Film - Mali svet Miloša Radovića
Netipično prijatno iznenađenje
Režija: Uloge: Miki Manojlović, Lazar Ristovski, Bogdan Diklić, Branko Đurić
Režija: Uloge: Miki Manojlović, Lazar Ristovski, Bogdan Diklić, Branko Đurić
Gotovo dve decenije naše visoko školstvo se kretalo putevima stagnacije i padova. Suštinske reforme su izostajale. Institucionalni sistem se raspadao a profesionalizam nepovratno iščezavao. Sledstveno je nastupilo vreme velikih destrukcija, degradacija i dekadencija. Nasilno su izmeštene i pokrenute velike mase stanovništva, sa još nesagledanim efektima
Za jedan spontani miting sve je izgledalo isuviše organizovano i pod konac. Plave šapke imale su svoju vrstu i nisu se mešale s belim šapkama, žandari su opet stajali za sebe i svako je imao unapred određeno i propisano mesto na Trgu republike (neki ga pamte i kao Trg slobode). Na prvi pogled sve je uglavnom ličilo na nekadašnje smotre plavaca za Titov rođendan ili na neki zaboravljeni Dan bezbednosti, manje na onaj stari "espeesovski" izum – skup podrške protiv nečega
Posle iznuđene ostavke Gonsala Sančesa de Losade, privremeni predsednik Karlos Mesa sastavio je "ekspertsku i nezavisnu vladu", ali nema mnogo garancija da će uspeti da zemlju izvede iz teške ekonomske, socijalne i političke krize
Prvi čovek NBA, koji u februaru puni 20 godina na čelu jedne od najmoćnijih sportskih organizacija sveta, veruje da će narednih godina doći do još tešnje saradnje između NBA i evropske košarke, ali se ne usuđuje da prognozira vreme eventualnog stvaranja Evropske divizije NBA
Srpskoj javnosti treba što pre otvoreno reći da aranđelovačku punionicu mineralne vode kupuje američki kapitalista Vlade Divac, koga će sutra nagon za profitom terati da se ponaša isto kao što se danas ponaša US Steel u smederevskoj Čeličani. Što pre to shvate, radnici "Knjaza Miloša" proći će mnogo lakše kroz tranziciju nego smederevski livci koji su se nameračili da pobede američki kapitalizam
"Šteta ugledu italijanske vlade"; "Vreme" br. 665
"Evropski forum" 8–9; dodatak nedeljnika "Vreme", br. 664
Manje od godinu dana pred smrt, Džordž Orvel, autor 1984 i Životinjske farme napravio je listu prikrivenih komunista iz novinarskih i umetničkih redova i predao je u ruke agentima Odeljenja za istraživanje informacija Forin ofisa. U prvom septembarskom izdanju "The New York Review of Books" Timoti Garton Eš daje novo tumačenje Orvelove liste – u prvom delu, Eš opisuje Orvelove motive i navodi da je svoju listu pisac predao službenici Siliji Kirvan na njenu inicijativu, dok se drugi deo teksta bavi strukturom i delatnostima Odeljenja za istraživanje informacija i sudbinom ljudi navedenih na listi. Poslednji deo ovog tumačenja dublje analizira motive Džordža Orvela i značaj liste za njegovu psihološku biografiju
Vlada Srbije je zaključila da su odnosi Beograda i Vašingtona odviše ozbiljna stvar da bi se mogla prepustiti ambasadama
Prodajom 49 odsto srpskog Telekoma pre šest godina čini se da su svi akteri bili namireni. U Italiji se još vodi istraga o tome koliko je ko uzeo provizije u ovom poslu. Grci i Englezi se ne oglašavaju. U Srbiji se zna da je prodajom dela Telekoma Milošević sebi kupio još tri godine vlasti, a omastili su se penzioneri i "radnici". Zašto se Borka Vučić ne seća posete Rimu dva dana po potpisivanju Ugovora o prodaji Telekom Srbija? Zašto je posle demokratskih promena 2000. godine vlasnik MK Komerca Miodrag Kostić saslušavao Milana Beka? Zašto su pare dobijene prodajom Telekoma umesto u bankama na Zapadu završile u maloj atinskoj banci? Zašto Telekom nije prodat na javnom tenderu, nego direktnom pogodbom? Zašto su Italijani pristali da Milan Beko podigne cenu za 100 miliona maraka? Zašto je Dojčilo Maslovarić "kreativno prepričavao" Miloševićev slavljenički prijem? Zašto su za srpsku javnost saslušanja koje sprovodi italijanska parlamentarna komisija u Beogradu postala tajna?
U jeku najintenzivnijih građevinsko-infrastrukturnih radova u Beogradu u poslednjih tridesetak godina, objekti u centru grada pogođeni u intervenciji NATO-a polako postaju skulpture. Na detaljna rešenja još se čeka
Službena Ljubljana se ovog leta uhvatila u koštac sa dugo odlaganim zadatkom – ulazak u Evropsku uniju diktira uređenje pravnog statusa zajednica istopolnih partnera
Na učmaloj demokratskoj ponudi, Klark deluje kao prava politička poslastica, takoreći kao idealan kandidat. Rođen na srednjem zapadu, odrastao na jugu, u poznim danima otkrio da mu je otac bio Jevrejin ruskog porekla, koji je iz baptističke crkve prešao u katolike. Što reče ugledni komentator "Financial Timesa" Džerald Bejker: "Još samo da se otkrije da mu je čukundeda potomak afričkih robova, da tečno govori španski i da je izmislio lek protiv proždrljivosti." Tada bi biračko telo Amerike bilo perfektno pokriveno
"Ako Čume svedoči protiv svih svojih prijatelja iz surčinsko-zemunskog klana da bi makar za mrvicu poboljšao svoj položaj u slučaju ubistva premijera Đinđića, ne vidim zašto bi mu u ovom procesu verovali na reč. Pa, on bi sada ispričao i da zna ko je ubio Kenedija." ("Ekspres")
Dilema od 1990. u političkom životu Srbije: prvo ustav ili prvo izbori, sada se okreće u loš odgovor – ni ustav ni izbori, već nešto treće
"Vreme" iz višestrukih izvora saznaje da su već odmakle pripreme za slanje jedinica u jačini jednog bataljona (oko 250 ljudi) u Avganistan, gde će pod američkom komandom učestvovati u borbenim operacijama protiv ostataka Al Kaide i sve aktivnijih talibana. Nema više nikakve priče o plavim zastavama i održanju mira. Mada svi detalji još nisu utvrđeni, verovatno je da će bataljon biti upućen u okolinu Kandahara, najproblematičnije zone u Avganistanu
Može li se u političkom raspletu u Srbiji izbeći najgori scenario ili su jednostavnija rešenja dalja, a lošija, takoreći, na dohvat ruke