O dinamičnim cenama mnogo sam naučio kada sam se, sticajem vremenskih neprilika, zatekao jedne večeri na aerodromu u Frankfurtu. Svi kasniji letovi pomereni su za sutradan, a hiljadama putnika ponuđeno je da spavaju na poljskim krevetima. Nas nekoliko okrenulo se Bukingu i posrećilo nam se, mada su gradski hoteli već bili puni zbog nekog kongresa. Kad smo stigli na recepciju, ispostavilo se da je cena triput viša od uobičajene i da je toliko porasla u poslednjih sat vremena. Suočen sa potražnjom, algoritam ju je samo zidao i zidao. Imali smo sreće, dakle, moglo je da bude i skuplje. Ne mogu da zaboravim osmeh recepcionera, mešavinu srećne neverice i sažaljivog podsmeha, dok nam je naplaćivao smeštaj.
Ovu lekciju upamtio sam za sva vremena i za svaku priliku kada rezervišem hotel ili let. Poslednjih dana sa velikim interesovanjem čitam o nevoljama ljudi koji su poželeli da svedoče ponovnom okupljanju britanske grupe Oejzis. Samo su stvari otišle još dalje u gorem smeru. Neki od fanova su već na najavu mogućeg povratka krenuli da rezervišu sobe u gradovima gde su se očekivali koncerti (kako su doznali datume, bog će ga znati). Onda su im iznenada javili da su njihove rezervacije otkazane zbog sistemske greške (ah, ti kompjuteri nepouzdani), ali da mogu ponovo da probaju po trostrukoj i četvorostrukoj ceni.
Isto je i sa kartama za koncerte. Početna cena rapidno je rasla kako su se ljudi prijavljivali da kupe karte. I onda je ceo svet krenuo da priča o dinamičnim cenama (dynamic pricing).
Suština je u tome da aplikacija preko koje nešto kupujemo uzima u obzir potražnju (pre svega), ali i sezonu, vremenske prilike i razne druge okolnosti i shodno tome određuje koliko će neka usluga koštati. Isprva je vreme bilo ključna komponenta, oni koji su se prvi prijavili kupovali su najpovoljnije, zatim bi cena zbog potražnje rasla. Bilo je i obrnutih slučajeva, kompjuter bi uzeo u obzir sezonu i pretpostavljeno interesovanje i dešava se da ako je procena bila negativna, cena počne da pada kako se vreme ostvarivanja usluge bliži. Jer je interesovanje slabije od predviđenog.
I to sam doživeo, da vidim da se hotelska soba, koju sam zakupio nekoliko meseci prerano, par dana pred put nudi po znatno nižoj ceni. Ima tu i dodatno objašnjenje, algoritam je pratio moje ponašanje i zaključio da baš želim da putujem u nekom periodu te mi je “skrojio mušku cenu”.
Ali ovo što se sada događa sa kartama za koncerte pokazuje da više nisu bitni brzi prsti ili spremnost da se u redu stoji satima, već samo volja da za nešto platimo više nego drugi. Sistem licitira umesto nas i postoji opasnost da u nekom trenutku krene da redovno diskvalifikuje one koji su karte rezervisali po nižoj ceni u korist onih koji su zakasnili, ali su spremni da plate više. Nejasno je da li te pare digitalni tapkaroši dele sa muzičarima, što bi tek bio novi nivo nemorala, naročito ako se radi o bendu naraslom na ramenima radničke klase. S druge strane, koji bi interes benda bio da svira za “siću” ako znaju da su karte otišle po mnogostruko višim cenama? Sem ako turneja već nije ugovorena za bezobraznu sumu pa se ništa više ne pitaju, niti ih zanima.
Da se ne osvrćemo više u gnevu na momke iz Mančestera, već da vidimo šta nam valja činiti kako nam se život ne bi pretvorio u večitu licitaciju sa elementima prevare. Udruženja potrošača, čak i u Srbiji, morala bi da stave algoritme pod kontrolu, a pravovremena rezervacija bi trebalo da bude svetinja. Ne treba izbaciti iz igre onog ko bi parama da reši svoju lenjost ili kasnu odluku, ali i to može da se ugradi u aplikaciju, ponuda da preprodate svoju kartu po višoj ceni. Ali svojom voljom, ne voljom pohlepnog algoritma.
Inače ćemo doći u situaciju da se sve cene dinamizuju i da vožnja gradskim prevozom u špicu bude višestruko skuplja od normalnog termina, recimo. To bi ukinulo redove, ali i uništilo ljude kojima je vreme ključni resurs kojim raspolažu. Uradimo nešto na vreme, inače ne treba da se radujemo kada se ponovo okupe Smitsi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pozivamo vas da učestvujete u kratkoj anketi o odnosima Srbije i Kine. Želimo da saznamo kako građani Srbije vide „čelično prijateljstvo“ i ko, po njihovom mišljenju, ima više koristi od ovog partnerstva.
“Na policajce su bacali betonske kocke, kamenice, staklene flaše i druge predmete, ugrožavajući njihove živote i zdravlje. Ženska osoba sa fotografije u tom trenutku je metalnom šipkom udarala pripadnike Žandarmerije koji su sredstva prinude upotrebili sa ciljem odbijanja napada od sebe”, tvrdi MUP
Predsednica Narodne skupštine navela je da “nadstrešnica nije pala sama od sebe” i da je bila “planirana diverzija”. Budući da je navedene izjave dala predsedavajuća najvišeg predstavničkog tela u Srbiji, koje je nadležno da vrši nadzor nad radom bezbednosnih službi i kojem BIA i VBA dostavljaju izveštaje, postavlja se pitanje da li predsednica Narodne skupštine zna nešto što javnost Srbije ne zna, i ako zna, od kada zna i zašto to nije iznela ranije ili ne iznese sada? Kako su državni organi dospeli u situaciju da se u svaku njihovu reč sumnja
Gotovo svaka tajna može da buja u nama poput kakvog psihološkog tumora, počne da usisava okolno “tkivo” u sebe i raste sve više. Nametnuta tajna čini to na još maligniji način, pošto može da nam donese i uverenje da se zapravo ništa nije dogodilo, da smo sami sve izazvali ili da nismo imali snage da se suprotstavimo. U političkom domenu, ovo se verovatno dešava svakodnevno, pošto propagandna mašinerija svake autoritarne vlasti ili moćne internacionalne kompanije može bezbrojnim izvorima “belog šuma” bez problema da zaguši svaki pokušaj razotkrivanja
Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema
Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!