img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Litijum i protesti

Srpski desničari po prvi put kritikuju Kremlj

19. avgust 2024, 13:39 B. B.
Foto: FoNet/Milica Vučković
Jedan od skupova „Narodne patrole“ u znak podrške Rusiji
Copied

Desničari su kritikovali Kremlj nakon izjave portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove u vezi sa protestima protiv rudarenja litijuma u Srbiji u kojoj se kaže da je „reč o ozloglašenoj šemi, koju su na Balkanu, ali i drugim regionima, više puta koristili zapadni ideolozi demokratije i njihove lokalne sluge“

Dogodilo se nezamislivo: desničari iz Srbije koji često svakog ko misli drugačije od njih proglase neprijateljem Otadžbine ili slugom Zapada, a neskriveno pokazuju fascinaciju ruskim pogledima na ljudska prava i mašu zastavama Rusije, kritikovali su Kremlj zbog izjave portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove u vezi sa protestima protiv rudarenja litijuma u Srbiji.

Zvaničnici Kremlja optužili su zapadne zemlje da podstiču demonstracije u Srbiji, a Zaharova je 8. avgusta ocenila je da je „reč o ozloglašenoj šemi, koju su na Balkanu, ali i drugim regionima, više puta koristili zapadni ideolozi demokratije i njihove lokalne sluge“.

Ne treba mnogo analitičkog iskustva da bi se pravilno shvatila takva izjava Zaharove – oni koji se bune protiv iskopavanja litijuma su „lokalne sluge zapadnih ideologa demokratije“, a to podrazumeva i one političke snage u Srbiji koje podržavaju proteste protiv litijuma, a za koje je uvreda ukoliko ih povezujete sa Zapadom, i koji su gadljivi na sve što odatle dolazi, osim dobrih automobila, markirane odeće i obuće, evra i dolara.

Zahvalnost Rusiji na sprečavanju „državnog udara“

„Analiza trenutne situacije u prijateljskoj Srbiji, ukazuje na ponovne pokušaje pojedinih zlonamernih sila da aktiviraju poznati destruktivni arsenal u cilju podrivanja unutrašnje političke situacije u ovoj zemlji“, izjavila je Zaharova.

To je spremno dočekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, pa je 9. avgusta obznanio da su „ruske službe bezbednosti upozorile da se u Srbiji pripremaju masovni neredi, čiji je krajnji cilj državni udar i svrgavanje rukovodstva zemlje“.

Ni Aleksandar Vulin nije želeo da zaostane, pa se, na pokloničkom putovanju u Moskvi ruskim bezbednosnim strukturama zahvalio za „upozorenje na pokušaju državnog prevrata“.

„Netačne informacije“ iz Ambasade Rusije

Desničari Moskvi zameraju da je zarad podrške aktuelnoj vlasti, zanemarila interese građana Srbije.

„Mislim da je izjava Ministarstva spoljnih poslova Rusije preterana i da nije u skladu sa realnošću, sa pravim stanjem stvari na terenu“, rekao je za Radio Slobodnu Evropu (RSE) Ivan Kostić iz Dveri.

Kostić smatra da Rusija takav stav temelji na „netačnim informacijama“ koje dobija od svojih predstavnika u Beogradu.

„Smatram da je te informacije Ministarstvo spoljnih poslova Rusije dobilo iz svoje ambasade u Beogradu koja je često po pitanju unutrašnje politike u Srbiji izrazito nastrojena prema vlastima i predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. I kada treba, i kada ne treba“, ocenio je Kostić.

Ističe da je reč o pogrešnim zaključcima i da nije bilo nikakvih planova „za rušenje sistema, uništavanje imovine“ ili „bilo kakvo krvoproliće“.

„Jednostavno narod je ustao da se usprotivi kopanju litijuma, da tako sačuva zdravu životnu sredinu i to je jedini razlog protesta“, dodaje.

„Zaharova na neki načun staje uz Vučića“

Vođa ultradesničarske organizacije „Narodna patrole“ Damjan Knežević kaže za RSE da to neće promeniti njihov odnos prema Rusiji, ali da „ne mogu da podrže“ Moskvu u ovom slučaju.

„Dolazimo u situaciju da je Marija Zaharova koja je prilično pozitivno shvaćena od patriotskog sveta u Srbiji, svojim izjavom na neki način staje u odbranu Aleksandra Vučića“, rekao je Knežević.

„Mi to ne možemo da podržimo, koliko god podržavamo Moskvu, jer ne želimo da se kopa litijum u Srbiji. Koliko god da se nadamo bližim odnosima Rusije i Srbije u budućnosti, naš odgovor njima je bio jasan: ‘Molimo vas, ako ne možete u datom trenutku da pomognete, iz ovog ili onog razloga, nemojte ni odmagati“, rekao je Damnjan Knežević.

Neinformisani kao Kuštunica

Predrag Petrović iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže da desničari u Srbiji pokušavaju da nađu opravdanje za odnos stav Moskve prema protestima ocenama da je on zasnovan na „netačnim informacijama“.

„Stav da ‘vlastodršci nisu dobro informisani, a oni oko njih ih manipulišu i lažu’ je oproban način opravdavanja takve situacije“, kaže Petrović.

Prema mišljenju Predraga Petrovića još se ne može reći da se u potpunosti menja odnos ekstremne desnice prema Rusiji.

„Zato što su ekstremni desničari i ranije kritikovali Rusiju, posebno njen odnos prema vlasti u Srbiji. Pa se tako moglo čuti da oni ne vide da je Aleksandar Vučić zapravo ‘vikend Rus’ i da ta njegova rusofilija nije iskrena“, dodaje.

Jedan od razloga zbog kojih, kaže, ne veruje u drastičan zaokret u odnosu desnice prema Rusiji je njihova „glavna ideja vodilja“, a ona je – protivljenje Zapadu.

„Ipak, videćemo u narednom periodu da li će se ta njihova kritika Rusije održati i dalje, pre svega zato što ne podržavaju proteste u kojima i oni učestvuju“, rekao je Petrović za RSE.

Tagovi:

Protesti protiv litijuma u Srbiji Litijum Dveri Rusija Desničari Damnjan Knežević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Rumunija

05.maj 2026. B. B.

Zašto je pala vlada Rumunije?

Proevropska vlada Rumunije premijera Ilija Bolojana pala je samo nakon 10 meseci

Niš

05.maj 2026. B. B.

Studentu preti kazna jer je koleginici rekao da je „ćaci“

Studenta koji je koleginicu nazvao „ćaci“ terete za težu povredu, za koju je propisana mera privremenog udaljivanja sa fakulteta, zabrana polaganja ispita i kao krajnja mera – isključenje sa fakulteta

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Buduci izgled Beogradskog sajma

Menjanje prestonice

05.maj 2026. I.M.

Metastaze Beograda na vodi: Umesto Sajma, oblakoder od 120 metara

Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure