Nuspojave
Srbovanje, Kusti radovanje
Neofitska pregrejanost stvara nezdravu atmosferu u kojoj moraš da se braniš od optužbe da nekako nisi "dovoljno" ili "na pravi način" ono što oduvek jesi
Neofitska pregrejanost stvara nezdravu atmosferu u kojoj moraš da se braniš od optužbe da nekako nisi "dovoljno" ili "na pravi način" ono što oduvek jesi
Provociranje opštih vanrednih izbora ogolilo bi nameru SNS-a da svojoj vladavini produži mandat pre nego što isporuči ono što je Vučić već obećao; na primer, da neće ometati prijem Kosova u međunarodne institucije
"Priču o ‘pomirenju’ zavađenih jugoslovenskih naroda i kultura ja zovem Brionskim sindromom, koji se najbolje objašnjava Ezopovom basnom o pticama, zvijerima i šišmišima. Kad su ptice i zvijeri bile u ratu, šišmiš se nije htio odlučiti da li je ptica ili zvijer. Kad su napokon ratnici, skroz izgrebani i očerupani, objavili primirje, šišmiš se iskidao od grljenja i cmakanja s jednima i drugima jer je navodno uvijek bio ‘njihov’. Na Brionima, ali i na još nekim mjestima preživjele ‘interesne YU kulture’, borave ta dvolična lica i dan-danas, a najgore je u svemu što im za to pare, nagrade i aplauze daju blesave ptice i slabašne zvijeri koje se još uvijek, nakon desetljeća njegovog ‘dilovanja’ emocijama i interesima, i danas daju impresionirati šišmiševim lažima"
Kao nikada u poslednjih nekoliko decenija, u Siriji se na malom prostoru sukobljavaju interesi brojnih moćnih država – Amerike, Britanije, Francuske, Turske, Rusije, Irana, Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Izraela. Lokalni rat odavno se pretvorio u globalno odmeravanje snaga
Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku izglasana je nova Agenda UN 2015–2030. Ona je prirodni nastavak Milenijumskih ciljeva 2000–2015. i sastoji se od 17 razvojnih ciljeva koji obavezuju sve članice UN
Poslednji teroristički napad u Turskoj komplikuje krvave odnose Ankare s Kurdima i upozorava da Islamska država širi zonu svog delovanja i na Anadoliju
Zapaljiva retorika Vulina, u natuknici o zaštitnicima stranih interesa u srpskoj vladi, podstakla je šuškanje o jednoj staroj tezi po kojoj je Kori Udovički u stvari nadglednik domaćih poslova, a u korist sanđama svetskog kapitala i politike
Cvetići, leptirići i ušećereni stil pisanja Mirjane Marković ne iznenađuju nikoga ko prati pisanje ove autorke još iz vremena kolumni u "Dugi" ili objavljivanja knjige "Dan i noć". Nikog ne čudi ni njena apsolutno iskrivljena slika realnosti i događaja koji su doveli do pada režima njenog muža Slobodana Miloševića. Ono što, međutim, beskonačno vređa, jeste to što Mirjana Marković, koja se od 2003. nalazi u bekstvu, nikako da "začepi" i ostavi na miru sve pobijene, osakaćene, prognane, opljačkane, osiromašene i sluđene od života pod režimom njenim i njenog muža
Zašto otići i zašto se (ne) vratiti? Koliko je mladih ljudi sada u Nemačkoj, šta mogu da učine sa tim iskustvom u Srbiji i koji su problemi povratnika
Sve se češće čuje da izbegličku krizu u Evropi treba rešiti na njenom izvoru – u Siriji. Sudeći po tome da tamo shodno svojim interesima iz vazduha bombarduju SAD, Francuska, Turska i Rusija, dok se na zemlji ne zna ko se sa kime bori protiv koga, talasi izbeglica će i dalje hrliti ka Evropi. Već sada narastajuće tenzije, nesuglasice zbog toga što Evropska komisija nameće obavezujuće izbegličke kvote i razmimoilaženja oko sudbine sirijskog predsednika Bašara el Asada u Siriji, ozbiljno ugrožavaju i inače finansijskom i dužničkom krizom ugroženo jedinstvo Evropske unije
Zapad se ljuti zbog početka ruske vazdušne kampanje u Siriji, mada SAD i Francuska već uveliko na sirijskoj teritoriji intervenišu protiv Islamske države ne pitajući nikoga. U igri su još i Iran, Irak, Saudijska Arabija i Turska, svi, manje ili više, u dvostrukim ulogama
Ankete kažu – 53. Toliko u procentima iznosi podrška kancelarki Angeli Merkel među nemačkim građanima. Za njene standarde to je poražavajuće malo, a poslednji put je njena politika tako slabo cenjena 2011, kada je obznanjeno da će Nemačka finansirati kredite pomoći Grčkoj. Analitički žreci i bulevarska štampa javljali su tada o skorom kolapsu nemačke ekonomije, baš kao što sada javljaju o nadolazećem kolapsu pod izbegličkim talasom
Šta se i koliko promenilo u Srbiji nakon 2000. godine, do koje mere su opstali autoritarizam, nacionalizam, govor mržnje i devastacija institucionalnog života, koje su posledice petooktobarskih promena, koliko je revolucija uticala na političke promene u Srbiji i da li je Peti oktobar uopšte bio revolucija, neka su od pitanja na koja su odgovarali učesnici tribine "Peti oktobar – petnaest godina kasnije", koju su organizovali Forum ZFD i nedeljnik "Vreme" povodom obeležavanja godišnjice petooktobarskih promena. Učesnici tribine koju je moderirao Filip Švarm, odgovorni urednik "Vremena", bili su sociološkinja Vesna Pešić, sociolozi Slobodan Antonić i Jovo Bakić i predsednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović
"Duboko verujem da me prisluškuje neko ko je u vezi sa vlašću. Njihova nervozna reakcija i njihov demanti posle tri sata da pre godinu i po dana mene niko nije prisluškivao i da je to sve izmišljeno, učvrstili su me u pretpostavci da neko iz vladajućih struktura stoji iza toga. Zašto nisu samo izjavili – proverićemo da li je bilo prisluškivanja ili ne? To bi bilo prirodno i normalno. Kako oni uopšte mogu da znaju da neko nije pre godinu i po dana nekog prisluškivao u ovoj zemlji? To je nemoguće utvrditi posle tri sata; pitanje je da li se može utvrditi i posle tri meseca. Histerične, nervozne reakcije, hitne konferencije za novinare, tri saopštenja dnevno, sve me to učvršćuje u uverenju da se dešavalo nešto protivzakonito i da oni nešto kriju"
Izuzetno posećeni skup, na kome su se okupili vodeći ljudi iz sektora energetike doneo je novosti u poslovanju EPS-a i Srbijagasa, kao i uveravanja nadležnih da Srbija neće imati nikakvih problema u predstojećoj grejnoj sezoni
Odnosi Amerike i Kine u sajber-prostoru zategnuti su još od maja prošle godine kada je američki državni tužilac Erik Holder optužio petoricu kineskih državljana za krađu poslovnih tajni američkih kompanija. Oni su označeni kao članovi sajber-jedinice kineske armije koja je od 2006. do danas izvela više od 160 napada. Istovremeno sa tehnološkim ratom sklapaju se milijarde vredni američko-kineski poslovi u IT-sektoru
Verovati u temeljnu promenu Aleksandra Vučića u Boga, u suštini je ista, da ne kažem uzaludna aktivnost. Ma koliko on svoju saradnju sa Šešeljem tumačio kao empirijsku nužnost, mada je i to retko činio, on nikada nije izrekao makar moralni otklon od SRS-a. Čim malo zagrebete po Vučiću, ma koliko se sputavao, iz njega provaljuje neskriveni gnev skrivenog radikala
Frustrirani ljudskim dramama, tragičnim događajima, neadekvatnim reakcijama zvaničnika, građani širom Evrope stali su u zaštitu izbeglica
U Beogradu se nedavno pojavio servis CarGo, alternativa uobičajenom taksi prevozu i replika globalno rasprostranjene i kontroverzne kompanije Uber. Priča o Uberu dobra je ilustracija šta se može desiti kad mala kompanija prebrzo preraste u veliku i kako joj zbog toga strada reputacija
Remek-delo novog francuskog talasa koji kroz inovativnu naraciju donosi pregršt teoloških, egzistencijalnih i moralnih pitanja, poneki odgovor i dosta vedrine iz ugla jednog mačka
"Rusko-kineski odnosi danas su možda dostigli najviši nivo u čitavoj svojoj istoriji", izjavio je prošle sedmice ruski predsednik Vladimir Putin uoči svoje trinaeste posete Narodnoj Republici Kini. Na tome dve države ne žele da se zaustave. Cilj da se stvori ekonomski, politički i vojni savez koji može da parira Zapadu predvođenom Sjedinjenim Američkim Državama
Zaista cenim napore kolega, ali sam tokom godina praćenja medija na ovim prostorima naučio jednu stvar. Do snimaka kao što je snimak Ivice Dačića s Mišom Bananom nikada nijedan novinar-istraživač nije došao ukoliko neka od Direkcija ili Službi nije odlučila da ih vi dobijete. Ekskluzivnost ove vrste ima svoju cenu, koja nije novac
Šefovi vlada zemalja Višegradske četvorke (V4) ne slažu se sa načinom na koji se u Evropskoj uniji vodi debata o rešavanju najveće migrantske krize od Drugog svetskog rata, i smatraju da bi prihvat izbeglica trebalo da funkcioniše isključivo po principu dobrovoljnosti, a ne po principu određenih kvota. Nemačka i neke druge zemlje to vide drugačije, a poslovični raskol unutar EU usporava rešenje za akutnu krizu
O nehumanom tretmanu radnika u Amazonu, najvećoj svetskoj kompaniji za internet-prodaju, govori se već gotovo čitavu deceniju. U avgustu se, međutim, prvi put zbog toga podigla ozbiljna prašina. Ovog puta su o neljudskim uslovima rada progovorili bivši menadžeri ove kompanije, a ne nisko plaćeni magacinski radnici
Od Alžira do Bangladeša, od Libije do zemalja podsaharske Afrike, na prste jedne ruke mogu se prebrojati države čiji stanovnici ne žele da život nastave na nekom boljem mestu. Da li zbog akutnih ratova poput onih u Siriji, Avganistanu, Iraku, Somaliji, Eritreji ili zbog nepodnošljive bede, izbeglima su zajednički očaj i beznađe koji ih guraju na puteve na kojima je ulog život, za koji većina veruje da ga je kod kuće već izgubila