Zbog navodne izborne krađe demonstranti u nekoliko gradova Venecuele traže da aktuelni predsednik Nikolas Maduro prizna poraz i da Vlada podnese ostavku. Vojska i policija vodenim topovima, gumenim mecima i suzavcem pokušava da rastera demonstrante i spreči ih da se približe predsedničkoj palati
Zbog sumnje da su predsednički izbori pokradeni masovni protesti u Venecueli su izbili 29. jula u nekoliko gradova, nakon što je aktuelni predsednik Nikolas Maduro zvanično proglašen pobednikom na izborima održanim dan ranije.
U glavnom gradu Karakasu jake policijske snage upotrebile su suzavac i gumene metke da rasteraju veliki broj demonstranata, dok je venecuelanska organizacija za ljudska prava PROVEA saopštila da je naoružana paravojska koja podržava Madura pucala na ljude koji su mirno demonstrirali.
Hiljade demonstranata, pristalica opozicije, došle su u Karakas da pokažu da se ne mire sa tim što je Maduro proglasio pobedu.
Demonstranti su palili gume i pravili barikade, uzvikivali „Sloboda, sloboda“ i pozivali vladu da podnese ostavku, dok su ih policajci na motorima zasuli suzavcem, piše BBC.
Foto: AP Photo/Matias DelacroixFoto: AP Photo/Matias Delacroix
Srušena Madurova statua
U nekim delovima Karakasa Madurovi posteri su pocepani i zapaljeni, a zapaljeni su i automobili i kontejneri za đubre.
Naoružana policija, vojska i levo nastrojena paravojska, koja podržava vladu, sukobila se sa demonstrantima i blokirala mnoge puteve oko gradskog centra.
Vojska i policija, opremljena i vodenim topovima, pokušavala je da rastera demonstrante i spreči ih da se približe predsedničkoj palati. Protesti su organizovani i u drugim gradovima, a u priobalnoj saveznoj državi Falkon demonstranti su srušili statuu Madura.
Foto: AP Photo/Matias DelacroixFoto: AP Photo/Matias Delacroix
„Zločinci puni mržnje“
Maduro je 29. jula proglasio pobedu, pozivajući se na rezultate koje je objavila izborna komisija, ali opozicija tvrdi da je njen kandidat Edmundo Gonzales osvojio ubedljivih 73,2 odsto glasova.
Maduro je rekao da njegova vlada „zna kako da se suoči sa situacijom i kako da pobedi one koji su nasilni“, uz tvrdnje da su većina demonstranata „zločinci puni mržnje“ i da je njihov plan „skovan u Sjedinjenim Američkim Državama“.
Nacionalno izborno veće (CNE), koje se sastoji od Madurovih saveznika, ranije tog dana je zvanično proglasilo Madura pobednikom, iako još nisu bili objavljeni zvanični rezultati izbora, a predsednik CNE Elvis Amoroso izjavio je tom prilikom da Venecuela ima „najbolji izborni sistem na svetu“.
Foto: AP Photo/Matias DelacroixFoto: AP Photo/Matias Delacroix
„Maduro treba da shvati da je poražen”
Opozicija je pozvala Madura da prihvati poraz na izborima.
Opoziciona politčarka Marija Korina Mačado pozvala ga je da se pomiri sa krajem svoje vladavine duge 11 godina tokom koje je Venecuela zapala u razornu ekonomsku i humanitarnu krizu koja je naterala milione građana da odu u inostranstvo.
„Trebalo bi da shvati da je poražen“, rekla je Mačado o Maduru, piše „Gardijan“.
Ona je odbacila Madurovu raniju tvrdnju da je njegov reizbor „nepovratan“ i dodala: „Rekla bih da je njegov odlazak nepovratan“.
Mačado i Edmundo Gonzales, bivši diplomata koji se kandidovao za predsednika umesto Mačado nakon što je njoj zabranjeno da uđe u predsedničku trku, tvrde da imaju čvrste dokaze da je Gonzales obezbedio ubedljivu pobedu na izborima.
Maduro tvrdi da je pobedio Gonzalesa sa više od 5,1 miliona glasova u odnosu na 4,4 miliona glasova za njegovog rivala.
Ali Mačado, koju neki nazivaju „gvozdenom damom“ Venecuele, insistira da je Gonzales pobedio sa više od 6,2 miliona glasova u poređenju sa Madurovih 2,7 miliona.
„Edmundo Gonzalez je izabrani predsednik“, izjavila je Mačado uz oduševljeno klicanje stotina pristalica koji su se okupili na ulici ispred izbornog štaba opozicije.
Veneculea je povukla ambasadore iz nekolicine okolnih zemalja jer njihove „desničarske vlade“ osporavaju pobedu Madura. Protesti protiv venecuelanskih vlasti održavaju se širom sveta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su pre dvadeset i pet godina trijumfovali narodna volja i politički pragmatizam? Šta spaja i deli Miloševića i Vučića? Zašto usled 4. nije bio moguć 6. oktobar? I zbog čega je to tada bilo dobro
Da ste gledali, dragi dvorjani, videli biste i čuli zapravo najpotresniji deo priče ovog dečaka, koji je govorio o svojim roditeljima, njihovim svađama, koje on možda ne bi morao da sluša, pa misli da se vole, ali smatra da je bolje da se razvedu. Neki drugi dečak bi možda u svojoj porodici čuo kako su studenti narkomani i lenčuge ili strani plaćenici. U ovoj emisiji nema cenzure, deca govore ono što je njima bitno, u atmosferi u kojoj ih niko neće ućutkivati i osuđivati
Mnogi se ljudi boje intenziteta svojih osećanja ili strasti pa koriste sva sredstva samoobmane kako bi ih ugušili. Uz pomoć različitih mehanizama odbrane svoja osećanja pripisuju drugima, racionalizuju ih ili poriču, a njihovi životi tako postaju sve siromašniji
Nakon što je ruska kompanija NIS obuhvaćena američkim sankcijama, Janaf je uz podršku Vlade Hrvatske uspeo da obezbedi privremene dozvole za nastavak ugovora o transportu sirove nafte, poslednju do 8. oktobra 2025.
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!