Počinje velika partija ping-ponga, zna se u čijim rukama su reketi, a kao sto će poslužiti Evropa i Rusija, dok ne smisle za sebe bolju ulogu
Na vrhu si, praktično nedodirljiv, potcenjuješ konkurenciju i najavljuješ velike planove za budućnost, a onda se u par dana sve to surva. Koliko god vas to asociralo na neke lokalne događaje, ovde se govori o sudbini američkih kompanija Nvidia i OpenAI u proteklih nekoliko dana. A to znači i o sudbini sveta.
Razlog je pojava AI modela R1 i R1 Zero kineske kompanije DeepSeek. Dvadesetog januara kompanija je šokirala svet objavom ova dva modela koji ni po čemu ne zaostaju za ChatGPT modelom kompanije OpenAI, neprikosnovenim liderom u prethodne dve godine. Nije neobično da Kina proizvede visokotehnološki proizvod vrhunskog kvaliteta, ali je to u ovom trenutku bilo neočekivano.
Procenjujući stepen razvoja do kojeg je Kina stigla, brojni stručnjaci govorili su o zaostatku od tri do četiri godine, najveći optimisti (ili pesimisti, zavisno od pozicije) smatrali su da kašnjenje nije manje od šest do devet meseci.
Taj zaostatak je popriličan u svetu veštačke inteligencije gde se situacija menja dramatičnom brzinom poslednjih godina. Ali sada se već govori o tome da Kina ne da ne zaostaje, nego u mnogim stvarima prednjači. Samo ni to nije glavna vest.
Prepoznajući Kinu kao najozbiljnijeg konkurenta u dominaciji svetskim tržištem, a samim tim i takmaca za globalnog lidera u svemu, SAD su uvele sankcije na izvoz vrhunske tehnologije iz SAD u Kinu. Budući da je američka kompanija Nvidia svetski lider u proizvodnji grafičkih kartica, koje su ključne za uspešan razvoj veštačke inteligencije, verovalo se da kineske kompanije po tom pitanju imaju preveliki hendikep i da će godinama zaostajati.
DeepSeek ih je iznenadio kreativnošću. Suočeni sa pomenutim hendikepom, njihovi inženjeri morali su da optimizuju algoritme tako da zahtevaju manje procesorske snage i samim tim manje sredstava. Njihov model koristi takozvani reinforced learning (potkrepljeno učenje) što znači da kroz sistem projektovanih “nagrada” i “kazni” sistem u velikoj meri uči sam. Zbog toga može da se razvija brže od sistema koji traži intenzivniju kontrolu živih ljudi. Mana ovog pristupa su češće greške u ranim fazama razvoja, što se nadomesti ubrzanjem kada sistem malo “odraste”.
I tu stižemo do glavne vesti. U ponedeljak su akcije tehnoloških kompanija u SAD prilično posrnule, berzanski gubitak je oko bilion dolara (hiljadu milijardi), a više od polovine tog iznosa odlazi na kompaniju Nvidia čije su akcije pale za oko 15 odsto i sa mesta najvrednije kompanije na svetu odmah je pala na treće mesto, iza Epla i Majkrosofta. Razlog je procena da se sistemi veštačke inteligencije sada mogu razvijati sa znatno manje sredstava. Ako je verovati DeepSeek-u, oni su model R1 razvili za tričavih 6 miliona dolara sa manje od dvesta inženjera i za manje od dve godine. Bez Nvidijinih procesora. OpenAI postoji deset godina, u njemu radi više hiljada inženjera i na razvoj troši milijarde dolara. Zahvaljujući tome, kineski model AI svoje usluge pruža dramatično jeftinije.
Amerikanci kažu da tvrdnje DeepSeek-a treba uzeti sa dubokom rezervom, oni veruju da je pomoć kineske države bila znatno veća, kao i broj uključenih stručnjaka, tako da nam ostaje da izaberemo kome ćemo verovati.
Interesantno je da se američki i kineski model AI razlikuju po tome što Amerikanci naglasak stavljaju na etičnost razvoja veštačke inteligencije, dok je Kinezima primarna zaštita privatnosti korisnika. To ne treba da vas zbuni jer Kinezi glavno tržište vide u kompanijama kojima je važnije da sačuvaju svoje podatke nego da brinu o interesima društva. Takođe, Kinezi se razvijaju na sopstvenom, velikom tržištu neopterećeni različitim zakonima, za razliku od Amerikanaca koji se prilagođavaju sistemima svih država u kojima rade, pre svega SAD i EU.
Počinje velika partija ping-ponga, zna se u čijim rukama su reketi, a kao sto će poslužiti Evropa i Rusija, dok ne smisle za sebe bolju ulogu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vlada Srbije dala je saglasnost da se u školskoj 2025/2026. godini, izuzetno, na teret budžeta upišu i studenti koji nisu ostvarili zakonski minimum od 48 ESPB bodova, saopštilo je Ministarstvo prosvete. Odluka je doneta na predlog studentskih organizacija, uz obrazloženje da su uslovi za polaganje ispita protekle godine bili otežani
Šta je Vreme? Dobro znam šta je Vreme, ali ne mogu da to objasnim? Kako ne možeš?! Vreme, to je delo novinara koji su u njemu objavljivali svoje tekstove u prethodne tri po decenije!
Svako od nas ima razvijene strategije za prikrivanje stida pred drugima, a neretko i pred samim sobom. Nekad ga prosto poričemo, stegnemo zube i izdržimo njegov nalet. Poneko nauči kako da ga ne pokaže drugima, ali iznutra pati. Taj “unutrašnji stid” ponekad može biti “pokriven” preteranom samouverenošću, čak i bahatošću. Da bi se odbranili, neki ljudi nauče kako da ga efikasno izazovu u drugome. I sve to može funkcionisati savršeno dok god ih ne izvedete iz uigranih šema
U pesmi “Pogreb dva raba”, zbog koje je zaglavio na robiji, Branislav Nušić je opisao kako te vlast ponekad isprati sa počastima, ali ume i da te svesno zaboravi, ako nisi bio poslušan
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!