
Studentski protesti
Tura do Strazbura: Uz ispraćaj vladike Grigorija, studenti krenuli ka Ulmu
Desetog dana puta, oko 80 biciklista, uglavnom studenata, krenuli iz Minhena ka Ulmu, ispratio ih vladika Grigorije
Ministar informisanja i telekomunikacija u tehničkom mandatu Dejan Ristić po ko zna koji put je dezinformisao javnost iznoseći netačne i neutemeljene tvrdnje o radu i nadležnostima Saveta za štampu, saopštilo je to telo nakon izjava i kvalifikacija na račun članova Komisije za žalbe Saveta
Dejan Ristić je, kako kažu iz Saveta za štampu, dao sebi za pravo da rad Komisije za žalbe oceni kao „toliko selektivan da je izgubio svaki smisao“, ne nudeći za tu tvrdnju nikakav dokaz, sem vlastite ocene da su pojedini članovi Komisije (imenovao je troje od 11 članova) „jasno opoziciono orijentisani“.
„Ne znamo da li ministar u ostavci na ovaj način obezbeđuje alibi za eventualnu dodelu budžetskog novca medijima za koje Komisija utvrdi da su kršili novinarski kodeks, ali ovo nije prvi put da Ristić pokušava da predstavi Savet za štampu kao organizaciju koja loše radi svoj posao, dosledno pogrešno interpretirajući mesto i ulogu Saveta za štampu na našoj medijskoj sceni. Od kada je postao ministar, on stalno tvrdi da je Savet za štampu regulatorno telo i da ima neka zakonska ovlašćenja, poput REM-a, što je apsolutno netačno“, piše u saopštenju koje su potpisali Upravni odbor i Komisija za žalbe Saveta za štampu.
Kako kažu dalje, sada je, međutim, otišao i korak dalje tvrdeći da je „država poverila Savetu za štampu da radi monitoring štampanih i onlajn medija“.
„Ministar u ostavci je ovime još jednom pokazao da uopšte ne zna, ili ne razume, ni šta je nadležnost Saveta za štampu, ni šta je medijska samoregulacija. To što veruje da država može nekome da poveri poslove za koje ni sama nije nadležna dodatno govori o njegovoj kompetenciji“, navodi se.
Ministar narušava kredibilitet Saveta za štampu
Međutim, kako zaključuju iz Saveta za štampu u saopštenju, „to što on nešto ne zna i ne razume, ne daje mu pravo da neprekidno iznosi netačne tvrdnje i da neodgovornim izjavama i zlonamernim ocenama narušava reputaciju članova Komisije za žalbe i kredibilitet Saveta za štampu“.
Ministar u ostavci je, između ostalog, izjavio da je žalbena komisija Saveta „selektivna u svom odlučivanju i tome iz dana u dan svedočimo već čitav niz godina“.
„Potpuna selektivnost, posebno imajući u vidu ko su članovi žalbene komisije Saveta za štampu“, rekao je Ristić poimence pominjući zamenicu glavnog urednika FoNeta Tamaru Skrozu, glavnog i odgovornog urednika nedeljnika Vreme Filipa Švarma i bivšeg poverenika za informacije od javnog značaja Rodoljuba Šabića, i ocenjujući ih kao „vrlo jasno opoziciono orijentisane“.
Zato se, nastavio je Ristić, vidi „da oni u toj meri selektivno pristupaju svom zadatku koji im je poveren od strane države, a to je da vrše monitoring štampanih medija i internet portala tih medija, da je to izgubilo svaki smisao“.
Ristić je podsetio da je za monitoring elektronskih medija zaduženo Regulatorno telo za elektronske medije (REM),ali da Savet REM-a trenutno ne postoji, iako to telo funkcioniše, jer postoje stručne službe koje objavljuju izveštaje.
Ristić je rekao i da su „ogromna sredstva iz pojedinih zapadnih zemalja, fondacija i organizacija ulagana u Srbiju, kada su mediji u pitanju – radi se o desetinama miliona evra ili dolara, u zavisnosti od zemlje iz koje novac dolazi“.
Naveo je i da postoji zabrinjavajući trend kršenja profesionalnih i etičkih normi, ali i zloupotreba strukovnih udruženja koja, iako formalno nepolitička, aktivno učestvuju u političkoj areni.
„Imamo čitav niz novinara, medija i novinarskih udruženja koji se aktivno bave politikom, pritom kršeći elementarne profesionalne i etičke standarde. Krše i sopstvene statute, jer ih ti statuti definišu kao nepolitičke, strukovne organizacije. Dobro je što su mnogi od njih otvoreno istupili u javnost i postali jasni građanima“, kazao je Ristić.
Šabić: „Krajnje nekorektan napad“
Jedan od članova Komisije, koje je Ristić pomenuo, advokat Rodoljub Šabić, ovakve izjave ocenjuje kao „krajnje nekorektan napad“.
„Ministar dobro zna da je manje-više sve što je rekao neistina. A zna i da ako nekog optužuje za selektivnost u radu, elemetarni je red da, umesto da mu lepi etikete opozicionara, navede bar neki primer te „selektivnosti“. Ne navodi jer ne postoji“, jasan je Šabić.
On kaže da se ministar bavi „jeftinim pokušajima diskreditacije Saveta za štampu i Komisije“.
„Umesto toga, bilo bi bolje da objasni svoj „doprinos“ koji je nakaradnim „tumačenjem“ zakona dao prvo kašnjenju, a potom potpunoj kompromitaciji i krahu postupka za izbor novog Saveta REM-a“, kaže Šabić za Danas.
Regulatorno telo za elektronske medije (REM), koje za razliku od Saveta za štampu ima ovlašćenja da kažnjava emitere televizija, već peti mesec nema Savet, koji o tome jedini može da donosi odluke.
Na stranu to što godinama unazad REM radi isključivo u korist sktuelne vlasti i prorežimskih medija, piše Danas.
Ipak, ministar ni ovaj put nije objasnio u najmanju ruku čudan način na koji je u skupštinskoj proceduri proces glasanja za kandidate novog Saveta REM nezakonito prekinut, kako vlast ne bi morala da objašnjava javnosti da je proces izbora od starta kompromitovan kršenjem procedura i dovođenjem za kandidate vlasti bliskim ljudima koji ne ispunjavaju osnovne zakonske kriterijume za ta mesta, što je rezultiralo time da sedam nezavisnih kandidata od ukupno 18 članova za izbor, povuče svoje kandidature.
„Površnost, bahatos i zle namere“
„Frapantno je koliko površnosti, bahatosti i zle namere ima u napadu ministra Ristića na Komisiju za žalbe Saveta za štampu. Ovaj doktor nauka koji je imao pretenzije na status intelektualca (možda čak i nezavisnog intelektualca?) se u vrtlogu političkog konflikta srozao na poziciju uterivača autoriteta. Hajde što je sebi, kao odlazećem ministru, dozvolio da napada jedan organ nezavisnog samoregulatornog tela, nego je izdvojio tri osobe iz grupe i posebno se na njih ostrvio. Kolika je njegova deluzija vidi se iz dela saopštenja u kojem on tvrdi da je država poverila posao Komisiji za žalbe“, saglasan je i Slobodan Cvejić, nekadašnji član Saveta REM-a i potpredsednik stranke Srbija Centar.
On dalje objašnjava: „Sve ovo drugim rečima izgleda ovako: izdvojio je troje od jedanaest članova Komisije za žalbe Saveta za štampu koji nije čak ni regulatorno, kao što je na primer REM, nego samoregulatorno telo koje su osnovali savesni novinari kako bi održali profesionalnu etiku i nekakav red u novinarskom obraćanju javnosti i međusobno“.
„Karakteriše Komisiju kao pristrasnu na osnovu toga ko su joj članovi, i to ne šest od jedanaest, nego tri od jedanaest. Naučio ga Vučić da je 30 odsto većina! I, naravno, kao svaki dosledan skutonoša vođe kao glavnu zamerku priznatim novinarima i advokatu pripisuje da su opoziciono orijentisani! Da, to je ta strašna etiketa koja se lepi na svaki oblik kritičkog mišljenja, na svaku osobu koja ima integritet. Sve suprotno od njegovih drugara iz Pionirskog parka“, zaključuje sagovornik Danasa.
„Iako je u tehničkom mandatu, sramota je kako zloupotrebljava poziciju ministra i doprinosi produbljivanju konflikta u društvu“, kaže za kraj Cvejić.
Izvor: Danas
Desetog dana puta, oko 80 biciklista, uglavnom studenata, krenuli iz Minhena ka Ulmu, ispratio ih vladika Grigorije
Budući članovi Vučićevog pokreta imaće jedinstvenu priliku: naziv pokreta moći će da biraju sami. Samo što će uz to morati da otkriju i podatke o svom radnom mestu i firmi u kojoj su zaposleni
Preko direktora bliskih vlasti, državnog parasindikata i poziva iz resornog ministarstva, po sredi je nova taktika vlasti protiv prosvete u štrajku - nastavnici koji žele da rade mogu da drže nastavu od kuće
Postavljanje doktora Macuta na premijersku funkciju primer je teške političke zloupotrebe očito ambicioznog čoveka, vrlo skromnog upravljačkog iskustva i, moguće, uverenog da će ga makar konsultovati tu i tamo. No, ništa ne zavisi od njega, ali baš ništa
Da li je Vučić još uvek predsednik Srbije ili je tek gospodar fiktivnog “Ćacilenda”? Na koga može da računa? Ko mu je ostao lojalan? Ko su, u stvari, lojalisti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve