
Ova situacija
Srce tame u Kraljice Ane bb
Koliko je stvarno solventna Bezbednosno-informativna agencija? Da li je Srbija osuđena na izreku da “sve prolazi, a samo Služba ostaje”? I čime se sve hvali direktor Bije Vladimir Orlić

Kafa košta 1.000 dinara za pola kilograma, a najavljuje se novo poskupljenje
Novi talas poskupljenja sirove kafe na svetskim berzama mogao bi u narednih nekoliko meseci da se prelije i na tržište Srbije. Iako kod domaćih trgovaca još uvek nema velikih promena, ukoliko se visoke svetske cene zadrže, kafa u prodavnicama mogla bi da poskupi između pet i 10 odsto, piše Danas.
Cene kafe u Srbiji već su dostigle veoma visok nivo, a novi talas poskupljenja na svetskom tržištu mogao bi da ih dodatno poveća.
Za pakovanje od 200 grama tradicionalne mlevene kafe u domaćim marketima, u zavisnosti od proizvođača, potrebno je izdvojiti između 400 i 500 dinara, dok cena pakovanja od 500 grama dostiže i 1.150 dinara.
Ni ispijanje kafe u kafićima više nije jeftino. U Beogradu je danas teško popiti espreso ili kapućino, a da se ne ostavi 200 do 300 dinara za jednu šoljicu.
Iako je najveći talas poskupljenja zabeležen prethodnih godina, tokom 2026. usledio je novi rast, pre svega zbog vremenskih nepogoda u zemljama koje proizvode najveće količine kafe.
Ovog leta berba kasni, a obilne padavine izazvale su zabrinutost zbog kvaliteta i količine zrna. Istovremeno, pad zaliha na svetskim berzama povećao je strah od nestašice, zbog čega su investicioni fondovi pojačali kupovinu fjučers ugovora, što je dodatno podiglo cene i pre nego što je došlo do stvarnog manjka kafe na tržištu.
Stručnjaci ocenjuju da rast cena nije posledica jednog događaja, već kombinacije klimatskih promena, slabijih prinosa u Brazilu i Vijetnamu kao najvećim proizvođačima, niskih berzanskih zaliha, skupljeg transporta zbog krize na Bliskom istoku i pojačane špekulativne trgovine.
Zbog svega toga kafa je poslednjih godina postala jedna od najnestabilnijih poljoprivrednih roba na svetskim berzama. Prema pisanju Gardijana, od 2021. godine do danas arabika je poskupela oko 230 odsto, a robusta oko 325 odsto.
Istovremeno, klimatske promene sve snažnije pogađaju najveće svetske proizvođače. Za kraj godine prognozira se pojava takozvanog „super El Ninja“, vremenskog fenomena koji bi mogao dodatno da nanese štetu proizvodnji kafe.
Prema pisanju svetskih medija, Brazil je već tokom juna pogodila neuobičajeno jaka kiša, koja bi mogla da smanji prinose i dodatno podigne cene. Zaključno sa 28. junom količina padavina bila je gotovo 2.000 odsto veća od istorijskog proseka. Poplavljena polja onemogućila su ulazak mehanizacije, kvalitet zrna je znatno pogoršan, a berba je usporena i dostigla svega 52 odsto planiranog obima.
Ni situacija u Vijetnamu, najvećem svetskom proizvođaču robuste, nije mnogo bolja. Poljoprivrednici se suočavaju sa ranom sušom, dok su cene đubriva i goriva u odnosu na prošlu godinu porasle za 30 odsto, a troškovi rada za 33 odsto.
Okolnosti trenutno ne deluju previše optimistično, pa analitičari očekuju da će cene kafe ostati pod pritiskom i u narednom periodu.
Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu za Danas objašnjava da je osnovni uzrok rasta cena zabrinutost u vezi sa ponudom.
„Brazil je najveći svetski proizvođač arabike, a Vijetnam vodeći proizvođač robuste, pa problemi u te dve zemlje odmah pogađaju gotovo čitavo svetsko tržište. Visoke temperature, suša, nepravilne padavine i kašnjenje berbe mogu istovremeno da smanje količinu i kvalitet zrna“, ukazuje.
Špekulacije na berzama pojačavaju te promene, dodaje, ali ih obično ne stvaraju ni iz čega.
„Kada fondovi i trgovci procene da bi buduća ponuda mogla biti manja, kupuju terminske ugovore i dodatno podižu cenu. Dakle, klimatski rizik je osnovni uzrok, dok finansijsko tržište deluje kao pojačivač“, pojašnjava Mijušković.
Prelivanje tog rasta cena na prerađivače nije trenutno ni potpuno, kaže on.
Izvor: Danas
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Koliko je stvarno solventna Bezbednosno-informativna agencija? Da li je Srbija osuđena na izreku da “sve prolazi, a samo Služba ostaje”? I čime se sve hvali direktor Bije Vladimir Orlić

Mogu reći da imamo retku priliku da na televiziji gledamo epski pad režima i medija koji su verovali da su nepotopivi i nepobedivi. Posle toga, od Studentske liste očekujem jednako zanimljiv nastavak programa, u kojem ćemo gledati kako se vetiraju preletači

Nakon izbora, međunarodna rejting agencija Fitch Ratings dala je novoj realnosti u Srbiji početni kredit, ali ne i blanko ček. Konstatovano je da Srbija ima rejting sa pozitivnim izgledima za poboljšanje, podržan makroekonomskom stabilnošću, kao i solidnim zaštitnim mehanizmima. Istovremeno, agencija je naglasila da ekonomski i fiskalni prioriteti nove vlasti još nisu dovoljno jasni i da će procena njenog ekonomskog programa biti važna za buduće kretanje rejtinga. Zbog toga će odnos prema fiskalnoj disciplini, makroekonomskoj stabilnosti, javnim investicijama i kontinuitetu tehnokratskog karaktera biti mnogo važniji od postizborne retorike

Kako je pokret koji je počeo na fakultetima okupio većinu u zemlji, pridobio poverenje birača koji su godinama glasali za manjinske stranke i stigao do sela u kojima je opozicija donedavno jedva uspevala da sastavi birački odbor

Nacionalni saveti ne smeju biti ni politički plen prethodne vlasti ni predmet raspodele uticaja nove. Njihovo pravo na samoupravu pripada manjinskim zajednicama. Zato se reforma ne sme odlagati do narednog redovnog izbornog ciklusa
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve