“Mi smo na mesec dana od bankrota.” To je moto kompanije NVidia koja se poslednjih nedelja rve sa Eplom koja će biti druga najveća firma na svetu, posle Majkrosofta. Pre par nedelja NVidia je prvi put izbila na drugo mesto, ali se Epl ubrzo tamo vratio. Bitka se vodi na nivou od tri biliona dolara, izmiče onaj koji tog dana doda svojoj vrednosti desetak milijardi. Nemojte se mnogo truditi da razumete ove brojeve, ni prosečan kalkulator na može na ekranu da ispiše više od jednocifrenih milijardi. Kada su (kalkulatori) nastajali, verovalo se da knjigovođama više od toga nikada neće biti potrebno.
Kao i svaka uspešna priča u Silicijumskoj dolini i
NVidia je zanimljivija, ali liči na sve ostale uspešne priče. Tri nezadovoljna inženjera sastali su se u drumskom restoranu “Denis” u aprilu 1993. da se iskukaju zbog slepila svojih tadašnjih poslodavaca. Ubrzo su shvatili da oni sami mogu da urade to što njihovi šefovi ne razmeju – da naprave najbolju grafičku karticu, odnosno čip koji “crta” sliku na ekranu kompjutera i to velikom brzinom, tako da može da podrži komplikovanije animacije umesto običnih slova i brojeva.
Baš kao što je Džef Bezos u slično vreme shvatio da je budućnost u onlajn trgovini i kao prvu stvar zgodnu za prodaju prepoznao knjige (pa smo dugo mislili da je Amazon onlajn knjižara), tako su i osnivači NVidia videli ogroman potencijal u video-igrama, čiji je uzlet na računarima tek počinjao. Početak nije bio lak, otud i pomenuti moto. Zbog pogrešnih procena u prvim godinama postojanja nekoliko puta delili su “poslednju platu” jer u firmi nije bilo ni novca ni posla za sledeću. I svaki put bi se nešto dogodilo.
Ali to je priča o preživljavanju, kakvih je u Kaliforniji mnogo. NVidia je nešto drugo. Ona nam pokazuje kako je jedini način da budeš konkurentan u tehnologiji taj da imaš potpuni monopol. U tom svetu to znači da imaš najbolje inženjere i naučnike koji su u stanju da pomeraju granice mogućeg uključujući u to i pomeranje granica brzine pomeranja granica. Jer tržište od kompanije zahteva da svake godine izbaci novu generaciju čipova, znatno bolju od prethodne.
NVidijin čip je najpre bio sekundarni čip u kompjuteru, onaj koji služi kao podrška za video. Onda se ispostavilo da taj čip neke stvari radi mnogo brže nego osnovni (najpoznatiji su Intel i AMD), to jest da brže računa ono što je potrebno, recimo, za kriptovalute. Održavanje blokčejnova bio je prvi impuls koji je NVidiju izbacio u vrh svetskih kompanija, pre nekih desetak godina. Najednom je postalo teško nabaviti grafičku kartu jer su se prodavale kao lude, razni likovi kupovali su ih masovno i umrežavali da bi rudarili bitkoin.
Onda je došla veštačka inteligencija koja bez NVidijinih čipova ne može da se razvija. Otud i ovi zahtevi tržišta da se novi kreiraju brže i češće. NVidia se bori tako što jede sve što joj se nađe na putu, a deluje hranljivo. Odnosno kupuje ili preuzima sve moguće kompanije u kojima ima pametnih ljudi koji bi mogli da se iskoriste u njihovim razvojnim centrima. Ograničavajući faktor su sankcije koje su SAD uvele Kini, a gde je jedna od najvažnijih stavki upravo proizvodnja čipova i bilo kakva saradnja na tom planu. To će znatno usporiti razvoj veštačke inteligencije i sasvim sigurno stvoriti ozbiljnog konkurenta u Kini.
Što nas dovodi do suštine ove priče. Svetom će dominirati onaj ko bude imao savršeniju veštačku inteligenciju, a koja će omogućiti brži razvoj ostale tehnologije. Današnji Openhajmer radi na razvoju grafičke karte.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radnici Apotekarske ustanove „Beograd“ u znak protesta su obustavili rad na jedan dan. Kažu da su iscrpeli sve mogućnosti da obezbede kontinuirano snabdevanje lekovima i da grad kasni sa finansijskom pomoći od 1,3 milijarde dinara, zbog čega su ušli u bezizlaznu situaciju
Nakon što je 48-godišnji muškarac nasmrt pretučen ispred lokala u Novom Mestu od strane nekoliko Roma, ministarka pravde Andreja Katič i ministar unutrašnjih poslova Boštjan Poklukar podneli su ostavke, ističući ličnu odgovornost. Premijer Robert Golob najavio je hitne zakonske izmene
Premijer Srbije Đuro Macut poručio je da proteste smatra „legitimnim izrazom demokratskog života, ali da granice moraju postojati — nasilje je neprihvatljivo, a univerziteti moraju ostati mesta znanja, a ne političkih obračuna"
Gledanje televizije u Srbiji u protekle tri i po decenije zaista možemo opisati kao blejanje u šarena vrata. Kako drugačije shvatiti očekivanje gledalaca da vide i čuju nešto novo od istih aktera na političkoj sceni
Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta
Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!