
Ratni zločini
Svirepost i tišina
Ko je Lukića 1992. poslao u Višegrad kao komandanta i održavao ga tamo godinama, uprkos jasnim dokazima da je čovek masovni ubica? Ko je sve učestvovao u organizovanju i zataškavanju zločina u Sjeverinu i Štrpcima
Ko je Lukića 1992. poslao u Višegrad kao komandanta i održavao ga tamo godinama, uprkos jasnim dokazima da je čovek masovni ubica? Ko je sve učestvovao u organizovanju i zataškavanju zločina u Sjeverinu i Štrpcima
Uoči sednice Saveta fakulteta na kojoj je Predrag Stojanović, optužen u aferi Indeks, izabran za vršioca dužnosti dekana, ostavku na članstvo u ovom telu podneo je profesor Zoran Ponjavić, inače prorektor za nastavu Univerziteta u Kragujevcu. Nakon njega, ostavku na mesto predsednika i člana Saveta Pravnog fakulteta podnela je profesorka Snežana Soković, a profesor Branislav Simonović na sve funkcije na fakultetu, osim predavačke. Tako je, formalno gledano, Stojanović izabran za dekana bez ijednog glasa protiv, a profesori koji su umešani u aferu Indeks nesmetano su preuzeli Pravni u Kragujevcu
Završene su 25. letnje jubilarne univerzitetske igre. Broju od 19 medalja koje su osvojili sportisti iz Srbije, dodaje se još jedna, ona za organizaciju. Šta kažu neki od 10.000 volontera koji su zaslužni što je cela manifestacija prošla "gotovo bez greške"
"Bilo bi previše nejasnoća kada istina ne bi imala vidljivih oznaka", rekao je francuski filozof Paskal (1623–1662). I posle četiri veka ova misao nas kristalno jasno podseća da se istina ne da sakriti, uvek ostavlja trag i pre ili kasnije savremenici ili potomci otkriće je, sagledati, i po njoj suditi o našim delima i nama samima
Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" koji su se odazvali na tu anketu, upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Odgovore koje ne objavimo u štampanom, dostupni su u našem elektronskom izdanju. Od mnogih obimnih pisama koja su stigla u redakciju, u prethodnom broju smo objavili delove dirljivog dnevnika naše čitateljke Kose Pakuševskij – o danima koji teku i nose strepnje, rastanke, bolesti, oskudicu i poneku radost u smutnim vremenima; i beleške Gorana Vladisavljevića – o tome kako je njegov otac jednom, 1987, došao kući sa posla i rekao: "Sutra vozim Slobodana Miloševića u Grčku!" U ovom broju objavljujemo odgovore Milana Dinića (23 godine), studenta četvrte godine politikologije na Fakultetu političkih nauka, koji, zbirno, čine celovit esej o tom, ali i o sadašnjem vremenu. (Priredio: M. M.)
Nažalost, najveće su šanse da će istraga beogradskog suda o odgovornosti novinara u ratu, barem u Bosni, biti iskorišćena za već viđeni scenario kada su u pitanju ratni zločini i suočavanje sa prošlošću: međusobno optuživanje, relativizaciju zločina, skidanje sopstvene odgovornosti i njeno prebacivanje na "one tamo"
Zar postoje studije prava koje polaznike uče metodi koju je profesor u prošlom broju "Vremena" demonstrirao? Imao je pred sobom ono što sam ja napisala i potpisala, ali je odlučio da, umesto onog što sam objavila, napadne ono što tobož "mislim" i "verujem"
"U doba kada su ostali balkanski narodi razvili nacionalni korpus i definisali nacije, Cincari su kao manja etnička grupa hrišćanske vere učestvovali u nacionalnim pokretima drugih, bliskih, naroda" (Dušan Popović)
Kralj Bosne, Srba i Primorja Tvrtko I u diplomatskom pismu Italijanima hvali se svojom pobedom nad Turcima, a ovi odgovaraju da su već čuli za slavnu pobedu nad muhamedancima. Da li i jedan od najozbiljnijih vladara na Balkanu tog vremena tek tako laže, a naivni Latini, stare varalice, prave se mutavi
Prošlo je dvadeset godina otkako je Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. juna 1989. na milionskom mitingu povodom šeststote godišnjice Kosovskog boja aklamovan za srpskog vođu; više od dvadeset tri godine otkako je 24. aprila 1987. u Kosovu Polju izrekao rečenicu: "Niko ne sme da bije narod"; deset godina otkako je, posle bombardovanja Srbije 1999. i potpisivanja Kumanovskog sporazuma, narodu "čestitao mir"; još malo pa devet godina od njegovog pada s vlasti; osam godina od njegovog izručenja Haškom sudu; više od tri godine od njegove smrti u ćeliji Haškog tribunala 11. marta 2006; a još malo pa godinu dana od potpisivanja DS–SPS Deklaracije o političkom pomirenju i zajedničkoj odgovornosti za ostvarivanje vizije Srbije kao demokratske, slobodne, celovite, ekonomski i kulturno razvijene i socijalno pravedne zemlje... Procenjujemo da su se strasti dovoljno smirile da bi se razložno govorilo o udesu koji je zahvatio milione ljudi i ostavio pečat na generacijama. Redakcija "Vremena" bi rado objavila gledišta čitalaca o zbivanjima u protekle dve decenije povezanim s njegovom vladavinom
Ušli smo u period u kome je naša razlika po pitanju budućeg statusa sa zemljama koje su priznale Kosovo legitimizovana
Dragan Đilas, gradonačelnik i predsednik beogradskog odbora DS-a, na Skupštini omladine stranke ("Press")
Tamo gde participira u vlasti, lider LDP-a sličan je svakoj vlasti, a na javnoj sceni doživljava se, i kad nije kriv, kao neko ko prikriva poreklo partijskog i ličnog bogatstva
Dabome da je bilo ratne propagande u Srba, i sirove i one druge, sofisticiranije. Ništa se od toga se ne sme zaboraviti. Sloboda štampe svakako nije sloboda da u dupke punoj sali vičeš "požar", ali novinarstvo je profesija koja se zasniva na slobodi izražavanja, a u demokratskom i liberalnom društvu postoje stvari koje se ostavljaju javnom mnjenju
Narodu je teško objasniti šta je vlada uradila u uslovima svetske ekonomske krize, jer narodu treba reći da bi živeo jedno trideset odsto gore nego što je živeo pre krize da nije rađeno to što jeste i da zaslugom vlade živi gore – tek desetak odsto. To zbilja nije platforma na kojoj se dobijaju izbori
Učestale pogibije policajaca tokom vršenja službe i u Srbiji i u Hrvatskoj pokrenule su u obe države razmišljanja o tome kako se i zašto takve tragedije događaju. Nažalost, analitički statistički instrumenti oba ministarstva nisu dorasli zadatku da temeljito ispitaju sve okolnosti i iz analize izvuku pouke. Policajci sami, međutim, ukazuju na nedostatke u obuci, kadrovskoj politici i opremljenosti. Zajednički je zaključak da prisebnost duha, koja se stiče iskustvom, na ulici najbolje čuva policajca
Desant na "25. maj"; VREME 960
Ferenc Molnar, Dečaci Pavlove ulice; dramatizacija: Maja Pelević; režija: Nikola Zavišić
Od osumnjičenika za ubistvo Ive Pukanića i Nike Franjića u Zagrebu prošle jeseni u bekstvu je još samo jedan – Bojan Gudurić. Unutar dva dana, od subote do nedelje, MUP Srbije uhapsio je u Beogradu Milenka Kuzmanovića, pa onda i Željka Milovanovića, možda jednog od najvažnijih aktera tog zločina. Tako su sada u zatvorima po Srbiji i Hrvatskoj svi preduzimači i izvođači radova (osim Gudurića) i ostaje još samo da se pronađe investitor, to jest naručilac
"Između gradova"; VREME 959
Tragedija ovog Muzeja je upravo to što ga i poraženi iz rata i sve političke strukture posle 1990. godine u Srbiji shvataju kao politički simbol, a ne ono što jeste – važna kulturna i istorijska ustanova. Ostvaruje se smišljena, politički motivisana i politički podržana strategija uništavanja jednog (u svetskim razmerama) jedinstvenog muzeja, strategija koja se sprovodi dve decenije uz pasivnu i aktivnu podršku brojnih "srpskih kulturnih radnika", egzekutora ove politike
"Moram da kažem da postojanje Duhovno-rehabilitacionog centra u Crnoj Reci nije bilo nepoznato, kako crkvenoj tako i široj društvenoj javnosti. Neretko, govorilo se o brojnim mladim ljudima koji su imali problem sa drogama a, prošavši kroz ovaj centar, izlečili se. Takođe, nije bilo tajna da se tamo, pored ostalog, kao metod lečenja primenjuju batine. Niko, međutim, nije mogao ni zamisliti do kojih razmera brutalnosti to ide. Na primer, lično sam bio u prilici da od nekih mladića koji su napustili centar pre isteka 'terapije' čujem kroz kakve su torture prolazili. Ali, budući da je reč o narkomanima, mislio sam da izmišljaju, odnosno da u najmanju ruku preuveličavaju. Posle objavljivanja snimka stravične 'fizioterapije' koji sam video na televiziji, bio sam ne iznenađen, već najdublje užasnut"
Kao članica Delta M grupe, kompanija Delta Agrar d.o.o. je prisutna u agrobiznisu još od 1993. godine i danas predstavlja jednog od lidera u svim aspektima agrarnih delatnosti. Kroz intenzivnu implementaciju svetskih tehnologija u agraru, usavršavanje kadrova kao i kontinuirano unapređivanje znanja, Delta Agrar je danas jedan od najvećih i najkompleksnijih agrosistema u regionu sa realnom ambicijom da postane visokokonkurentan i na stranom tržištu. Sedište kompanije je na Novom Beogradu i u ovom momentu ona zapošljava oko 1800 radnika. Delta Agrar se bavi primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, agrotrgovinom i distribucijom, maloprodajom i proizvodnjom hrane