Portret savremenika – Fidel Kastro
Još jedna revolucija, moliću lepo
Taman kad Kastrovo ćutanje palanačke priče uzdigne na nivo političke analize, "Njujork tajms" na naslovnoj strani ponovo objavi mesto i datum njegovog rođenja i detalje o invaziji u Zalivu svinja, pa se uzbune bivši i sadašnji predsednici, senatori i agenti, a amazon.com ponudi paket "dve za jednu" – sto prvu i sto drugu ukoričenu biografiju, onda se on – javi. "Evo me", kaže kubanski El Maximo i ravnodušno, staračkim glasom dodaje: "Niko ne može tačno da zna kad će umreti"
Makedonija
Skandal u parlamentu
Tuča između albanskih poslanika u makedonskom parlamentu, ošamareni novinar i prebijeni snimatelj, i fotografije koje su obišle svet – na kojima su civili naoružani "dugim cevima" ispred parlamenta gde umalo nije došlo do razmene vatre između policajaca u civilu i naoružanih simpatizera Demokratske partije Albanaca – najverovatnije će odužiti makedonski put ka Evropi…
Ukrajina
Tajkunski izbori
Nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Ukrajini zadržan je podjednak odnos između "narandžastih" i "proruskih" političkih snaga, iza kojih su skoro podjednako raspoređeni interesi ukrajinskih milionera
TV manijak
Kako izgleda evropsko lice
Intervju – Lorand Heđi, selektor 48. Oktobarskog salona
Potreba za intimnošću
"Ne verujem u internacionalni jezik, verujem u autentičnost svake ličnosti. Zato u mojoj selekciji ima toliko različitih stilova vizuelnog izraza. U svima njima tražio sam poruku, mikronarativ, a kriterijum mi je bila tema, a ne da li se neki jezik uklapa u internacionalne tokove ili ne"
Bitef 2007 – rekapitulacija
Veština pričanja i banalnost nasilja
Bitef je danas, čini se, samodovoljno osveženje za lokalnu scenu; možemo se samo nadati da će ostvarenja kao što su Brisel#4, Pupilija, Eks-pozicija ili Magbet početi da na nju utiču
Povodom predstave Kazališta Ulysses na BITEF-u
Pijana novembarska noć u oktobru
Svi mi imali smo neki svoj Oktobar, nekog svog Lenjina i nekog svog Kvaternika. Niko od nas, međutim, nije bio Krleža
Izjava nedelje
«Radim kao savetnik premijera, on me uvek sasluša, ali posluša sebe.»
Milan Parivodić, savetnik predsednika Vlade Srbije za ekonomiju ("Press")
Vreme uspeha
Biznis
Na "Vrostovoj" listi sto najbogatijih ljudi u srednjoj i istočnoj Evropi nalaze se i tri Srbina: na 23. mestu Filip Cepter sa 4,4 milijarde dolara, na 41. Milorad Mišković sa dve milijarde i na 96. mestu Stanko Subotić sa 600 miliona dolara
800 godina prve srpske bolnice
O čoveku i šta je čovek
Prva srpska bolnica služila je samo za lečenje, što je u to vreme bilo retkost i u ostalom delu Evrope. Na zapadu kontinenta su se tada uglavnom osnivala prihvatilišta za siromahe i bolesnike od neizlečivih hroničnih bolesti, kao i svratišta
Intervju – Igor Jecl, direktor Direkcije za usluge Telekoma Srbije
Kako se kaže »vrh brate« u Beču ili Oslu
"Današnja vrednost Telekoma je preko četiri milijarde evra i tim parama se mogu srediti bolnice i škole, i omogućiti građanima kvalitetniji život. Valjda je to važnije od pitanja liberalizacije"
In memoriam – Nenad Bogdanović
Inženjer na čelu grada
Optimista, uvek okrenut budućnosti, Bogdanović je tvrdio da mu je "jasno da moramo u Evropu, a od toga koje ćemo političare izabrati, zavisi kada ćemo tamo stići"
Kosovski pregovori
Zamka jednostranosti
Praktično jedini rezultat: Njujorška deklaracija kojom su se sve strane obavezale da će se uzdržavati od bilo kakvih pretnji i nasilja dok traju pregovori
Mjanmar
Kolone božjih ugodnika
Atmosfera velikih protesta neminovno pokazuje da u Mjanmaru, nekadašnjoj Burmi, postoje dve stvarnosti u mimoilaženju. Na jednoj strani, beskrupolozna tiranija. Na drugoj, sirotinja koja pokušava da se pobuni
Feljton
Koliba u istoriji
Erik Hobzbaum napisao je "skraćenu istoriju dvadesetog vijeka", od Prvog svjetskog rata do kraja Hladnog rata, dobro uočivši da je to cjelina. Cjelina u znaku Gavrila Principa. Kroz cio vijek će se ponavljati u bezbroj varijanata njegov juriš na prijesto Zla
Dani evropske baštine
Naša zastava
Već petnaest godina Evropa želi da se zajedničkim kulturnim nasleđem suprotstavi svemu onome što je, s druge strane, opterećuje. Pogotovo odavde, načela o evropskom jedinstvu deluju kao rađanje novog idealnog sveta
Trideset godina od ploče Exodus
Pad uvis
Objavljivanjem remek-dela Boba Marleya and The Wailers, albuma Exodus, pre tačno trideset godina ustoličena je rege muzika kao globalno priznata značajna umetnička forma. Ono o čemu danas treba razmišljati jeste: šta ta ploča znači za budućnost
Izložba – "Dokumenta", Kasel
Dokazi umetnosti
Izložba savremene vizuelne umetnosti Dokumenta, najznačajnija u svetu posle Venecijanskog bijenala, koja se svake pete godine organizuje u Kaselu, zatvorena je prošle nedelje
Univerzitet
Papazjanija bolonjeze
Kako se desilo da se Srbija nađe među deset najuspešnijih zemalja koje sprovode Bolonju i dobije visoku ocenu 4,2 koju su u svojim istupima kao mantru ponavljali i ministri kojima obrazovanje nije resor, ali su smatrali da je to uspeh cele vlade
Ljudi i vreme
20 godina Osme sednice
Prošle nedelje, a naročito 23. i 24. septembra, na različite načine obeleženo je 20 godina od famozne Osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, na kojoj je Slobodan Milošević dospeo u sam vrh tadašnje političke scene, što je predstavljalo uvod u događaje koji su obeležili više nego burnu istoriju Jugoslavije i Srbije u poslednje dve decenije. Tim povodom, "Vreme" donosi pregled najzanimljivijih svedočenja i izjava koje su se ovih dana pojavile u medijima.
Intervjui, javnost i obmane
Ćeranje s razumom
Kako god bio realizovan "megaintervju", nadležni mogu Ulemeku i njemu bliskima tek da "pljunu pod prozor". Priča o "400 odgovora na 400 pitanja" stvar je mnogo šira i težište nije u Centralnom zatvoru, već na društvu u celini
Portret savremenika – Maja Gojković
Radikalni disidentski ples
U čemu je razlika između gradonačelnice Novog Sada i drugih radikalskih čelnika, osim u činjenici da je ona uspela na izborima?
Kosovski pregovori
Virovi Ist Rivera
Da li je igra nameštena, ili se pozicija Srbije možda poboljšava, ali niko ne može da garantuje da će se situacija promeniti u njenu korist
Intervju – Florans Artman, insajder
Haški sud i tajna diplomatija
"Osim mnogobrojnih dokaza u prilog toj tvrdnji pominjem i Holbrukovo priznanje na sarajevskoj televiziji Hajat, od 19. novembra 2005, kada je pred kamerama rekao: "Dobio sam uputstvo da žrtvujem Srebrenicu, Žepu i Goražde... i osećao sam da to nije u redu." Godinu dana kasnije je to demantovao, ali činjenice ostaju: Srebrenica, koja je bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija, nije branjena, a stanovništvo je bilo izručeno organizatorima zločina kako bi bilo deportovano ili ubijeno. Karadžić i Mladić bi na sudu sigurno prozvali Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Francusku i time skinuli veo sa najmračnije epizode šatl-diplomatije, mada sa sebe svejedno ne bi skinuli sopstvenu odgovornost za genocid u Srebrenici"