
Čehoslovačka 1968.
Proleće praških đaka
Reditelji Goran Marković i Rajko Grlić, te snimatelj Predrag Pega Popović, za "Vreme" govore o svojim sećanjima na Praško proleće 1968, kome su kao studenti prisustvovali u Čehoslovačkoj
Reditelji Goran Marković i Rajko Grlić, te snimatelj Predrag Pega Popović, za "Vreme" govore o svojim sećanjima na Praško proleće 1968, kome su kao studenti prisustvovali u Čehoslovačkoj
Leonid Brežnjev je pokušao da privoli Aleksandra Dubčeka da odustane od svog "socijalizma sa ljudskim likom", modela koji je podsećao na jugoslovenski samoupravni sistem. Dubček nije popustio, Crvena armija je umarširala u Čehoslovačku i ugušila Praško proleće. U Jugoslaviji je podignuta borbena gotovost
Havijer Serkas, Salaminski vojnici, Arhipelag, 2017; Hohštapler, Arhipelag, 2018, prevod Biljana Isailović
Svetska džez scena, naročito free jazz, ostala je bez svog istaknutog muzičara i kompozitora
Mnoge(i) bi da budu kao ona: zanosna, moćna, sposobna, bogata, sveprisutna, željena… kao Madona Veronika Čikone, kojoj je danas rođendan
Desetodnevni praznik dobre muzike, pod imenom Nišvil džez festival, održava se pune 24 godine. Tokom njega, sva letnja vrelina grada Niša bude okupana zvucima džeza, bluza, fanka i raznih drugih muzičkih pravaca u fuziji s džezom. Britanski "Gardijan" je 2016. uvrstio Nišvil u deset najboljih džez festivala u Evropi, a na njemu su do sada nastupala svetska imena kao što su Solomon Berk, Mango Džeri, Hans i Kendi Dalfer, Miša Blam, Duško Gojković, Šaban Bajramović... Ovogodišnji festival je trajao od 3. do 12. avgusta i imao je više od 250 programa na 20 bina, sa pratećim filmskim, pozorišnim, likovnim i književnim sadržajima, a posetilo ga je oko 200.000 ljudi
Bajaga je, bez obzira da li je to svesno želeo, bio i ostao glas svih nas koji smo žrtve tih budala što su se busali u grudi junačke
"Što se Nebojša Stefanović toliko uznemirio na reč glupost i najgluplji kad je njegov šef rekao za ove što su rušili u Savamali da su ‘kompletni idioti’? Pa na KTV Šešelj je u svom poznatom stilu izjavio da je Stefanović kreten, imam sačuvan snimak. Predsednik države naziva novinare ološem, ove druge žutim lopovima, javni govor je toliko radikalski ogrubeo da upotreba reči glupost, i to u kontekstu suspendovanja države, zvuči skoro nežno"
U obraćanjima četvorice prvaka Srpske liste, bila je jasno izdvojena "sila osovine" "Jeremić–Janković–Đilas–Obradović", naspram pravdoljubivosti, požrtvovanja i žrtava, naprednog duha i patriotizma stranačkih saveznika SNS-a i iznad svega samog predsednika Vučića. A o onome što građani – i kosovski Srbi i Albanci – sve češće opisuju kao stvarnu agoniju u kojoj se čitava javnost našla i za ono što se trenutno dešava oko Kosova i Metohije, što su upravo reči koje je pomenuo i Rakić na ovoj konferenciji za medije, ovi srpski politički prvaci u sat vremena nisu imali nijednu jasnu poruku, odnosno konkretan odgovor. Između ostalog ni šta je predlog rešenja za Kosovo i da li podržavaju "razgraničenje", to jest "podelu"
Priča o "razgraničenju" Srbije i Kosova počiva na uverenju da promena granica u regionu nije tabu za trenutnu američku administraciju. Takvo eventualno rešenje će, kažu sagovornici "Vremena", morati da proguta i Evropska unija bez obzira na to što se neki pribojavaju dalje "balkanizacije Balkana"
Iguman manastira Visoki Dečani razljutio je zvanični Beograd objavom na Fejsbuku u kojoj je upozorio na moguće "dogovorene akcije na severu KiM kojima bi moglo da se krene u ‘konačno rešenje’". Niti je Sava Janjić prvi koji upozorava na ovakav scenario, niti je ovo prvi put da se spekuliše o dogovorenim akcijama Beograda i Prištine u cilju proizvodnje krize i odugovlačenja sa pregovorima. Ipak, nije isto kada nezavisni beogradski mediji i analitičari nagađaju da je hapšenje Marka Đurića predstava u režiji Aleksandra Vučića i Hašima Tačija, i kad o dogovorenim akcijama govori Sava Janjić, koji važi za retko umerenu i razumnu figuru u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, sedi u Visokim Dečanima još od 1994, ima svakodnevni direktan uvid u život Srba južno od Ibra, i sam živi taj život, a još i uživa autoritet u gotovo svim krugovima ovdašnjeg, inače po raznim osnovama duboko podeljenog društva
Tramp se baš razmahao. Posle carina Kanadi, Meksiku, Evropljanima i ne zna se više kojih po redu sankcija Rusiji, udario je posle Turske i na Iran, čiji se "slučaj" tiče mnogih globalnih igrača i naravno cene nafte
Pre tačno godinu dana, pokrenuta je inicijativa "Naše dete – naša odluka". Pre nešto manje od godinu dana, predsednica parlamenta Maja Gojković svojeručno je potpisala pismo u kojem obećava da će zakazati sednicu Odbora za prava deteta kako bi se njegovi članovi upoznali s detaljima inicijative. Pre deset meseci, Maji Gojković poslat je podsetnik na obećanje. Pre nešto manje od šest meseci, potpisnica ove priče otišla je u parlament i lično podsetila Maju Gojković na ono što je obećala. Ova joj je opet obećala da će obećanje ispuniti. Pre pet meseci, jedna poslanica poslala je još jedno podsećanje predsednici Gojković. Predsednica Gojković i dalje ćuti. Baš kao što se ćuti ili se a priori odbijaju sve građanske inicijative, svi predlozi izmene zakona usmereni ka zaštiti prava dece, sve što ne dolazi iz krugova vladajuće elite i ne ide direktno u elitni džep
U moru letnjih pseudotema ponovo je na vrh izbilo "uterivanje ćirilice", ali ovaj put s pompeznim akademskim pokrićem žalosnog dometa
Tehnološki gigant Epl (Apple) postao je prva kompanija čija je vrednost na berzi dostigla hiljadu milijardi dolara. Sve su glasnije kritike da Epl i brojne druge vodeće IT kompanije zloupotrebljavaju svoj uticaj na tržištu i tako doprinose sve većoj koncentraciji globalnog kapitala
I posle Bregzita u institucijama Evropske unije nastaviće da se koristi engleski kao lingua franca, samo što neće biti Britanaca da im kažu da govore pogrešno. Borba za ravnopravnost jezika unutar EU nalikuje borbi za nacionalni identitet i ravnopravnost malih zemalja. Kao što ni za šta u EU ne postoji jednostavno rešenje, tako se i "jezičko pitanje" nakon Bregzita prilično iskomplikovalo
Stiče se utisak da su zbog preterane političke korektnosti dovedene do apsurda svi počeli da se bune protiv nje, a da ona ipak i dalje dominira političkim i medijskim mejnstrimom. Da li se tako podstiče krhkost i zapravo naglašava nejednakost, to jest, da li je preterana politička korektnost postala politički nekorektna
"Mene plaši da institucije u Srbiji nemaju adekvatan odgovor na mafijaška ubistva, a povrh svega istragama se bave političari, a ne profesionalci. Jer, kada smo čuli Republičkog javnog tužioca Zagorku Dolovac da priča o kriminalnim obračunima i šta će tužilaštvo da radi po tom pitanju? Nikad"
Vrhovi službi sada služe produženju lične i kriminalne vlasti. Zloupotreba službi nikad nije jednostrana, trenutnu korist za sebe izvlače obe strane. Štetu trpi nacionalna bezbednost i svako od nas
Još je Grejem Grin primetio, radeći za MI6 tridesetih godina (dok smo još bili važni), da na Balkanu nijedna informacija nije pouzdana i da sve traje barem nedelju dana duže i košta pedeset funti više, koliko god se marljivo planiralo. U zemlji gde je svako malo "državni udar" i "atentat na predsednika", jedna ili više "agenturnih mreža" ne znači mnogo. Ionako se već sutradan zaboravilo i niko više nije pominjao. Na te budalaštine, međutim, treba se osvrtati stalno i uvek
U neprestanoj borbi za egzistenciju ili pravdu zaboravimo ili nemamo strpljenja da zastanemo i pogledamo prirodu i ogledamo se u njoj. Podsetila me je na to pesma Bertolda Brehta "Rođenim posle nas" koju sam nedavno ponovo pročitao. Ne radi se tu samo o prirodi, već o svemu onome što propuštamo, a što je možda vrednije od onoga što činimo, na šta smo prinuđeni ili mislimo da moramo da uradimo. Iz vizure mojih devedeset godina to postaje bolno jasno
Filmski centar Srbije ne želi da gledate sat i po ili dva filma 2020. Možda zato što već postoji besplatna dvadesetčetvoročasovna verzija
Istarski Jazz iz Back BP, svojevremeno proglašen za najbolji mali džez festival u Evropi, i danas osvaja neodoljivim šarmom
Predstave Mikelanđelo i Bakhe o pitanjima šta je bog u čoveku i kad je čovek u bogu, u Dubrovniku i na Brionima
O Puli ovih dana, o ne baš kvalitetnim filmovima u Areni, o sudbini "Uljanika" i stare kasarne, ali i o srpskom filmu u svemu tome
Praktično svi oni koji u ovoj državi imaju ikakvu moć, izašli su ispod Šešeljevog šinjela i sledbenici su njegove škole mišljenja i izražavanja. Sama Vjerica Radeta jedan je od "lošijih đaka": tome u prilog govori i činjenica da u vreme najvećeg sjaja radikala niko praktično nije ni znao za nju. Pored stranačkih vedeta – Vučića, Nikolića, Martinovića ili Maje Gojković – ona nije ni mogla da zasija. Oni su u međuvremenu napredovali, Šešeljevu retoriku uvili u evropske oblande, naizgled se upristojili i upeglali, a ona je – eto – ostala tamo gde je i bila