img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Železnice

Letenje bez krila: Najbrži vozovi na svetu

11. јануар 2024, 12:38 Z.S/SCITECH/VU
Foto: Printsrin/YT/Wayne Yeung/
Copied

Kina planira da tokom ove godine završi testove i proizvodnju prototipa modela "CR450" domaće proizvodnje brzih vozova serije Fuxing, koji mogu dostići brzinu i do 450 kilometara na sat. Najbrži vozovi na svetu mogu da postignu brzine do preko 600 kilometara na sat. Rekord u brzni oborio je voz iz Japana

List „South China Morning Post“ piše da su državne železnice Kine objavile najnovije informacije o fazama razvoja vozova nove generacije.

Proces razvoja i testiranja prototipa modela „CR450“, čija maksimalna brzina će iznositi 450 kilometara na sat, trebalo bi da bude završen ove godine.

Planirano je da voz bude zvanično pušten u saobraćaj već 2025. Godine.

Navodi se da je planirano je uspostavljanje nove infrastrukture za voz nove generacije, tako što će se nadograditi tehnologije automatskog upravljanja, kormila i šina.

Brzi vozovi koji se trenutno koriste u Kini mogu dostići maksimalnu brzinu od 350 kilometara na sat.

Ulaskom u saobraćaj modela „CR450“ očekuje se da će se trajanje putovanja brzim vozom na liniji Peking – Šangaj, koje sada traje više od četiri sata, smanjiti na 2,5 sata.

Najbrži vozovi na svetu i do 600 kilometara na sat

Najbrži vozovi na svetu su vozovi koji koriste magnetnu levitaciju (maglev) i mogu da postignu brzine do preko 600 kilometara na sat.

Trenutno postoje dve maglev linije u svetu: Šangajski Maglev u Kini i JR-Maglev u Japanu. Maglev tehnologija se takođe razvija i testira u drugim zemljama, a očekuje se da će u budućnosti postati sve popularnija kao način transporta.

Šangajski Maglev je prva komercijalna maglev linija na svetu, koja povezuje Međunarodni aerodrom Pudong u Šangaju i gradsko jezgro.

Vozovi koji se koriste na ovoj liniji postižu maksimalnu brzinu od 430 kilometara na sat, što ih čini jednim od najbržih vozova na svetu.

Putovanje između aerodroma i grada (30,5km) traje samo 7-8 minuta, što je znatno brže u odnosu na tradicionalne vozove ili automobile. Linija je puštena u rad 2004. godine i od tada je postala popularan način prevoza putnika u Šangaju.

Japan oborio rekord

JR-Maglev je maglev linija u Japanu koja povezuje gradove Tokio i Nagoja. Ova linija se trenutno nalazi u fazi testiranja i razvoja, ali je već postigla impresivne brzine.

U aprilu 2015. godine, voz na ovoj liniji postavio je svetski rekord za najveću brzinu vozova na levitaciji, kada je postigao brzinu od 603 kilometara na sat.

JR-Maglev koristi tehnologiju superprovodljivih magneta koji omogućavaju vozovima da lebde iznad šina i putuju brzinama koje su mnogo veće u odnosu na konvencionalne železničke sisteme. Planovi za JR-Maglev uključuju produženje linije do Osake, kao i dalji razvoj maglev tehnologije u Japanu.

Izgradnja jednog kilometra JR-Magleva košta oko 100 miliona dolara.

Projekat započet pre šest decenija

Projekat izgradnje JR-Magleva je započeo još 1960-ih godina, a prva linija bi trebala biti izgrađena između Tokija i Nagoje, dužine oko 286 kilometara. Procenjeno je da će izgradnja ove linije koštati oko 80 milijardi dolara, što je vrlo visok iznos.

Međutim, očekuje se da će ovaj sistem imati veliki uticaj na privredu i turizam u Japanu, kao i na smanjenje gužvi na putevima i zagađenja vazduha.

Uz to, postoji i plan za produžetak JR-Magleva između Nagoje i Osake, što bi dodatno povećalo troškove. Međutim, to bi takođe omogućilo putovanje između Tokija i Osake za manje od sat vremena, što bi bilo vrlo atraktivno za putnike i poslovne ljude.

Tagovi:

Kina Voz Japan Najbrži vozovi na svetu Železnice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Zavejani put

Vremenska prognoza

17.фебруар 2026. I.M.

Sneg ponovo zavejao Srbiju: Do 20 cm južno od Save i Dunava, jak vetar i zahlađenje

Srbija je danas pod uticajem hladnog talasa koji donosi sneg, susnežicu i kišu, uz jak severni vetar. U predelima južno od Save i Dunava očekuje se formiranje snežnog pokrivača od osam do 20 centimetara, dok će na planinama biti i više

Rat platnim karticama

17.фебруар 2026. I.M.

Britanija sprema finansijski „razvod“ od Vize i Masterkarda

Kako gotovo sve kartične transakcije u Velikoj Britaniji prolaze kroz Viza i Masterkard mreže, finansijski sektor pokrenuo je inicijativu za uspostavljanje domaće platne infrastrukture do 2030. godine

Preminuo oskarovac Robert Duval

In memoriam

16.фебруар 2026. I.M.

Preminuo Robert Duval, legendarni glumac iz filmova „Kum“ i „Apokalipsa sada“

Robert Duval, dobitnik Oskara i sedmostruki nominovani glumac, preminuo je mirno u svom domu. Tokom bogate karijere ostvario je nezaboravne uloge u filmovima poput „Nežne milosti“, „Veliki Santini“ i „Apokalipsa sada“

Na kuću pevača Zdravka Čolića bačena je eksplozivna naprava

Kriminalni lanac

12.фебруар 2026. I.M.

RTS: Bombe, otmice i paljevine – izolovani incidenti ili povratak u devedesete

U kratkom vremenskom razmaku Beograd su potresli incidenti koji podsećaju na scene iz mračnijih perioda gradske svakodnevice, podseća RTS. Pred sud najčešće izlaze najniži izvršioci, dok nalogodavci ostaju izvan domašaja pravosuđa. Da li se vraćamo u mračne devedesete?

Lični stav

12.фебруар 2026. Nebojša Đuričić

Kada se pravo na tužbu pretvori u oružje protiv medija

Sama činjenica da je Evropska unija 2024. godine usvojila Direktivu protiv SLAPP tužbi potvrđuje da se pravo na tužbu može zloupotrebljavati na način koji ugrožava osnovne demokratske vrednosti

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure