takav moj pristup nervira. Onoliko koliko vas nervira, toliko smo se svi privikli na atmosferu hajke i medijskog linča. I tačno toliko državni organi godinama ne rade svoj posao
Razvila se žestoka politička debata u kojoj se finansijskim pokazateljima jedne "još žive" banke baratalo kao u obdukcionoj sali
U beogradskom Sava centru 4. novembra je održana premijera dokumentarnog filma Valter reditelja Andreja Aćina. To je priča o heroju Drugog svetskog rata Vladimiru Periću, ali i priča o najpopularnijem jugoslovenskom glumcu Velimiru Bati Živojinoviću, koji je glumio lik inspirisan Perićem u filmu Valter brani Sarajevo Hajrudina Šibe Krvavca. Mit je dobio još jedno poglavlje
Vučić je u Berlinu ostavio "iznenađujuće" dobar utisak. Nemačka je spremna da Srbiji pruži pomoć u borbi protiv korupcije, od ekspertize do pomoći u opremi i obuci. Poželjan bi bio bilateralni sporazum o pravnoj pomoći i protoku informacija, ali će morati do kraja da se sprovede istraga o ranjavanju nemačkog vojnika KFOR-a na srpskim barikadama na Kosovu
Ivica Dačić, premijer Srbije ("Blic")
Ima li ovogodišnji festival angažovanog i dokumentarnog filma "Slobodna zona" pouku, angažovanu pouku? Možda. I možda bi ona mogla da glasi: ako su raznorazni tipovi u poslednjih dvesta godina neprestano menjali svet, sada je došlo vreme da malo predahnu i da, eventualno, prionu na njegovo tumačenje
Knjiga "Stevan Filipović – Istina o istorijskoj fotografiji" Mirjane Belić-Koročkin-Davidović i Radivoja Davidovića, u zajedničkom izdanju autora i Čigoja štampe, sadrži dve priče, obe podjednako važne: o Stjepanu (Stevanu) Filipoviću i o legendarnoj fotografiji Stevana na vešalima, sa uzdignutim pesnicama, nekoliko trenutaka pred smrt, 22. maja 1942. godine u Valjevu. Zaokruženim i potpunim podsećanjem na kratak život Stevana Filipovića, autori knjige započeli su put koji bi bilo dobro nastaviti, put ka rehabilitaciji antifašističke prošlosti i spasavanju od zaborava simbola te prošlosti
"Mojim prelaskom u Zvezdu, Budućnost je, osim postavljanja reflektora na gradskom stadionu, dobila i veliko obeštećenje. Pored toga, Miloš Slijepčević je pristao i na to da, u sklopu mog prelaska u Zvezdu, Robne kuće Beograd preuzmu titogradsku fabriku tekstila Titeks, sa sve magacinima prepunim Titeksovih džempera i ostale garderobe. Smiješno zvuči, znam, ali, vjerujte, čak i u odnosu na ugovore koje potpisuju današnji fudbaleri, moj ugovor sa Crvenom zvezdom nije bilo tako loš"
Mnogi su skloni da veruju da se politički, a naročito stranački život u Srbiji odvija iza kulisa, te da je sve ono što do javnosti stigne tek daleki odjek onoga što se zaista dešava. Zato, kažu, treba čitati između redova. Paradoksalno, često su najbolja potvrda ovakvih tvrdnji upravo pokušaji političkih aktera da deluju transparentno
"Ono što je danas neophodno državi, zove se munjevito podizanje konkurentnosti već postojećih proizvoda iz Srbije. Jer, ako to ne uradimo odmah, izgubićemo još hiljade i hiljade proizvođača"
Četrdeset godina pošto je Dejvid Bouvi objavio album na kome su se premijerno pojavili Zigi Stardast i Pauci s Marsa, "Kjurioziti" je sleteo na Mars. Ove godine su umrli Nil Armstrong i pisac Marsovskih hronika Rej Bredberi, a jedno važno poglavlje futurističke prošlosti pop kulture zatvoreno
U vetar su otišle sve priče o tome da će se upravo Srbija herojski suprotstaviti starom "prorecesionom" modelu stroge finansijske konsolidacije, koju decenijama nameće Vašingtonska centrala svetskih finansija, onim posrnulim zemljama koje na državne potrebe stalno troše više nego što mogu da prikupe od privrede i stanovništva
Ovih dana treba da nas usreći najnoviji nastavak legendarne treš-serije o "tajnom agentu 007", kad nas već Bog nije sačuvao od prethodnih nastavaka. Još ga nisam video, ali se – poučen iskustvom – nešto preterano ne nadam da će biti imalo bolji. Evo zašto
Zimski dnevnik Oster ispisuje (i) kao istoriju (svog) tela. Uz povremene digresije, priča o telu ipak teče hronološki: od detinjstva do starosti. Zima iz naslova i odnosi se (između ostalog) na zadnju fazu, na kraj života. U jednom svom sloju Zimski dnevnik je zapravo meditacija o starosti, tačnije rečeno o starenju. Okvir knjige je, dakle, starost i blizina smrti, no knjiga, naravno, govori o životu
Spavanje nije, kako se to pogrešno misli, tek puka fiziološka potreba; spavanje je pre svega provod
Umesto toga da glavna briga prosvete bude kako odškolovati kvalitetne kadrove koji mogu poslužiti razvoju zemlje, kod nas je glavna briga prosvete da popuni socijalne rupe, pa je veoma česta pojava da nekoga ko je ostao bez posla u drugim sektorima gurnemo u prosvetu kako bi bio na državnom budžetu, pri čemu je manje bitno kakve kvalifikacije poseduje i kakvo znanje može da prenese učenicima
Ko i kako razmišlja o javnim poslovima? Urušavanje čitave srednje klase pogađa intelektualce koji se suočavaju sa problemima na egzistencijalnoj ravni, gube uporište i uticaj u javnosti, u kojoj se širi antiintelektualizam
Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni