
SAD
Istorijsko vansudsko poravnanje: Za zagаđivanje „večnim hemikalijama“ 450 miliona dolara
U pitanju je samo jedna u ogromnom nizu postupaka koji se vode protiv proizvođača tzv. PFAS, hemikalija koje su danas svuda oko nas
Po odluci ruske Dume, jedan od najprodavanijih pisaca u Rusiji i među najpoznatijim ruskim književnicima u svetu, stavljen je na listu „terorista i ekstremista“ zato što je u jednom telefonskom razgovoru podržao Ukrajinu
Rusko Ministarstvo pravde proglasilo je Borisa Akunjina, jednog od najpoznatijih i najtiražnijih ruskih pisaca, za „stranog agenta“, javila je „Novjagazeta“.
Njegovo pravo ime je Grigorije Šalvović Čhartišvili.
Akunjin se nalazi u Londonu od 2014. godine, kada je napustio Rusiju u znak protesta zbog aneksije Krima. Kao dugogodišnji kritičar Putina, više puta je bio meta ruskih vlasti, a u decembru, nakon telefonskog poziva u kojem je snimljen da izražava podršku Ukrajini, dodat je na listu „terorista i ekstremista“.
“Prema mišljenju Komisije Državne Dume za ispitivanje činjenica o mešanju stranih država u unutrašnje poslove Rusije postoje razlozi da se pisac Grigorij Čartišvili uvrsti u registar stranih agenata“, saopštio je tada šef Komisije Vasilij Piskarev na Telegram kanalu Komisije.
Optužen je da distribuira lažne i negativne informacije o Rusiji, i da pomaže u prikupljanju novca za ukrajinsku vojsku.
Oznaka „strani agent” ima negativnu konotaciju još iz sovjetske ere i obavezuje da se oni koji su označeni kao strani agent, i tako navode na društvenim mrežama i u drugim publikacijama.
„Ja, terorista i ekstremista… proglašen stranim agentom? Osećam se kao da sam Bin Laden i upravo mi je napisana kaznena prijava za parking“, našalio se Akunjin na svom nalogu na Telegramu.
Odmah nakon decembarske optužbe, Moskovska Izdavačka kuća Zaharov, koja je objavljivala Akunjinove knjige od devedesetih godina, saopštila je da je policija izvršila pretres u njenim kancelarijama. Direktorka Izdavačke kuće Zaharov Irina Bogat rekla je da je pretres izvršen najverovatnije zato što njena izdavačka kuća nije povukla Akunjinove knjige iz prodaje, za razliku od drugih izdavačkih kuća.
U tom momentu, jedan od najvećih ruskih izdavača knjiga AST, i najveći lanac knjižara u zemlji, Čitai-Gorod-Bukvojed, već su bili povukli dela Akunjina i Dmitrija Bikova, još jednog popularnog pisca, zbog njihovih proukrajinskih i antiruskih izjava.
Književni časopis Novi svet uklonio je dve Akunjinove drame sa svog sajta.
Pre toga, već u oktobru, sva ruska pozorišta koja su imale predstave po Akunjinovim delima uklonila njegovo ime s plakata. Takođe, Moskovska kuća knjige bila je prinuđena da ukloni Akunjinove knjige s vidljivih mesta.
Boris Akunjin se smatra začetnikom savremenog detektivskog romana. Tiraži njegovih knjiga u Rusiji su premašili 10 miliona primeraka. Godine 2011. proglašen je za najtraženijeg pisca u Rusiji prethodne decenije. Iza njega su bili Paolo Kueljo i Džoana Rouling.
Od 1998. godine kada se pojavio njegov prvi roman, Akunjin je preveden na 28 jezika, a prema tri njegova romana snimljeni su filmovi. Njegove knjige je na srpskom jeziku objavio izdavač Informatika.
U pitanju je samo jedna u ogromnom nizu postupaka koji se vode protiv proizvođača tzv. PFAS, hemikalija koje su danas svuda oko nas
Uz Samsung Neo QLED 4K i 8K televizore, svaki detalj na ekranu dolazi do izražaja kroz neverovatno realističnu sliku, dok SmartThings platforma omogućava potpunu kontrolu pametnih uređaja – direktno sa vašeg TV-a
Putin je ipak primio Vučića. Ako je verovati ovom drugom, Srbija će imati nafte i gasa koliko nam srce hoće. I to jeftinog. Bojim se, međutim, one narodne “Ko ne plati na mostu, plati na ćupriji”. A da situacija može da bude još gora, ovakvo Vučićevo ponašanje može da “spali” sve mostove i ćuprije prema EU. A tada nema ni otvaranja klastera, ni prvih 110 miliona nepovratnih evra iz Plana rasta, ni evropskih investicija
Mladi ljudi u Srbiji, svesni svojih mogućnosti, znanja i dovitljivosti u vođenju borbe za pravdu, uzdrmali su temelje sistema koji je anestezirao svoje građane i građanke (njihove roditelje), suzio im prostore za razgovor, podelio ih na “ćacije” i studente u blokadi i direktno ih sukobio. No, kako su uspeli da uzdrmaju temelje sistema? Upravo zahvaljujući stavu kojim odiše svaka njihova akcija: Ima li nešto da mi ne možemo?
Šešeljizacija i pinkoizacija prete da unište kulturu, identitet i budućnost čitavog naroda. Odbrana univerziteta nije dovoljna, ali je neophodan uslov za očuvanje svih tih vrednosti
Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva
Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve