Intervju: Vladimir Perišić, režiser

11.октобар 2023. Jelena Jorgačević

Rikošet politizacija moje generacije

“Jedna je stvar osloboditi se kolonijalnog gospodara, a sasvim druga da počneš da savladavaš roba u sebi. Do tog unutrašnjeg oslobođenja još nismo došli. Oslobodili smo se Turaka, ali se nismo izgradili kao slobodni subjekti. Autoritarizam se stalno vraća. Sve boreći se protiv Turaka, tražimo i nalazimo naše sultane”

Komentar

30.септембар 2023. Andrej Ivanji

Komandant Milan Radoičić: Šta sa srpskim herojem?

Kad „srpski Obilić“ kaže da ni država Srbija ni Srpska lista nemaju nikakve veze sa njegovim junačko-hajdučkim otporom „Kurtijevom teroru“ u pokušaju, šta tu ima dalje da se priča. Zato hajmo da raspišemo vanredne izbore

Rudarstvo

29.септембар 2023. B.G.

O litijumu ozbiljno da posle ne bude kukanja

Takvo pitanje treba ozbiljno razmatrati, što znači i proračunavanje koristi i štete, a to nije odluka koja se donosi za jedno popodne, kaže akademik Vladica Cvetković

Pričević: Ovce i pečenje

13.септембар 2023. Dragan Todorović

Sreće nema dok je ne sagradiš

Reporter uze pita članove žirija koliko je predsednik doprineo porastu broju ovaca u Srbiji; prvi član zahvali što smo ga podsetili na to, drugi, koji očito nije razumeo pitanje, odgovori da predsednik ne može da doprinese broju ovaca

Trajno hladan tretman

13.септембар 2023. Ivan Milenković

Filozofija i drugi otpad

Razlozi za nemar vlasti, čak i neprijateljstvo prema filozofiji, jasni su i najmanje zanimljivi. Filozofija stvara slobodne ljude, a svaka autoritarna struktura zazire od učenih i slobodnih ljudi. Legitimnim se, međutim, može učiniti pitanje o tome gde bi se toliki filozofi i humanistički naučnici zapošljavali, šta bi oni radili? To je, međutim, slabo pitanje

Kultura

12.септембар 2023. A.E.

Čeka se srpski predstavnik za Oskara

Pet je konkurenata za film koji će predstavljati Srbiju u Holivudu na 96. dodeli Oskara za strani film. Neki od njih imaju nagrade, a neki nacionalne teme

Svako igra svoju ulogu: Vlasnik plantaže marihuane Predrag Koluvija

Komentar

07.септембар 2023. Andrej Ivanji

Igra žandarma i lopova po jovanjičkim pravilima

U Srbiji ne jure žandari lopove, već lopovi žandarme. Po pravilima stare igre lopovi su bili lovina i deci nije baš bilo pravo da budu u taboru negativaca, dok su po naprednjačkim, takozvanim jovanjičkim pravilima lovina žandarmi, a lopovi uvažena skupina kojoj se valja prikloniti

Lični stav

06.септембар 2023. Nebojša Zelenović

Srbiju mogu spasti samo njeni građani

Naš cilj je da ubedimo hrabre i odlučne predstavnike akademske zajednice umetnika, zdravstvenih i prosvetnih radnika, seljaštva, radništva, poslovne zajednice i poslenika javne reči da uđu u ovu veliku borbu protiv nasilja. Svi zajedno, na izborima, savladaćemo zlo

Hronika

06.септембар 2023. M.J.

Svedočenje Milana Isakova: Video sam fabriku droge

Isakov je rekao da je Koluvija bio "izuzetno kooperativan" kada su on i inspektor Slobodan Milenković zaustavili njegov automobil, da je iz džepa izvadio službenu legitimaciju i rekao da radi u kabinetu ministra unutrašnjih poslova. Dodao je da je legitimacija izgledala verno, ali da se "koliko zna" veštačenjem utvrdilo da je falsifikat

Kultura

05.септембар 2023. S.Ć.

Sto godina rođenja velikog Miće Popovića

Izložba slika u Galeriji SANU koja se večeras otvara glavni je segment obeležavanja stogodišnjice rođenja poznatog slikara, nakon niza izložbi i knjiga održanih i objavljenih od početka godine

Sport

03.септембар 2023. S.Ć.

Plave dame su druge u Evropi!

U finalnoj utakmici Evropskog prvenstva u odbojci, u Briselu, ekipa Srbije je petom setu izgubila od odbojkašica Turske, koje su bile za nijansu bolje

Kultura

02.септембар 2023. S.Ć.

Novac za plate Kolarac dobio od donatora a ne od Grada

Neisplaćene plate za jun i jul, aktuelizovale su dugogodišnji problem Kolarčeve zadužbine – finansiranje. Zakonski osnov postoji, ali ne i obaveza da Grad i država finansiraju ustanovu sa jedinom koncertnom salom u državi

Prosveta

02.септембар 2023. Sanja Zrnić

GSPRS: Novčane kazne za roditelje nasilnika imaju političku dimenziju

Kazne za roditelje nasilnih učenika povećane su na 40.000 dinara. Uz ovu, predviđeno je još novina izmenama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV). Portparolka Granskog sindikata prosvetnih radnika Nezavisnost (GSPRS) Vesna Vojvodić Mitrović kaže za portal “Vremena” da predlozi izmena Zakona imaju više političku nego socijalnu dimenziju

Feljton: Alhemija bombe (2/4)

30.август 2023. Slobodan Bubnjević

Između Staljina i radijacije

Njihova imena izazivaju strah. Nije neophodno da poznajete strukturu atomskog jezgra ili da razumete silinu lančane reakcije, dovoljno je samo da neko u prostoriji izgovori jednu od tih zastrašujućih reči – Hirošima, Černobilj, Fukušima – zli dusi nuklearne fizike odmah će izviriti iz mračnih uglova. Dramatična istorija nuklearne ere opisana je u knjizi Alhemija bombe Slobodana Bubnjevića kroz dvadeset takvih strašnih toponima, raznolikih lokacija na planeti gde je korišćenje energije atoma ostavilo trajne ožiljke i preraslo u svojevrsne simbole savremenog doba. Nedeljnik “Vreme” u četiri nastavka donosi odlomke iz poglavlja 13, posvećenog nastanku i razvoju nuklearnog instituta Vinča

Superprovodljivost

16.август 2023. Dr Saša Marković

Kad polete vozovi, jagode i žabe

Današnja ekonomija bazira se na teoriji (ne)održivog razvoja. Bez ekonomskog rasta, ceo globalni svetski poredak urušio bi se sam u sebe. Taj rast, nažalost, pogubno deluje na našu životnu okolinu i mi tek odnedavno pokušavamo da se nosimo sa tim izazovom. Superprovodnici nove generacije, uključujući one hipotetične koji funkcionišu na sobnoj temperaturi, predstavljaju čudotvorni materijal koji treba da umanji štetne posledice nekontrolisane ekspanzije čovečanstva: ovi materijali mogu da uspore klimatske promene, da smanje emisije štetnih gasova, podignu efikasnost mašina i unaprede kvalitet života na način koji smo dosad videli samo u naučno-fantastičnim filmovima

Baština

16.август 2023. Robert Čoban

Sudbina “švapskih crkava”

Rimokatoličke i protestantske crkve u naseljima u kojima su Nemci pre 1945. godine činili većinu vernika doživele su različite sudbine: neke su srušene odmah nakon rata, druge se redovno održavaju, uglavnom prilozima nekadašnjih stanovnika tih mesta, dok one u trećoj, najvećoj grupi – stoje zapuštene i ruševne kao ruglo i opasnost po bezbednost meštana