Počinje velika partija ping-ponga, zna se u čijim rukama su reketi, a kao sto će poslužiti Evropa i Rusija, dok ne smisle za sebe bolju ulogu
Na vrhu si, praktično nedodirljiv, potcenjuješ konkurenciju i najavljuješ velike planove za budućnost, a onda se u par dana sve to surva. Koliko god vas to asociralo na neke lokalne događaje, ovde se govori o sudbini američkih kompanija Nvidia i OpenAI u proteklih nekoliko dana. A to znači i o sudbini sveta.
Razlog je pojava AI modela R1 i R1 Zero kineske kompanije DeepSeek. Dvadesetog januara kompanija je šokirala svet objavom ova dva modela koji ni po čemu ne zaostaju za ChatGPT modelom kompanije OpenAI, neprikosnovenim liderom u prethodne dve godine. Nije neobično da Kina proizvede visokotehnološki proizvod vrhunskog kvaliteta, ali je to u ovom trenutku bilo neočekivano.
Procenjujući stepen razvoja do kojeg je Kina stigla, brojni stručnjaci govorili su o zaostatku od tri do četiri godine, najveći optimisti (ili pesimisti, zavisno od pozicije) smatrali su da kašnjenje nije manje od šest do devet meseci.
Taj zaostatak je popriličan u svetu veštačke inteligencije gde se situacija menja dramatičnom brzinom poslednjih godina. Ali sada se već govori o tome da Kina ne da ne zaostaje, nego u mnogim stvarima prednjači. Samo ni to nije glavna vest.
Prepoznajući Kinu kao najozbiljnijeg konkurenta u dominaciji svetskim tržištem, a samim tim i takmaca za globalnog lidera u svemu, SAD su uvele sankcije na izvoz vrhunske tehnologije iz SAD u Kinu. Budući da je američka kompanija Nvidia svetski lider u proizvodnji grafičkih kartica, koje su ključne za uspešan razvoj veštačke inteligencije, verovalo se da kineske kompanije po tom pitanju imaju preveliki hendikep i da će godinama zaostajati.
DeepSeek ih je iznenadio kreativnošću. Suočeni sa pomenutim hendikepom, njihovi inženjeri morali su da optimizuju algoritme tako da zahtevaju manje procesorske snage i samim tim manje sredstava. Njihov model koristi takozvani reinforced learning (potkrepljeno učenje) što znači da kroz sistem projektovanih “nagrada” i “kazni” sistem u velikoj meri uči sam. Zbog toga može da se razvija brže od sistema koji traži intenzivniju kontrolu živih ljudi. Mana ovog pristupa su češće greške u ranim fazama razvoja, što se nadomesti ubrzanjem kada sistem malo “odraste”.
I tu stižemo do glavne vesti. U ponedeljak su akcije tehnoloških kompanija u SAD prilično posrnule, berzanski gubitak je oko bilion dolara (hiljadu milijardi), a više od polovine tog iznosa odlazi na kompaniju Nvidia čije su akcije pale za oko 15 odsto i sa mesta najvrednije kompanije na svetu odmah je pala na treće mesto, iza Epla i Majkrosofta. Razlog je procena da se sistemi veštačke inteligencije sada mogu razvijati sa znatno manje sredstava. Ako je verovati DeepSeek-u, oni su model R1 razvili za tričavih 6 miliona dolara sa manje od dvesta inženjera i za manje od dve godine. Bez Nvidijinih procesora. OpenAI postoji deset godina, u njemu radi više hiljada inženjera i na razvoj troši milijarde dolara. Zahvaljujući tome, kineski model AI svoje usluge pruža dramatično jeftinije.
Amerikanci kažu da tvrdnje DeepSeek-a treba uzeti sa dubokom rezervom, oni veruju da je pomoć kineske države bila znatno veća, kao i broj uključenih stručnjaka, tako da nam ostaje da izaberemo kome ćemo verovati.
Interesantno je da se američki i kineski model AI razlikuju po tome što Amerikanci naglasak stavljaju na etičnost razvoja veštačke inteligencije, dok je Kinezima primarna zaštita privatnosti korisnika. To ne treba da vas zbuni jer Kinezi glavno tržište vide u kompanijama kojima je važnije da sačuvaju svoje podatke nego da brinu o interesima društva. Takođe, Kinezi se razvijaju na sopstvenom, velikom tržištu neopterećeni različitim zakonima, za razliku od Amerikanaca koji se prilagođavaju sistemima svih država u kojima rade, pre svega SAD i EU.
Počinje velika partija ping-ponga, zna se u čijim rukama su reketi, a kao sto će poslužiti Evropa i Rusija, dok ne smisle za sebe bolju ulogu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sve veći broj životinja širom sveta oboleva od istih hroničnih bolesti kao i ljudi. Nova analiza Poljoprivrednog univerziteta u Atini pokazuje da su ključni okidači identični – genetika, zagađenje, loša ishrana, stres i klimatske promene.
Objavljivanje kompromitujućeg snimka na kojem direktor UKC-a RS Vlado Đajić razgovara o kupoprodaji narkotika izazvalo je politički šok u Banjaluci i najbržu reakciju pravosuđa u novijoj istoriji. Za samo nekoliko sati srušen je jedan od ključnih ljudi SNSD-a, dok se predizborna scena preokrenula u spektakl obračuna i međusobnih optužbi
Mediji u Srbiji danas liče na Haiti, gde je vlast širila verovanje da je diktator Papa Dok vrhovni vudu vrač od čijih čini ne možete pobeći. Ne znam da li sve strašniji primeri prosipanja mržnje i zla znače da je kraj ove vlasti blizu, ali se plašim da ćemo dugo morati da se lečimo od mržnje koja je posejana
Pozitivna iskustva ne zahtevaju refleksiju, a nekad je čak i onemogućavaju ili odlažu. Emocionalna bol fokusira našu pažnju na to da naša unutrašnjost postoji. S druge strane, jedan od najvažnijih parametara snage jeste to što možete da izdržite da nešto boli i ne uradite ništa, ne pobegnete od tog doživljaja već ostanete s njim, upoznate ga i sačekate da mine, da u svom tempu iscuri i prođe
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!