img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Mesožderi i vegani

20. mart 2024, 22:29 Teofil Pančić
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Vladimir Putin i Aleksandar Vučić
Copied

U ovoj podeli karata, Srbija bi gotovo sa svakom vlašću stajala loše, a sa ovom stoji beznadežno, jer joj (vlasti, ne Srbiji) postepeno ali nezaustavljivo predavanje pod kontrolu Kremlja odgovara i pragmatično i ideološki

Kao što je najveći đavolov uspeh u tome da ubedi ljude da ne postoji, tako je i najveći upeh kreatora i sprovodilaca toksične (autoritarne, antidemokratske, izolacionističke, neokonzervativne, klerikalne etc.) ideologije i politike u tome da ubede ljude da oni – uopšte nemaju ideologiju niti politiku. Ili da imaju više njih, ali da zapravo ne veruju ni u jednu, nego ih samo koriste u zavisnosti od potrebe trenutka. Nekada naizmenično, nekad bogme i naporedo. Neko to zove “catch all” politikom, ali ja bih to pre nazvao politikom supermarketa: imamo i police za mesoždere i police za vegane, i svi oni su nam podjednako dragi sve dok svoje tako različite, pa i suprotstavljene potrepštine plaćaju na istoj kasi. Našoj.

Tzv. Srpska napredna stranka dosta je dugo i relativno uspešno balansirala na tom ideološkom kantaru, a cilj balansiranja je bio da postane gotovo nemoguća za definisanje, u svetonazorskom smislu “bestelesna”, što je i borbu protiv nje činilo nekom vrstom gađanja duha papučom. A duha ne možete pogoditi papučom, čak ni kad je duh zapravo idiot pod čaršavom s prorezima za oči.

Nije bilo tako davno kada je jednu, “staroradikalsku” ideološku krajnost simbolizovao Đukanović Vladimir, advokat i politički mislilac u pokušaju, dok je “maksveberovski”, neoliberalni i “nadideološki” pol simbolizovala serijska ministarka svega “neideološkog” Zorana Ja Radim I Gradim Mihajlović. Protivno gvozdenoj disciplini u stranci koja inače uvek ima samo jednu politiku – a to je ona na koju je nogu tog jutra ustao Aleksandar Vučić – Đukanoviću i Mihajlovićevoj je bilo dozvoljeno da govore sve najgore jedno o drugom (i to ne privatno nego baš “ideološki”), štaviše, bilo je lako prozirno da se taj njihov “sukob” diskretno podjaruje. Da li to znači da je bio “fingiran”? Ne, barem ne u onom banalnom smislu; radilo se prosto o tome da su manekeni i jednog i drugog političkog jezika stvarnom centru moći bili potrebni baš takvi kakvi su. Što nipošto nije značilo da je on negde “na pola puta” između njih.

Šta se promenilo od tada? Lenjim duhovima, koji jednom u deset-petnaest godina apdejtuju koordinate pa u međuvremenu stalno rokaju po istim tačkama sigurno se čini da se nije promenilo ništa i da se radi o uvek jednom te istom vrdalamisanju mafijaške družine na vlasti (što je na tom najnižem nivou javnih poslova, na nivou “crne hronike”, sasvim tačno, ali je manje važno nego što se čini), ali neće biti da je baš sasvim tako.

To što Zorana Mihajlović lično nije više u SNS-u niti na vlasti ne mora da bude bitno, kao što ni ona ne mora da bude bitna. Ali, nekako baš u vreme nestanka ZM s radara vlasti, kao da je nestala i svaka mogućnost pojave nove “zorane mihajlović”, frtaljslobodnog strelca unutar Strukture koji baca sidro kad god se nesrećna srpska pijana lađa nagne previše prema istoku. A ako je ta mogućnost nestala, to znači da je zatrpana kao neko rudarsko okno za eksploataciju kojeg vlasnici više nisu zainteresovani. Štaviše, čak su i neke neobične pojave koje su naivnima u početku mogle zaličiti na varijante istog Zorana-sindroma (da, naravno da govorim pre svega o Ani Brnabić) u međuvremenu postale veće Đuke od samog Đukanović Vladimira.

Kako god bilo, drugi ideološki pol SNS planete nije se u međuvremenu istopio niti je proteran ili ućutkan, niti je naučio da bolje kontroliše jezik, naprotiv. A to opet može značiti samo jedno: da je u najmanju ruku, hm, ohrabren da svoje političko-ideološko-kulturološke sklonosti ispoljava i ispoveda bez umekšavanja, eufemizama, autocenzure.

Pročitajte najnoviji uradak Đukanovićev u Politici, nakon što se srećni autor vratio iz majčice Rusije gde je bio tzv. posmatrač na tzv. izborima. Oduševljeni fiškal beogradski piše, i to ne “između redova” kako je Putinova Rusija majka i prijatelj i uzor za Srbiju kakva jeste i kakva tek treba da bude, a nipošto “truli Zapad”, kako je u toj topoj bratskoj tiraniji sa ledenog severa video pravu slobodu, bratstvo i jednakost… Pa dobro, reći ćete, Đuka ko Đuka, zar smo očekivali nešto drugo? Ne, ali nije u tome poenta. Nego u tome da svet, ili bar Evropa (Evroazija?) jeste već sada duboko u ideološko-vrednosnom ratu koji po intenzitetu i toksičnosti ne zaostaje za onim koji smo nazivali Hladnim (a sve mi se nešto čini da će ga uskoro i prevazići). I u kojem je pozicija demokratskih zemalja mnogo ranjivija nego u prethodnom, jer ih sadašnja kremaljska garnitura uspešnije podriva iznutra.

U toj podeli karata, Srbija bi gotovo sa svakom vlašću stajala loše, a sa ovom stoji beznadežno, jer joj (vlasti, ne Srbiji) postepeno ali nezaustavljivo predavanje pod kontrolu Kremlja odgovara i pragmatično i ideološki. Zato je vreme glumatanja “neideološke” (ili poliideološke) pozicije zauvek iza nas. I zato nema budalastije zamisli od toga da se možete boriti protiv “srpskog režima”, istovremeno se diviti onom ruskom. Ako se tu nešto brzo i drastično ne promeni, bez brige, “srpski režim” će odumreti sam od sebe. Ali ne onako kako su se liberalni fantasti nadali. Nego tako što će naučiti ruski, i to bolje od srpskog, koji im ionako nikada nije bio jača strana.

Tagovi:

Okretanje ka istoku Vladimir Đukanović Srbija između Zapada i Rusije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Marija Vasić, profesorka sociologije iz Novog Sada

Vesti

28.oktobar 2026. I.C.

Marija Vasić nakon hapšenja Radivoja P. Stojkovića: „Svima nam je svanulo“

Profesorka Marija Vasić kaže za „Vreme“ da je hapšenje direktora Jovine gimnazije Radivoja P. Stojkovića usledilo nakon prijave profesora zbog ometanja nastave i nepoštovanja sudskih odluka

Vesti

28.oktobar 2026. J.G.

Kontrola ušla u Više javno tužilaštvo: „Omogućili smo im uvid“

U Više javno tužilaštvo je ušla komisija za kontrolu svih predmeta, formirana po nalogu vrhovne tužiteljke Zagorke Dolovac.

Izborni štab Ujedinjene Srbije

Analiza

26.oktobar 2026. Nemanja Rujević

Naprednjačka deluzija: Pih, samo je ponedeljak

Dok većinska Srbija slavi i očekuje odgovornost za četrnaest godina vlasti, naprednjaci najavljuju opozicionu borbu, a njihovi tabloidi nastavljaju po starom. Kao da je došao samo još jedan ponedeljak

Vesti

25.oktobar 2026. M.T.

Kragujevac: Uočen Audi bez tablica, vozač uhapšen

U Kragujevcu je danas tokom dana više puta uočen crni Audi bez tablica. Izvori Vremena saznaju da je vozač uhapšen.

Izbori 2026.

22.oktobar 2026. Igor Božić

„Neki izbori su baš laki”: Zašto je broj tri osvanuo u reklamama poznatih brendova?

„3 Nuts Seeds“, „Nabrojte vaša omiljena 3 ukusa“, „TRI sistema odlaganja igračaka“… Da li poznati brendovi u Srbiji kupcima diskretno poručuju da 25. oktobra na biračkom listiću zaokruže broj tri?

Komentar
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević

Komentar

Kraj

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona

Igor Božić

Komentar

Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo

Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure