Za razliku od starih algoritama, veštačka inteligencija trebalo bi da bude sposobna da prepozna kontekst, da razlikuje cinizam i duhovitost od zle namere, kao i da odmeri koje su krajnje granice političke korektnosti
Ima stvari koje bismo voleli da nismo videli. Jednostavno nam se slika ureže u pamćenje i nemoguće ju je zaboraviti, a deluje krajnje negativno na našu psihu. Isto važi i za nešto što smo čuli ili pročitali. U današnje vreme mnogo toga se pojavljuje na društvenim medijima, ali to što mi vidimo samo je deo onoga što ljudi tamo postavljaju. Jer većina društvenih medija takve sadržaje filtrira sprečavajući da u javnost ode nešto totalno neprihvatljivo i odvratno.
Foto: VremeZoran Stanojević
Recimo, jezivi snimci odsecanja glave taocima ISIS-a, čega je bilo mnogo pre nekoliko godina, potom snimci samoubistava, teških nesreća, posledica terorističkih napada, svašta ljudi požele da podele sa svetom iz ovih ili onih razloga, ponekad i iz iskrenog uverenja da neke tragedije svi treba da vide kako bi izvukli neku pouku.
Potom, tu su i audio-snimci koji takođe mogu biti jezivi, kao i razne zastrašujuće pisane poruke. Svako ko napravi nalog na društvenoj mreži može na nju da postavi šta god hoće, svestan ili nesvestan posledica po sebe i okolinu. Kada su društveni mediji nastajali, očekivalo se da će tu ljudi razmenjivati samo duhovitosti i kreativne dosetke, sve za dobrobit čovečanstva. Kao i u svemu ostalom i ovde se izvrglo pa se od tog predivnog jezera lepih misli napravila deponija najgoreg što ljudski mozak može da smisli, pa još gore od toga.
Na to sve dodajte i gerila marketing, jer su mnogi otkrili da se kroz postove gotovo bez ulaganja može postići odličan poslovni rezultat te su krenuli da zatrpavaju društvene medije reklamama, naročito za proizvode koji se inače ne bi smeli reklamirati, lažna lekovita sredstva, prostitucija i slično.
Zato je nastala moderacija postova i komentara na postove i tekstove. Sa time i posao moderatora koji će se ispostaviti kao nešto najjezivije što vas može snaći kada radite sedeći u stolici pred kompjuterom. Najgore je bilo biti moderator u Fejsbuku i o tome smo dosta saznali pre nekoliko godina kada su moderatori krenuli da tuže kompaniju zbog stresa i ozbiljnih psihičkih problema stečenih na ne preterano dobro plaćenom poslu. Za tridesetak dolara na sat, šest sati dnevno pregledali su ono najjezivije što im je prosleđivao algoritam kako bi živ čovek doneo odluku da li je za objavu ili ne.
Algoritmi koriste nešto što se zove heš, što je neka vrsta šifre u koju se tekst, audio ili video pretvaraju, a na osnovu onoga što je kompjuter iz njih pročitao. Onda se poređenjem utvrđuje da li je sadržaj štetan ili ne. Tako se vrši prva, najgrublja filtracija koja se koristi i za zaštitu autorskih prava (na primer, kada stavite nečiju muziku na post bez dozvole). Hešovi su bazirani na mašinskom učenju i imaju svoja ograničenja zbog čega je Fejsbuk nedavno objavio da u moderaciju uključuje veštačku inteligenciju baziranu na LLM (veliki jezički modeli).
Ideja je da veštačka inteligencija uči od pravih moderatora šta jeste, a šta nije prihvatljivo i da radi znatno finiju filtraciju od ove sa hešovima. Čvršće bi se poštovala pravila ponašanja na mreži, takoreći Fejsbuk bi vaspitavao korisnike šta je prihvatljivo za objavljivanje. Ono što se ne uklopi u propise VI će ukloniti ostavljajući tek mali procenat živom čoveku na procenu. Jer je (još uvek) prisutan stav da se veštačkoj inteligenciji ne sme prepustiti sav posao, bez humane kontrole.
Za razliku od starih algoritama, veštačka inteligencija trebalo bi da bude sposobna da prepozna kontekst, da razlikuje cinizam i duhovitost od zle namere, kao i da odmeri koje su krajnje granice političke korektnosti, naročito u slučaju manjih jezika gde je do sada moderacija dosta trokirala. Dodatna posledica moglo bi da bude prevaspitavanje korisnika. Ako VI bude efikasna, svi će morati da poštuju pravila i s vremenom će se nepristojnost i neprikladnost izgubiti. Zar to nije fenomenalno? Nije, zapravo, jer koliko god da je to sada preterano i sa katastrofalnim posledicama, ipak nam daje uvid u to kakvih radikalnih stavova ima u meandrima društva. Druga krajnost, totalno štirkanje sadržaja, vodilo bi autoritarnim demokratijama gde bi bilo zabranjeno sve što nije dozvoljeno. Za naše dobro, naravno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ubedljiva pobeda advokatskih “nedržavnih” lista još jedanput je potvrdila da je ekonomska nezavisnost temelj svake druge nezavisnosti i da slobodno pravo glasa mogu imati samo pojedinci koji se ne nalaze u stanju ekonomske zavisnosti
Ono što je meni zapravo najstrašnija spoznaja od prve epizode serije čije je ime u naslovu jeste činjenica da su svi likovi sa političke scene i danas na vlasti u Srbiji. Danas su svi ti Dilparići još uvek tu, zveckaju oružjem, šire mržnju prema komšijama
Koliko ćete se razočarati prvenstveno zavisi od toga kakva ste i kolika očekivanja imali i gotovo je direktno proporcionalno – što su očekivanja bila viša, razočaranje će biti dublje. I nezamislivo mnogo životnih problema može da se izrodi u toj dinamici
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!