Crna Gora

12.јул 2001. Velizar Brajović

Sporazum bez sporazumevanja

Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo za nastavak razgovora o redifiniciji. Obavještenje je dobio i Vojislav Koštunica. Tim potezom je oslabljena pozicija koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" pred pregovore sa DOS-om

Donatorska konferencija u Briselu – kako smo prošli

04.јул 2001. Dimitrije Boarov

Spas od bankrota

Mada je uspeh Donatorske konferencije u Briselu zasad nemoguće osporiti, čak i oni koji ga pozdravljaju zaboravljaju da bi se bez donatorske pomoći SRJ našla u bezizlaznoj situaciji

Kriza vlade i Jugoslavija

04.јул 2001. Milan Milošević

Zemljotres manje razorne moći

Naravoučenije krize iskazano je u Đinđićevoj slici o Koštunici koji, kako slikovito kaže srpski premijer, ulazi u preticanje, a niti dodaje gas, niti koči. Ovaj bi sada mogao da odgovori: "Ako ne prikočiš, zakucaćeš se..."

Intervju - Vojislav Koštunica

04.јул 2001. Nenad Lj. Stefanović

Mučna saradnja

"Mi prvo prihivatamo Haški sud i saradnju s njim uz sve mane tog suda. Onda hoćemo da to uredimo zakonom, teška srca pristajemo da kao zamenu za zakon koristimo uredbu, i posle toga ulećemo u bezakonje u pravom smislu reči"

Kontroverzni zakon u Budimpešti

27.јун 2001. Silvester Varga

Dve vrste Mađara

Mađarska je na molbu Brisela već iz sadašnje verzije izostavila Mađare iz Austrije, ondosno Zakon o statusu ni sada ne može da važi za zemlju koja je član Evropske unije

Slovenija – deset godina posle

27.јун 2001. Svetlana Vasović-Mekina

Čuvari Pandorine kutije

U Ljubljani je proslavljena godišnjica nezavisnosti, uz Šredera, recitale i štafetu. Mok, Genšer i De Mikelis sedeli su u loži gledajući scenski doživljaj, kompletiran preletanjem helikoptera i jednog valjda mlaznjaka

Putin – Buš, prvi put

21.јун 2001. Svetlana Vasović-Mekina

Bez potresa i iznenađenja

Jesu poslednjih godina Ljubljanom prošli Helmut Kol, Papa (čak dva puta), Bil Klinton i druge visoke ličnosti, ali tek je poseta Buša i Putina gradu dala pečat "diplomatske prestonice sveta", kako su ocenili pojedini komentatori

Zona sumraka

21.јун 2001. Ljuba Živkov

God bless Serbia

Može li neko ko je ateista biti ambasador? Može, ali nije zgodno: novinari pitaju koga je angažovao za osvećenje radnog ambijenta, on odgovara da planira samo krečenje i hoblovanje parketa!

Ekskluzivno - ispovest vozača hladnjače

21.јун 2001. Miloš Vasić

Mrtvi putuju…

Grobnice su kopavane i zatrpavane u tajnosti, sve u nadi da se nikada neće otkriti. Nekoga je bilo sramota – ili strah; neki, pak, nisu hteli da ćute jer im je stid bio jači od straha. Nikola, čovek iz ove priče, nije hteo da ćuti

Košarkaške aktuelnosti

14.јун 2001. Vladimir Stanković

Kreće Merkator liga

Ukoliko se potvrde očekivanja da ljubljanski trgovinski gigant preuzme sponzosrstvo nad takmičenjem, dosadašnji radni naziv Jadranska liga nestaje, ali ostaje ABA (Adriatic Basketball Asociation), organizacija koja će brinuti o novoj regionalnoj ligi

Izbori u Iranu

14.јун 2001. Bojan Savić

Hatami – drugi put

Glavna snaga koju imaju reformisti ne počiva u osvojenoj vlasti nego na ugledu i privrženosti koju iranski predsednik uživa posebno među mladima

Polemika - odgovor na pismo Srđe Popovića, savetnika premijera Srbije za pitanja životne sredine

Pobrkani ekološki lončići

Za pismo koje ste napisali, moj mlađi kolega, nije Vam trebao moj dopis, mogli ste se čak i prvi javiti, ako ste, kako sami kažete, za "širu raspravu". Ne znam zašto ste čekali baš moje pismo. Vi pišete: "Tako je u prvih sto dana Vlade napravljen ozbiljan Izveštaj o stanju životne sredine u 2000. godini." Dobro je kad vas neko hvali; kad se sami hvalite, to sasvim drugačije zvuči. Ko je sve pravio taj ozbiljan Izveštaj? Nemojte mi samo pričati o imenima, ja Vas pitam za institucije

Zakon o privatizaciji

14.јун 2001. Redakcija Vremena

Deset pitanja – deset odgovora

Zakon o privatizaciji upravo je pred poslanicima Skupštine Srbije. U dosadašnjoj javnoj raspravi izazvao je brojne polemike i oštra osporavanja, kako i priliči ključnom reformskom projektu novih vlasti. Reformisti su s nestrpljenjem očekivali njegovo usvajanje uveravajući da ovaj zakon najzad uvodi Srbiju u kapitalizam. Protivnici tvrde da će zakon poslužiti za rasprodaju društvene imovine. Radnici su strahovali da će ostati bez samoupravljačkih prava u propalim firmama, a građani su se raspitivali da li će i njima stići poneki vaučer. Iz tromesečne javne rasprave iskristalisalo se deset karakterističnih pitanja u kojima je sublimirana suština Zakona o privatizaciji. Da bi široj javnosti učinilo dostupnim ovaj ključni reformski dokument, Ministarstvo za privredu i privatizaciju ponudilo je deset odgovora na ta pitanja. Redakcija "Vremena" odlučila je da objavi integralni dokument "Deset pitanja – deset odgovora" kako bi pomogla građanima da se što bolje upoznaju s projektom koji bi u naredne četiri godine Srbiju trebalo da svrsta u normalne evropske države

Opstrukcija i konstrukcija

14.јун 2001. Milan Milošević

Možete početi

"Vlasti SRJ-a su se impresivnom brzinom i prilježno prihvatile ekstremno teškog zadatka rekonstrukcije svoje opustošene zemlje", izjavljuje Stenli Fišer, zamenik direktora Izvršnog odbora MMF-a. U Skupštini Srbije uprkos opstrukcijama i razvlačenju u proceduru ulaze ključni zakoni o privatizaciji i akcijskom fondu. Da li reformisti bolje stoje u svetu nego kod kuće...

Afera Stanka Subotića

06.јун 2001. Miloš Vasić

Saga o Canetu u „Nacionalu“

Kolateralna korist bila bi jačanje pozicija Tvornice duhana Rovinj koju je BAT (British-American Tobacco) bio prilično ugrozio unutar Hrvatske, tvrde malo ciničniji analitičari. Reč je, reklo bi se, o ratu za monopol nad jevtinim cigaretama: TDR iz Rovinja sve je prisutniji na jugoslovenskom tržištu sa svojim proizvodima koji su značajno jevtiniji od stranih marki

DB na sudu

06.јун 2001. Jovan Dulović

Muke s državnom tajnom

Srpska vlada bi morala u rekordno kratkom roku da izmeni svoju odluku o skidanju poverljivosti sa tajnih dosijea da bivši funkcioneri DB-a ne bi morali da budu pušteni iz zatvora

Amerika i ratni zločini

30.мај 2001. Srđan Cvijić

Kisindžer kao nezgodan primer

U poslednjih nekoliko meseci liberalnu Ameriku uznemiruje pitanje ratnih zločina i sopstvene odgovornosti za izazivanje rata, siromaštva, gladi i nestabilnosti širom sveta. Jedna od glavnih meta kritike je Henri Kisindžer

Intervju - Emir Dragulj

30.мај 2001. Sonja Ćirić

Bežanje u Bosnu

Poznati grafičar, nakon velike izložbe u Beču, govori za "Vreme" o tome zašto već godinama ne izlaže u Beogradu, temama koje ga okupiraju, svojoj vezanosti za Bosnu, bolesti nacionalizma i destrukciji koja je ponovo isplivala na površinu u Mostaru, Trebinju i Banjaluci

Zona sumraka

30.мај 2001. Ljuba Živkov

Čekajući Ruse

Milena Arežina tvrdi da je Koštuničina pobeda nameštena, kaže da za to ima dokaze i da jedva čeka suđenje: čovek se štrecne kad to pročita

Znamenja

30.мај 2001. Nebojša Grujičić

Barjaci naših dana

U "Radnoj ženi" šili su i jugoslovenske i srpske zastave sa petokrakom, i zastave bez petokrake, i ratne zastave, i zastave SPS-a i JUL-a, i zastave SPO-a, i DOS-a. Od petog oktobra naovamo ni jednu jedinu stranačku zastavu nisu sašili, niti im je ko tražio

Providna privatizacija

30.мај 2001. Dimitrije Boarov

Trgovina dijamantima

Pitanjem "Kakva je sličnost i koje su razlike između Johanesburga i Zrenjanina?" ne počinje neki novi vic o Lali, već uporedna priča o jednoj transparentnoj i jednoj neprovidnoj "privatizaciji" – priča u kojoj na jednoj strani ima mnogo jasnih odgovora, a na drugoj ima samo mnogo pitanja bez odgovora. Ono što ove dve priče povezuje to su dijamanti i neke sličnosti oko uloge režisera u ekonomskim predstavama o kojima je reč

Sukcesija

30.мај 2001. Duška Anastasijević

Monopol i riziko

Raspodela je napravljena po svojevrsnom spisku želja. Sloveniji je pripala ambasada u Vašingtonu, Bosni i Hercegovini zgrada ambasade u Londonu, a SR Jugosloviji zgrada Misije pri UN-u u Njujorku na Petoj aveniji. Zgradu ambasade u Parizu dobila je Hrvatska, konzulat Makedonija, dok je rezidencija – vredna više od 50 miliona dolara – ostala u jugoslovenskom vlasništvu

Dileme evropske porodice

23.мај 2001. Dragan Blagojević

Nemačko odelo za veliku Evropu

Većina nemačkih partnera u Evropskoj uniji veoma uzdržana, ali i veoma pomno proučava predlog kancelara Gerharda Šredera za istinsku federalizaciju Evropske unije