
Srbija pod snegom
Blokada kružnog toka u Obrenovcu zbog čestog nestajanja struje
„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Kina planira da tokom ove godine završi testove i proizvodnju prototipa modela "CR450" domaće proizvodnje brzih vozova serije Fuxing, koji mogu dostići brzinu i do 450 kilometara na sat. Najbrži vozovi na svetu mogu da postignu brzine do preko 600 kilometara na sat. Rekord u brzni oborio je voz iz Japana
List „South China Morning Post“ piše da su državne železnice Kine objavile najnovije informacije o fazama razvoja vozova nove generacije.
Proces razvoja i testiranja prototipa modela „CR450“, čija maksimalna brzina će iznositi 450 kilometara na sat, trebalo bi da bude završen ove godine.
Planirano je da voz bude zvanično pušten u saobraćaj već 2025. Godine.
Navodi se da je planirano je uspostavljanje nove infrastrukture za voz nove generacije, tako što će se nadograditi tehnologije automatskog upravljanja, kormila i šina.
Brzi vozovi koji se trenutno koriste u Kini mogu dostići maksimalnu brzinu od 350 kilometara na sat.
Ulaskom u saobraćaj modela „CR450“ očekuje se da će se trajanje putovanja brzim vozom na liniji Peking – Šangaj, koje sada traje više od četiri sata, smanjiti na 2,5 sata.
Najbrži vozovi na svetu i do 600 kilometara na sat
Najbrži vozovi na svetu su vozovi koji koriste magnetnu levitaciju (maglev) i mogu da postignu brzine do preko 600 kilometara na sat.
Trenutno postoje dve maglev linije u svetu: Šangajski Maglev u Kini i JR-Maglev u Japanu. Maglev tehnologija se takođe razvija i testira u drugim zemljama, a očekuje se da će u budućnosti postati sve popularnija kao način transporta.
Šangajski Maglev je prva komercijalna maglev linija na svetu, koja povezuje Međunarodni aerodrom Pudong u Šangaju i gradsko jezgro.
Vozovi koji se koriste na ovoj liniji postižu maksimalnu brzinu od 430 kilometara na sat, što ih čini jednim od najbržih vozova na svetu.
Putovanje između aerodroma i grada (30,5km) traje samo 7-8 minuta, što je znatno brže u odnosu na tradicionalne vozove ili automobile. Linija je puštena u rad 2004. godine i od tada je postala popularan način prevoza putnika u Šangaju.
Japan oborio rekord
JR-Maglev je maglev linija u Japanu koja povezuje gradove Tokio i Nagoja. Ova linija se trenutno nalazi u fazi testiranja i razvoja, ali je već postigla impresivne brzine.
U aprilu 2015. godine, voz na ovoj liniji postavio je svetski rekord za najveću brzinu vozova na levitaciji, kada je postigao brzinu od 603 kilometara na sat.
JR-Maglev koristi tehnologiju superprovodljivih magneta koji omogućavaju vozovima da lebde iznad šina i putuju brzinama koje su mnogo veće u odnosu na konvencionalne železničke sisteme. Planovi za JR-Maglev uključuju produženje linije do Osake, kao i dalji razvoj maglev tehnologije u Japanu.
Izgradnja jednog kilometra JR-Magleva košta oko 100 miliona dolara.
Projekat započet pre šest decenija
Projekat izgradnje JR-Magleva je započeo još 1960-ih godina, a prva linija bi trebala biti izgrađena između Tokija i Nagoje, dužine oko 286 kilometara. Procenjeno je da će izgradnja ove linije koštati oko 80 milijardi dolara, što je vrlo visok iznos.
Međutim, očekuje se da će ovaj sistem imati veliki uticaj na privredu i turizam u Japanu, kao i na smanjenje gužvi na putevima i zagađenja vazduha.
Uz to, postoji i plan za produžetak JR-Magleva između Nagoje i Osake, što bi dodatno povećalo troškove. Međutim, to bi takođe omogućilo putovanje između Tokija i Osake za manje od sat vremena, što bi bilo vrlo atraktivno za putnike i poslovne ljude.

„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Gradnja naspram Košutnjaka je pažljivo planirana, kaže dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Vladimir Lojanica

Kada usamljenost ne bi bolela koliko boli, niko se nikada ne bi odrekao privilegije da zaključa vrata iznutra. Život više generacija u istom domaćinstvu, čak i skladni i solidni brakovi, najbolji prijatelji koji žive zajedno tokom studija – ništa od toga nije moguće bez povremene (u idealnom slučaju naizmenične) požrtvovanosti, bez preuzimanja tuđih tereta i razumevanja za tuđe mane. Ali ostaje i pitanje – dokle trpeti? Kako bi svako od nas trebalo da nauči da prepoznaje tu granicu posle koje požrtvovanost postaje poništavanje sebe i samoponiženje

Više od dva milenijuma nakon što je prvi čovek izračunao da Zemlja nije ravna, milioni ljudi širom sveta danas u to sumnjaju. Na čemu se zasniva teorija ravne zemlje i ko sve u nju veruje?
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve