
Srbija pod snegom
Blokada kružnog toka u Obrenovcu zbog čestog nestajanja struje
„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Naoružani napadači na motociklima oteli su više od 280 učenika u gradu Kuriga na severozapadu Nigerije. Svedoci pričaju da su se okomili na decu staru od osam do 15 godina kada su se ujutro oko 8.30 časova okupila ispred škole
Guverner države Kaduna Uba Sani potvrdio je incident i rekao da je oteto 187 učenika srednje škole i 125 učenika osnovne škole, ali da se 25 njih u međuvremenu vratilo. Jedan svedok otmice je rekao da su naoružani napadači upucali jedno dete koje je kasnije prevezeno u bolnicu, piše BBC.
Jedan učitelj koji je uspeo da pobegne kaže da su lokalni stanovnici pokušali da spasu decu, ali bez uspeha. Jedan od njih je ubijen.

Još uvek se ne zna ko je odgovoran za ovu najnoviju otmicu dece.
Česte otmice dece
Otmice su česta pojava u Nigeriji, naročito u centranom delu i na severozapadu zemlje. Veoma često su žrtve deca i žene.
Tek u sredu, 6. marta, je misija UN-a u Nigeriji saopštila da je 29. februara u saveznoj državi Borno oteto najmanje 200 ljudi, uglavnom žene i deca, koji žive u izbegličkim logorima na granici sa Čadom. Napadnuti su dok su skupljali drva u obližnjoj šumi. U toj oblasti su aktivne radikalne islamističke grupe.
Otmičari uglavnom traže otkup za kidnapovane, ali to nije uvek slučaj. Pažnju svetske javnosti je 2014. godine bila privukla otmica više od 200 devojčica iz Čiboke u regiji Borno
U Nigeriji je 2022. donet kontroverzan zakon kako bi se okončao rastući broj otmica, prema kojem je plaćanje otkupnine kažnjivo. Za to je predviđena zatvorska kazna od najmanje 15 godina, ali niko do sada zbog toga nije uhapšen.

„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Gradnja naspram Košutnjaka je pažljivo planirana, kaže dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Vladimir Lojanica

Kada usamljenost ne bi bolela koliko boli, niko se nikada ne bi odrekao privilegije da zaključa vrata iznutra. Život više generacija u istom domaćinstvu, čak i skladni i solidni brakovi, najbolji prijatelji koji žive zajedno tokom studija – ništa od toga nije moguće bez povremene (u idealnom slučaju naizmenične) požrtvovanosti, bez preuzimanja tuđih tereta i razumevanja za tuđe mane. Ali ostaje i pitanje – dokle trpeti? Kako bi svako od nas trebalo da nauči da prepoznaje tu granicu posle koje požrtvovanost postaje poništavanje sebe i samoponiženje

Više od dva milenijuma nakon što je prvi čovek izračunao da Zemlja nije ravna, milioni ljudi širom sveta danas u to sumnjaju. Na čemu se zasniva teorija ravne zemlje i ko sve u nju veruje?
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve