
Antiblokaderi
Protivnici blokada: Tuča pristalica SNS-a
Treći put se pristalice SNS-a šetale po mestima Srbije, ovog puta u njih sto, a u Futogu je između njih izbila i tuča
Počinje velika partija ping-ponga, zna se u čijim rukama su reketi, a kao sto će poslužiti Evropa i Rusija, dok ne smisle za sebe bolju ulogu
Na vrhu si, praktično nedodirljiv, potcenjuješ konkurenciju i najavljuješ velike planove za budućnost, a onda se u par dana sve to surva. Koliko god vas to asociralo na neke lokalne događaje, ovde se govori o sudbini američkih kompanija Nvidia i OpenAI u proteklih nekoliko dana. A to znači i o sudbini sveta.
Razlog je pojava AI modela R1 i R1 Zero kineske kompanije DeepSeek. Dvadesetog januara kompanija je šokirala svet objavom ova dva modela koji ni po čemu ne zaostaju za ChatGPT modelom kompanije OpenAI, neprikosnovenim liderom u prethodne dve godine. Nije neobično da Kina proizvede visokotehnološki proizvod vrhunskog kvaliteta, ali je to u ovom trenutku bilo neočekivano.
Procenjujući stepen razvoja do kojeg je Kina stigla, brojni stručnjaci govorili su o zaostatku od tri do četiri godine, najveći optimisti (ili pesimisti, zavisno od pozicije) smatrali su da kašnjenje nije manje od šest do devet meseci.
Taj zaostatak je popriličan u svetu veštačke inteligencije gde se situacija menja dramatičnom brzinom poslednjih godina. Ali sada se već govori o tome da Kina ne da ne zaostaje, nego u mnogim stvarima prednjači. Samo ni to nije glavna vest.
Prepoznajući Kinu kao najozbiljnijeg konkurenta u dominaciji svetskim tržištem, a samim tim i takmaca za globalnog lidera u svemu, SAD su uvele sankcije na izvoz vrhunske tehnologije iz SAD u Kinu. Budući da je američka kompanija Nvidia svetski lider u proizvodnji grafičkih kartica, koje su ključne za uspešan razvoj veštačke inteligencije, verovalo se da kineske kompanije po tom pitanju imaju preveliki hendikep i da će godinama zaostajati.
DeepSeek ih je iznenadio kreativnošću. Suočeni sa pomenutim hendikepom, njihovi inženjeri morali su da optimizuju algoritme tako da zahtevaju manje procesorske snage i samim tim manje sredstava. Njihov model koristi takozvani reinforced learning (potkrepljeno učenje) što znači da kroz sistem projektovanih “nagrada” i “kazni” sistem u velikoj meri uči sam. Zbog toga može da se razvija brže od sistema koji traži intenzivniju kontrolu živih ljudi. Mana ovog pristupa su češće greške u ranim fazama razvoja, što se nadomesti ubrzanjem kada sistem malo “odraste”.
I tu stižemo do glavne vesti. U ponedeljak su akcije tehnoloških kompanija u SAD prilično posrnule, berzanski gubitak je oko bilion dolara (hiljadu milijardi), a više od polovine tog iznosa odlazi na kompaniju Nvidia čije su akcije pale za oko 15 odsto i sa mesta najvrednije kompanije na svetu odmah je pala na treće mesto, iza Epla i Majkrosofta. Razlog je procena da se sistemi veštačke inteligencije sada mogu razvijati sa znatno manje sredstava. Ako je verovati DeepSeek-u, oni su model R1 razvili za tričavih 6 miliona dolara sa manje od dvesta inženjera i za manje od dve godine. Bez Nvidijinih procesora. OpenAI postoji deset godina, u njemu radi više hiljada inženjera i na razvoj troši milijarde dolara. Zahvaljujući tome, kineski model AI svoje usluge pruža dramatično jeftinije.
Amerikanci kažu da tvrdnje DeepSeek-a treba uzeti sa dubokom rezervom, oni veruju da je pomoć kineske države bila znatno veća, kao i broj uključenih stručnjaka, tako da nam ostaje da izaberemo kome ćemo verovati.
Interesantno je da se američki i kineski model AI razlikuju po tome što Amerikanci naglasak stavljaju na etičnost razvoja veštačke inteligencije, dok je Kinezima primarna zaštita privatnosti korisnika. To ne treba da vas zbuni jer Kinezi glavno tržište vide u kompanijama kojima je važnije da sačuvaju svoje podatke nego da brinu o interesima društva. Takođe, Kinezi se razvijaju na sopstvenom, velikom tržištu neopterećeni različitim zakonima, za razliku od Amerikanaca koji se prilagođavaju sistemima svih država u kojima rade, pre svega SAD i EU.
Počinje velika partija ping-ponga, zna se u čijim rukama su reketi, a kao sto će poslužiti Evropa i Rusija, dok ne smisle za sebe bolju ulogu.
Treći put se pristalice SNS-a šetale po mestima Srbije, ovog puta u njih sto, a u Futogu je između njih izbila i tuča
Novi Sad nije toliko mali grad, ali se u njemu izgleda sve zna. I da je Miloš Vučević optužio Mariju Vasić, koja je bila u zatvoru mesecima, da je ona napisala grafit. I da je Vasić obrazovala njegovog sina, ali i da je zbog istog sina posredno postao bivši premijer zemlje
Zvanična biografija mu je, malo je reći, fe-no-me-nal-na, a kad u nju uđu nove biografske jedinice, koje ispisuje u radno vreme i prekovremeno, ima da pobedi sve u svetu
Valjda postojeće oružje nije dovoljno, ni vojska, ni policija, ni paravojske, ni ćaciji, već rešenje stiže sa Pinka. Željko Mitrović na svoj način pokušava da reši problem, jer ako ga sada neko iznervira, on će ga dezintegrisati laserom, pardon, fotonskim snopom
To što je granica moralne pretenzije studenata zgusnuta u proceduralnim sloganima nije loš istorijski ukus nego nemoć protiv hegemone epohalne svesti koja je u Evropi lišena socijalne alternative. U ovom nepovoljnom sklopu možda se od generacijskog proboja studenata previše očekivalo. U protestu jeste snažno markirana neregulisana nezasitost vlasti, ali ne i nezasitost sticanja profita. Iako se tesno prožimaju, ove druge stigme nema u studentskim sloganima. Moralni kompas je pomeren udesno, ka proceduri. Za to studenti nisu odgovorni. U svetu se klatno pomerilo udesno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve