

Novogovor
Lider

Legende o Majklu Džeksonu
Crno-beli svet lažnog Petra Pana
Pet dana pošto je Majkl Džekson umro, imamo sve elemente zapleta ravnog serijama kao što je "Dinastija": počela je otimačina oko njegove imovine, kroz internet je prostrujao audio-snimak poziva Hitnoj pomoći koji je obavio neko ko se nalazio uz pevača na samrti, Džeksonov lični lekar koji je izvršio nestručnu reanimaciju izbegava porodicu i medije, a policija ga je saslušala kako bi saznala šta je sve od lekova davao svom pacijentu

Bagdad
Dan slavlja i festivala

San Dijego
Glasačka hispano-mašinerija bez statusa

Nemačka – Izborna svađa zbog poreza
Švapska domaćica
Kancelarka Angela Merkel je u centar kampanje demohrišćana za izbore za Bundestag, savezni parlament, koji će se održati 27. septembra stavila poresku politiku: ne samo da tvrdi da poreze neće povećavati, već najavljuje smanjenje poreza u pojedinačnim slučajevima. Mnogi ova obećanja ocenjuju kao besmislena

Slučaj Petnica
Prva internet peticija
Uz puno medijske pažnje, obustavljanje finansiranja Istraživačke stanice Petnica pokrenulo je masovni on-line protest. U međuvremenu, ministar prosvete Žarko Obradović još traži papir na osnovu koga bi mogao da za Petnicu izdvoji 0,03 odsto svog budžeta

Svinjski grip
Bez poljubaca, molim
"Naš uspeh u borbi protiv ove bolesti zavisi od toga koliko smo, kao društvo, solidarni i koliko smo spremni da prihvatimo ‘izazov’ – da sačuvamo svoj i živote ljudi oko nas"
Vreme uspeha
Biznis
Privreda i građani su krajem maja dugovali bankama 1.277 milijardi dinara, a zaduženost kreditima po stanovniku iznosila je 570 evra

Organizovani kriminal
Uloga carine u primicanju Evropi
Od početne i tradicionalne svrhe carine – ubiranja prihoda za državu ili feudalca – u današnje vreme došlo se do podjednako značajne, ako ne i značajnije uloge: carina je sve više sastavni i neizbežni deo integralne kontrole granice kao dela borbe protiv prekograničnog organizovanog kriminala, terorizma, pranja novca, ali u zaštiti zdravlja i opšte bezbednosti


Jubilej
Kako smo napravili Kosovski boj
Kralj Bosne, Srba i Primorja Tvrtko I u diplomatskom pismu Italijanima hvali se svojom pobedom nad Turcima, a ovi odgovaraju da su već čuli za slavnu pobedu nad muhamedancima. Da li i jedan od najozbiljnijih vladara na Balkanu tog vremena tek tako laže, a naivni Latini, stare varalice, prave se mutavi

Kultura sećanja – Gazimestan 28. juna 1989
Dvadeset pitanja o dvadeset izgubljenih godina
Prošlo je dvadeset godina otkako je Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. juna 1989. na milionskom mitingu povodom šeststote godišnjice Kosovskog boja aklamovan za srpskog vođu; više od dvadeset tri godine otkako je 24. aprila 1987. u Kosovu Polju izrekao rečenicu: "Niko ne sme da bije narod"; deset godina otkako je, posle bombardovanja Srbije 1999. i potpisivanja Kumanovskog sporazuma, narodu "čestitao mir"; još malo pa devet godina od njegovog pada s vlasti; osam godina od njegovog izručenja Haškom sudu; više od tri godine od njegove smrti u ćeliji Haškog tribunala 11. marta 2006; a još malo pa godinu dana od potpisivanja DS–SPS Deklaracije o političkom pomirenju i zajedničkoj odgovornosti za ostvarivanje vizije Srbije kao demokratske, slobodne, celovite, ekonomski i kulturno razvijene i socijalno pravedne zemlje... Procenjujemo da su se strasti dovoljno smirile da bi se razložno govorilo o udesu koji je zahvatio milione ljudi i ostavio pečat na generacijama. Redakcija "Vremena" bi rado objavila gledišta čitalaca o zbivanjima u protekle dve decenije povezanim s njegovom vladavinom
Štrajk radnika
Kad vozovi stanu
Nuspojave
U parkiću, usred mraka
Od deset ljudi mlađih od pedeset godina koje ćete večeras sresti na ulici ili videti na televiziji, bar osam je makar probalo neku "travku"

Ljubiša Buha Čume
Veliko asfaltiranje
Čume možda nije najkontroverzniji biznismen u istoriji srpske tranzicije, ali je svakako najživopisniji

Bečki pozorišni festival
Kafkijansko oko
Ovogodišnji Bečki pozorišni festival okupio je 39 predstava iz 27 zemalja sveta. Ovoj statističkoj bujnosti odgovara zanimljiv izbor međusobno ekstremno različitih pozorišnih formi, od klasičnog izraza Petera Štajna do samovoljnog modernizma Robera Lepaža

Intervju – Vuk Jeremić, ministar inostranih poslova
Proboj na tri fronta
Ušli smo u period u kome je naša razlika po pitanju budućeg statusa sa zemljama koje su priznale Kosovo legitimizovana

SAD – Propast Dženeral motorsa
Kraj jedne ljubavi
"Vi ste na prvom mestu kod nas, zato smo mi na prvom mestu kod vas", glasio je reklamni slogan za "ševrolet" tokom šezdesetih, kada se rasplamsavala ljubav između čoveka i mašine, na putu popločanim čistim zadovoljstvom. A šta tu ljubav jače simbolizuje od ružičastog "kadilaka"? Ili "pontijaka" koji je nekada pratio slogan – "Stvoren za uzbuđenje", a čiju proizvodnju Dženeral motors namerava da obustavi do kraja naredne godine
Izjava nedelje
»Nemojte sa svojih dvadesetak godina da budete kao mi sa svojih četrdesetak, jer ako budete takvi, onda nema potrebe da postoji omladina.«
Dragan Đilas, gradonačelnik i predsednik beogradskog odbora DS-a, na Skupštini omladine stranke ("Press")
Novogovor
Brend

Zoom
Plaćena podrška Čedi – Da bi narod poverovao da »svi oni nisu isti« potrebno je nešto više od plaćenog oglasa
Tamo gde participira u vlasti, lider LDP-a sličan je svakoj vlasti, a na javnoj sceni doživljava se, i kad nije kriv, kao neko ko prikriva poreklo partijskog i ličnog bogatstva
Teheran
Glas za Nedu

Istorija pljačke
Elginov mermer
Građevine na Akropolju značajno su oštećene tokom venecijanske opsade 1687. u Morejskom ratu; eksplozija baruta u svetinji Partenona, gde se nekad nalazio Fidijin kip Atene odnela je krov i deo stubova hrama. A onda se, stotinak godina kasnije – tačnije, 1799 – na Akropolju pojavio Škotlanđanin Tomas Brus, sedmi erl od Elgina i jedanaesti od Kinkardina, britanski ambasador u Otomanskoj imperiji, najčuveniji pljačkaš Akropolja, posebno Partenona

Novi akropoljski muzej
Čudo u Atini
Sve je bilo glamurozno na ceremoniji otvaranja Muzeja. Među stotinama zvanica iz sveta bili su predsednici, premijeri, ministri kulture iz tridesetak zemalja, kao i predstavnici Vatikana i Grčke pravoslavne crkve, koja je blagoslovila otvaranje Muzeja