Koliko je stvarno solventna Bezbednosno-informativna agencija? Da li je Srbija osuđena na izreku da “sve prolazi, a samo Služba ostaje”? I čime se sve hvali direktor Bije Vladimir Orlić
Mislili su da će zauvijek ostati na vlasti. Recimo – Marko Kričak. Taj šef Uprave kriminalističke policije je noseći pištolj i značku prijetio silovanjem studentici Nikolini Sinđelić, gepekovao i mlatio njene kolege… Narod u Srbiji zato se podjednako plašio i murije i krimosa.
Kričku je samo nebo bila granica u brutalnom nasilju. A onda je pao Vučić, a toliko toliko ga je hvalio, nagrađivao i unapređivao. Čim se to desilo, postala je relevantna krivična prijava protiv Krička koju je podnio Veselin Milić – onaj načelnik iz afere “Senjak” – zbog iznuđivanja i falsificiranja dokaza u njegovom slučaju. To će reći da je javni tužilac Nenad Stefanović dobro onjušio politički vjetar i niz njega izdao nalog za hapšenje bivšeg šefa UKP-a. Naglasio je kako njegova odluka nema veze sa izborima. Narod je unisono rekao – “aha…”
Inače, Marko Kričak je u MUP prešao iz BIA.
SLUŽBA OPASNIH NAMJERA
Ako u muriji vri kao u košnici, dotle u centrali Bije u Ulici Kraljice Ane bb vlada mrtva tišina (vidi tekst na strani 6). Razlog za to se može naći u posljednjem obraćanju kućedomaćina Vladimira Orlića na proslavi godišnjice službe 16. oktobra. Valja primijetiti – mnogo skromnije propraćenoj u javnosti nego prethodnih godina.
Al’ – nema veze. Okružen portretima Vulina, Bate Gašića, Jovice Stanišića, Krcuna, Leke Rankovića i drugih prvih ljudi službe iz prošlosti, aktualni direktor Bije samouvjereno je i autoritativno zagrmio: “Čitav svet, celu planetu, zahvatio je trend rušenja i gaženja bukvalno svih postojećih normi. To jeste problem celoga sveta i on se odnosi na međunarodno javno pravo, na odnose među državama, ali se odnosi i na odnose u društvu, na odnose u porodici, na odnose prema starijima, prema autoritetu bilo koje vrste, odnose prema državi i zakonima na kojima ona počiva. (…) Naći ćemo uvek način da pružimo jasan i čvrst odgovor svima koji se drznu da krenu na našu državu. I onima spolja i njihovim poslušnicima iznutra, jer znamo da uvek rade zajedno.” Au, čovječe! Zar Orlić nema išta drugo reći izuzev ponavljanja otrcanih Vučićevih floskula o studentima iza kojih stoje famozne strane sile? Odgovor je lak – nema. Zbog toga i jeste tu gdje jeste. U tom pravcu se svečar i kućedomaćin, sa čudnim i zabrinjavajućim odsjajem u očima, na kraju pohvalio “brojnim uspešnim realizacijama u prethodnih dvanaest meseci”. Ipak, nije djelovao upečatljivo čak ni u društvu Ane Brnabić.
Koliko je stvarno solventna firma iz Kraljice Ane bb? Da li je Srbija osuđena na izreku da “sve prolazi, a samo Služba ostaje”?
LJUDI POSEBNOG KOVA
BIA je hibrid između staljinističkih i službi u doba latinoameričkih diktatura – istovremeno svirepa i raspojasana, ideološki zadrta i kriminalno korumpirana, brutalna i nesposobna. Ne bavi se sigurnošću Srbije, već obranom Vučićevog režima, na isti način kao i onog Slobodana Miloševića. Uvijek je podržavao čvrstorukaše, demagoge, nacionaliste i slične ekipe. To su i te kako osjetile vlasti između 2000. i 2012.
U tom kontekstu, Orlić se zaista ima čime pohvaliti. Što li mu je prvo na listi uspjeha?
Nezakonito prisluškivanje tužilaca Tužilaštava za organizirani kriminal, studenata, rektora Vladana Đokića i mnogih drugih građana? Ortakluk sa naprednjačkim batinašima i podzemljem? Štićenje Koluvije i drugih narkodilera? Ugrožavanje života inspektora Slobodana Milenkovića i Dušana Mitića, koji su otkrili plantažu vutre na imanju Jovanjica? Zastrašivanje i maltretiranje djevojke i momaka iz Studentskog pokreta (vidi tekst na strani 10)? Uređivanje medijskih trovačnica? Operacija u selu Banjska pod vodstvom Milana Radoičića, kada je uz tri izgubljena života spaljena politika Srbije na Kosovu? I te kako ima još mnogo toga, tek će isplivati…
Potonula u sistemsku korupciju, BIA je do grla u bezakonju i režimskim biznisima, a od grla u Vučićevim logoreičnim magluštinama. U pokušaju da održi naprednjake na vlasti, doživjela je fijasko epskih razmjera. Pogana i bahata, i dalje gaji famu o svojoj svemoći. U stvarnosti, izuzev za upropaštavanja života građana te destabilizaciju i kriminalizaciju zemlje, nije sposobna ni za što drugo.
Bijeda čitave Službe pokazala se u svoj svojoj golotinji kada je prisluškivala novosadski odbor parlamentarnog PSG i, potom, te kafanske priče ustupila trovačkom bordu režimskih televizija. Nakon ovoga niko u Biji nema pravo reći da nije znao što ona radi. Sve je vidjela i čula cijela Srbija.
Koliko je poznato, nijedan pripadnik Bije nije dao otkaz ili obavijestio javnost o novosadskom prisluškivanju i odmetanju vlastite službe od zakona. Oni su zaista ljudi posebnog kova.
ANKETNI ODBOR ZA BIJU
Što će biti sa Bijom u danima poslije 25. oktobra? Tu službu nije moguće reformirati. Mnogi su već pokušali i nisu uspjeli. Prije ili kasnije, njena destabilizirajuća priroda ispuže ispod kamena. Duh koji vlada tom službom veoma je zarazan i mnogi lako potpadnu pod njegov uticaj. Jer slatko se busati u prsa patriotska, zaklanjati iza državne tajne i obrane zemlje bez ikakve kontrole. Nema tog nepočinstva koje nije moguće zatrpati na tim osnovama.
Služba bezjednosti je potrebna Srbiji, ali nikako ovakva. Bolje je i nemati je na neko vrijeme nego da opstaje kao direktna prijetnja građanima, demokraciji, parlamentarizmu… Naravno, odgovornost je vazda individualna, nikad kolektivna, i to je stvar tužilaštava. Ali da bi javnost stekla predstavu o kakvom se srcu tame radi u Ulici Kraljice Ane bb, neophodan je anketni odbor u Narodnoj skupštini, da temeljito i javno preispita njen minuli rad. Čisto, svima za nauk.
U radu anketnog odbora ne smije biti nikakvih prepreka pod paravanom zaštite državnih tajni ili obavještajnog rada. Ionako ih i nema u istinskom smislu riječi. Radi se samo o podivljaloj Službi koja svoju moć gradi u partnerstvu sa najmračnijim dijelovima društva.
Čitalac bi mogao primijetiti da službe svake zemlje balansiraju u pravnom sumraku. To je točno. Po prirodi posla, svaka služba krši zakon države koju špijunira. Međutim, bar u uređenim zemljama kakva Srbija želi biti, dužne su poštovati duh i slovo zakona na matičnom tlu. U suprotnom, predstavljaju mehanizam represije ili kaosa iz niskih pobuda. I to baš onako kako BIA radi u Srbiji.
Rasformiranje Bije, stvaranje nove službe na novim i modernim osnovama, te njena striktna parlamentarna i pravosudna kontrola spada u najvažnije zadatke Studentske liste. Čekaju je i brojni izazovi i teškoće. A kako svaka vlast kvari, ljudi su skloni da se okrenu prečacima i, zarad svojih ličnih i kolektivni ciljeva, prodaju đavolu dušu. On stanuje u Biji ili nekoj službi nalik na nju.
Podlegne li Studentska lista takvim iskušenjima, građane Srbije opet čekaju nove izgubljene godine i decenije. A da bi se to izbjeglo – još jednom valja ponoviti – BIA mora biti i rasformirana i nanovo izgrađen sistem sigurnosti zemlje po mjeri građana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pravda više nikada ne sme zavisiti od toga ko je na vlasti, jer važi i za “naše” i za “njihove”. Pobednici su se za to borili. Ostali poslovi mogu da sačekaju, pa makar to bila i spoljna politika – Evropa je tu, neće pobeći
Sve ovo je logičan uzrok Vučićeve histerične reakcije na pomen regulisanja ovdašnjeg medijskog prostora. Blaga packa televizijama Prva i Informer dovela je do protesta “lojalista”
Kada “Zato što ja tako kažem” ili “Zato što kod Frojda piše drugačije” postane dovoljan argument, to u jednom zamahu ruši sve na čemu je rađeno nekoliko vekova: značaj provere na osnovu objektivnih i racionalnih parametara, uvažavanje drugačijih stanovišta, kulturu dijaloga, bazičnu jednakost među ljudima, zamenu dogme sumnjom i slobodnim istraživanjem
Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je prikupljanje obaveštenja o prijavljenim zloupotrebama. Traži se dokumentacija iz Partizana i Fudbalskog saveza Srbije, kao i provera da li je klubu isplaćen ceo ugovoreni iznos
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika