Muftija sandžački Muamer Zukorlić, predsednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka

22.januar 2003. Jelena Tasić

Islam osuđuje terorizam

Bio je, a verovatno je i sada najmlađi islamski visokodostojnik u Evropi. Alžirski đak, sa dobrim vezama širom arapskog sveta, već nekoliko meseci obavlja dužnost rektora novootvorenog Univerziteta u Novom Pazaru, uz redovno staranje o, kako on kaže, blizu pola miliona

Žena u islamu

22.januar 2003. Mr Zilka Siljak

Kuranski ideal i muslimanska praksa

U današnjim raspravama o ljudskim pravima, uz islam se uglavnom vezuju ocjene o diskriminaciji žene u društvu, odnosno osporavanje temeljnih ljudskih prava i sloboda zagarantiranih u brojnim me?unarodnim i regionalnim dokumentima koji se odnose na civilna, politička, socijalna, ekonomska i kulturna prava

Koliko je islam spreman za demokratiju?

22.januar 2003. Gunter Šubert

U demokratskim i socijalnim okvirima

Činjenica da su demokratski eksperimenti u islamskom svetu često bili neuspešni i da su i u državama koje danas raspolažu demokratskim strukturama vidne znatne poteškoće u njihovom funkcionisanju usko je povezana sa kolonijalizmom i njegovim posledicama. Struje u Maleziji i Indoneziji ukazuje na to da spo sobnost islama za demokratiju, na kraju krajeva, zavisi od političkih elita

Ko je bio islamski prorok

Čovek Muhamed

Mnogo je i velikim delom protivrečno zaključivano i pisano o ljudskoj strani Muhamedove ličnosti. Tome je, pored razumljivog interesovanja koje je kod sveta budila jedna istorijska pojava takvog značaja i trajnog zračenja, svakako doprinela i činjenica da islam, u svom beskompromisnom monoteizmu, ponovljeno insistira na tome da je Alahov poslanik samo čovek, bez ikakvih atributa božanskog

Islam u Evropi

22.januar 2003. Milan Vukomanović

Andaluzija – „ukras sveta“

Jedna od sedamnaest španskih autonomnih zajednica, Andaluzija je oblast koju su pisci XIX veka nazivali "Evropskim Orijentom", a u prošlosti je bila mesto okupljanja i širenja različitih civilizacija

Odnos islama i Zapada

Islam danas

Dve globalne civilizacije su, čini se, pritisnute u složenoj konfrontaciji na različitim nivoima ljudskog delovanja. Jedna je utemeljena u muslimanskim zemljama, a druga u zapadnim (uglavnom Severna Amerika i zapadna Evropa). Radi pojednostavljivanja, koristićemo skraćene termine islam i Zapad iako oni ne zadovoljavaju i ne izražavaju raznolikost i složenost ni islama ni Zapada. Centralne ideje i jednog i drugog izražene su kroz proces globalizacije i radikalizacije, koja se vrti i kruži oko sveta kao atmosferska nepogoda. Komentatori su ovu konfrontaciju već videli u katastrofičnim terminima i nazvali je poslednjim krstaškim pohodom

Američki fudbal

22.januar 2003. Saša Marković

Guranje, trčanje, krljanje

Sve akcije u američkom fudbalu strogo su šematizovane, timovi ih tokom dugotrajnih predsezonskih priprema vežbaju dok ne popadaju u nesvest ili ne dostignu perfekciju (ili i jedno i drugo), a konkretnu šemu biraju glavni trener i njegova dva pomoćnika (ofanzivni i defanzivni koordinator). Izabrana šema dojavljuje se kapitenima napada (kvoterbeku) i odbrane radio-vezom neposredno pred početak akcije. Slobode u igri ima koliko i snega u Sahari

Kontroverzni doktor Antinori

22.januar 2003. Zoran Jevtović

Marsovci su bili brži

Razne sekte i šarlatani mogu da diskredituju naučni rad pravih stručnjaka (ne mora da znači da je to Antinorijev slučaj). Dalje, nauka je promenila svoju prirodu, tj. vezala je naučna otkrića (ili "naučna otkrića") koja mogu da promene svet za njihov medijski odjek jer konferencije za štampu sve češće prethode pravoj proveri istinitosti. Time se rizikuje da se prava dostignuća i ne primete

Slovenija i NATO

22.januar 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Dva evropska odgovora

Država je ponovo upala u referendumsku groznicu. Uz manje "savetodavne", dakle neobavezujuće referendume (o privatizaciji državne železnice i odšteti za građane koji su finansirali javni telekomunikacijski sistem) na pomolu je izjašnjavanje i o učlanjenju Slovenije u EU i NATO

Severna Koreja – SAD

22.januar 2003. Duška Anastasijević

Iz kaprica ili iz očaja

Severnokorejski diktator nema nikakvih motiva da izađe u susret američkim zahtevima, za njega je zabava tek počela. On možda jeste kapriciozan i esktravagantan, ali nije lud jer zna da se njegova pregovaračka pozicija meri količinama obogaćenog uranijuma

Ninova nagrada Mladenu Markovu

22.januar 2003. Slobodan Kostić

Pet lica traži pisca

Budući da ove godine nisu ispunjena očekivanja niti načinjena iznenađenja, Ninova nagrada je našla svoju pravu meru: jednostavno, nekoliko ljudi bira jednu knjigu. I ništa više

Novi standardi na srpskoj rok sceni

22.januar 2003. Dragan Ambrozić

Iznenađenja novih pokolenja

"Zašto volite da dolazite u Beograd", pitali smo jednog poznatog stranog muzičara, koji je već treći put za dve godine u našoj zemlji. Odgovor je bio poučan: "ovde je veoma uzbudljivo, kao u Španiji posle Franka"

Nuspojave

22.januar 2003. Teofil Pančić

Lunarni modul

Šešeljeva izjava o čituljama u "Danasu" tako je značajna jer je tako autopoetička, tako sveobjašnjavajuća

Zakon o radio-difuziji

22.januar 2003. Tamara Skrozza

Savet na čekanju

Koliko je meseci potrebno da se 126 ljudi saglasi oko dva imena? Sudeći prema problemima u primeni Zakona o radio-difuziji, više od šest

Srpska pravoslavna crkva

22.januar 2003. Zoran Majdin

Samoupravni feudalizam

Krajem dvadesetog veka, posle pedesetogodišnje prividne hibernacije, Srpska pravoslavna crkva agresivno traži i dobija mesto u društvu i državi za koje smatra da joj pripada. Prevedeno na srpski jezik – što bliže vlasti, kao što je uvek i bila

Suđenja

22.januar 2003. Jovan Dulović

Sjeverin, drugi put

"Milan Lukić i njegovi ljudi oteli su i pobili otete iz voza", obelodanio je Petrović što je samo za trenutak dalo nade da će se zločin rasvetliti i utvrditi ko ga je i po čijem nalogu počinio. Naravno, to se nije dogodilo

Milan Milutinović u Hagu

22.januar 2003. Nenad Lj. Stefanović

Zatvor sa pet zvezdica

Kao i u politici, tako bi i u Hagu Milanu Milutinoviću ponovo moglo da se dogodi da od njega očekuju neuporedivo više nego što on objektivno može da pruži. U poslednjim godinama Miloševićeve vladavine od njega su mnogi potajno očekivali da kao predsednik Srbije makar ponekad podigne glas protiv jedne očajne politike. Kada je preživeo oktobarske promene i ostao u kabinetu na Andrićevom vencu, socijalisti su od njega tražili da maltene promeni tok istorije – da kao predsednik Srbije uspori sve zakonske predloge novih vlasti, da spreči odlazak Miloševića u Hag. Sada kada je i sam stigao u Hag, od njega tamo, izgleda, očekuju da bude možda i krunski svedok protiv Miloševića, čoveka čiju je "državničku mudrost" nekada hvalio