Nisam protivnica neučestvovanja na izborima (takozvanog bojkota) ako bi to moglo dati ikakve, makar i dugoročne rezultate. Ali, u ovoj prilici uslova za takve rezultate nema, a nije ih bilo ni pre no što se opozicija podelila. Za sebe, odlučila sam da glasam rukovodeći se ne samo razumom nego i osećajem: nešto aktivno se mora učiniti i to baš sada. Verujem da mnogo nas deli taj osećaj
...Vesna Rakić Vodinelić
Iako se desilo ono što nije trebalo da se desi – razjedinjenost opozicije na temi beogradskih izbora – s vremenom se na to navikavamo. Svako ko je opoziciono nastrojen traži svoj odgovor. Da li je odista sudelovanje na izborima pridavanje legitimiteta sve nepodnošljivijem režimu? A da li je izostanak sa izbora predaja? Ko je želeo, mogao je da sluša zastupnike oba gledišta i da odmerava njihove argumente. Na racionalnom planu odista je argumentacija približno ravnopravna, s tim što sam uverena da odustajanje od izbora ne pridaje Vučićevom režimu ni mrvu legitimiteta. Taj režim nije legitiman po načinu na koji dolazi na vlast putem neslobodnih i nepoštenih izbora, ni po načinu na koji vlast vrši, spletkareći, olako dajući obećanja koja se ne ispunjavaju, potcenjujući građane, koruptivno potkopavajući samu fizičku supstancu ovog društva, ukratko – uskraćujući prava koja po Ustavu imamo i atakujući na običan zdrav razum. Sve tvrdnje vlasti o sopstvenoj legitimnosti nije teško oboriti i zato ne treba da brine bojazan da će neko kasnije iz vlasti tvrditi da je opozicija izlaskom na izbore legitimisala vlast. Neće. Oni su već davno sami sebe delegitimisali.
Teorijski, nisam protivnica neučestvovanja na izborima (takozvanog bojkota) ako bi to moglo dati ikakve, makar i dugoročne rezultate. Ali, u ovoj prilici uslova za takve rezultate nema, a nije ih bilo ni pre no što se opozicija podelila. Za sebe, odlučila sam da glasam rukovodeći se ne samo razumom nego i osećajem: nešto aktivno se mora učiniti i to baš sada. Verujem da mnogo nas deli taj osećaj.
Na izbore se ne ide samo onda kad ste sigurni da ćete pobediti. Takođe, na izbore u autokratijama se ne ide ako su “čisti”. Jer, nikad nisu takvi dogod se vlada autokratski. I onda kad opozicija ne osvoji vlast, dugoročni efekti njenog makar relativnog uspeha na lokalnim izborima, u državi kao što je Srbija, postoje. Teme malih i velikih sredina koje su važne za mnogo ljudi dobijaju pravo građanstva. Sužava se arbitriranost omnipotentne političke stranke. Građani zadobijaju mogućnost izvesne kontrole ili makar saznanja koruptivnih poteza vladajuće stranke. Tanak građanski sloj naročito u malim sredinama postaje svesniji sebe zahvaljujući delovanju prodemokratskih stranaka koje nisu na vlasti. Aktivan opozicioni stav umanjuje strah od ucena svojstvenih autokratijama. Iako je teško tako nešto zamisliti pri svađalačkom diskursu koji neguje Srpska napredna stranka, uspeh opozicionih stranaka daje šanse da se, ipak, sedne za isti sto. I razgovara. U početku prividno i neiskreno. Za suštinski razgovor – videćemo.
A jednom građani će pobediti autokratiju. Izuzetno su retki takozvani izborni hibridni režimi koji predugo traju. Iako je ovo već preteško dugo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Profesor Vladimir Lojanica, dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, autor je najboljeg rešenja za uređenje područja opštine Čukarica između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića, objavilo je u četrvtak (1. maj) Društvo arhitekata Beograda
Na drugu godišnjicu tragedija u Beogradu i okolini, Viktimološko društvo Srbije apeluje na sve građane da ne zaborave žrtve i poziva da se aktivno radi na prevenciji nasilja
Na dan istorijskog protesta, 15. marta, tačno u 19.11 nešto je nagnalo ljude u beg u Ulici kralja Milana. Od tada se nižu teorije, a konačnog dokaza nema. Pred vama je obimni dosije „Vremena“ o tom događaju, koji će biti redovno dopunjavan
Dok zapadne zemlje beleže porast oboljenja i prevremenih smrti povezanih s ishranom, Brazil i druge zemlje sa snažnijom kulinarskom tradicijom pokazuju da se štetni efekti ultraobrađene hrane mogu ublažiti. Ključna preporuka istraživača – fiskalne mere koje bi zdravu hranu učinile pristupačnijom
Kada su se američki vojnici vratili iz Vijetnama, nisu ih dočekali ni slava ni zahvalnost. Umesto toga, suočili su se s osudom i ignorisanjem. Pedeset godina od kraja rata, SAD još nosi teret moralnih i društvenih dilema koje je taj sukob otvorio, ostavljajući neizbrisive tragove u kulturi, politici i kolektivnoj svesti
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
U nedelju 2. juna biće održani izbori u 66 lokalnih samouprava. Među njima su i oni za skupštinu Beograda. Opozicija koja ne bojkotuje izbore u glavnom gradu ima dva relevantna kandidata – Dobricu Veselinovića, jednog od lidera Zeleno-levog fronta, ispred koalicije “Biram borbu”, te Savu Manojlovića koji predvodi Pokret “Kreni-promeni”. U tom kontekstu valja podsetiti ko su sve bili prvi čelnici Beograda od demokratskih promena 2000. do aktuelnih izbora. Zaključci se nameću sami
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!