Poveli ste porodicu na izlet u prirodu, malo dalje od civilizacije, parkirali auto i otišli u šetnju. Posle nekoliko sati vraćate se, a automobila nema. Nema šanse da ga je neko ukrao, mesto je pusto. Preostaje vam samo da zovete nekoga u pomoć, što neće biti jeftino ili da pešačite do prvog naseljenog mesta, a već ste prilično umorni, o deci da ne govorimo. Ali, tako vam i treba kad ne plaćate rate kredita na vreme.
Ovo je moguća mada malo verovatna situacija ako se ostvari plan kompanije Ford. U nastojanju da doskoče neurednim platišama automobilskih kredita, a zahvaljujući mogućnostima koje su nam dale nove tehnologije, smislili su da to iskombinuju. Ako uđete u značajniji dug, a kupili ste samovozeći automobil, on će dobiti komandu iz centrale da se sam odveze do najbližeg parkinga za zaplenjene automobile. Po američkim zakonima, to je potpuno legalno, tamo postoji profesija “povratnika” automobila, odnosno ljudi koji imaju set rezervnih ključeva i smeju da odvezu automobil za koji se ne otplaćuje dug pod uslovom da ga negde zateknu parkiranog bez putnika.
Saosećajni menadžeri Forda ne planiraju odmah da krenu ovako oštro. Plan je da vam kao upozorenje najpre isključe klima uređaj, pa onda neke druge funkcije koje su stvar komfora a ne bezbednosti. Poslednji krik je upravo to – iz zvučnika kreću zvuci koji su glasni i neprijatni, pa ko to može da izdrži neka vozi tako još neko vreme. Dok kreditor ne odluči da je dosta i opozove automobil.
Ovaj plan, iako samo najavljen, naišao je na more kritika na društvenim medijima. Mnogi se pitaju šta se dešava ako ste na trenutak izašli iz automobila da nešto obavite, a u kolima ste ostavili dete ili psa. To baš i nije problem kreditora jer decu i životinje ionako ne smete da ostavite same u kabini ni na kratko, pa biste samo sebi uvećali zakonske muke. A senzori bi verovatno prepoznali da automobil nije prazan, pa bi kreditor sačekao bolju priliku.
Drugo pitanje je nalik priči sa početka ovog teksta. Šta ako se korisnik koji ne plaća rate nalazi na nekom udaljenom mestu, istrošila mu se baterija na telefonu (signal ima jer je to preduslov da se automobil sam pokrene), pada mrak i mogao bi da nastrada tokom povratka pešice? Može li on da tuži kreditora za maltretiranje? Ili njegova porodica, u onom gorem slučaju, za ubistvo?
I to je rešivo, aktivacija vraćanja kreditoru radila bi se ako je automobil negde u gradu, dakle, tamo gde ima dovoljno alternativa za dužnika koje ga ne bi vitalno ugrozile, ali bi mogle da budu skupe i neprijatne. Što je njegov problem jer bi to bio sastavni deo ugovora o zaduživanju na koji je pristao kada je preuzeo vozilo.
Ono što jeste ozbiljan problem je loše funkcionisanje sistema. Moglo bi da se dogodi da kompjuter napravi grešku i prepozna kao dužnika nekoga ko je redovan platiša ili je automobil platio u potpunosti. Ili bi audio-sistem mogao da propišti sam od sebe, što bi se reklo, jer svaki softver ima one dane. Da li bismo uopšte kupili automobil sa takvim sigurnosnim opcijama? Mada, te opcije mogu da budu beskrajno korisne ako nam ga pravi lopov ukrade.
Kako god bilo, ideja je tu. Nove tehnologije, internet stvari, veštačka inteligencija, sve to može se staviti u službu naplate dugovanja uključujući kazne, počev od parkiranja. Sudski izvršitelj ne mora da vam dođe u kuću već samo da vam daljinski isključi frižider, odveze auto ili, uostalom, smislite sami šta bi vas izbacilo iz takta, pa još malo gore od toga. To bi mogao da bude novi standard u supertek budućnosti kojoj se radujemo.
Reagujući na ovu priču, neki komentatori postavljali su slike sasvim pristojnih polovnih automobila iz osamdesetih i devedesetih koji i dalje lepo idu, a nemaju ništa od te moderne elektronike. Prognoziraju da će im cena na tržištu skočiti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pozivamo vas da učestvujete u kratkoj anketi o odnosima Srbije i Kine. Želimo da saznamo kako građani Srbije vide „čelično prijateljstvo“ i ko, po njihovom mišljenju, ima više koristi od ovog partnerstva.
“Na policajce su bacali betonske kocke, kamenice, staklene flaše i druge predmete, ugrožavajući njihove živote i zdravlje. Ženska osoba sa fotografije u tom trenutku je metalnom šipkom udarala pripadnike Žandarmerije koji su sredstva prinude upotrebili sa ciljem odbijanja napada od sebe”, tvrdi MUP
Predsednica Narodne skupštine navela je da “nadstrešnica nije pala sama od sebe” i da je bila “planirana diverzija”. Budući da je navedene izjave dala predsedavajuća najvišeg predstavničkog tela u Srbiji, koje je nadležno da vrši nadzor nad radom bezbednosnih službi i kojem BIA i VBA dostavljaju izveštaje, postavlja se pitanje da li predsednica Narodne skupštine zna nešto što javnost Srbije ne zna, i ako zna, od kada zna i zašto to nije iznela ranije ili ne iznese sada? Kako su državni organi dospeli u situaciju da se u svaku njihovu reč sumnja
Gotovo svaka tajna može da buja u nama poput kakvog psihološkog tumora, počne da usisava okolno “tkivo” u sebe i raste sve više. Nametnuta tajna čini to na još maligniji način, pošto može da nam donese i uverenje da se zapravo ništa nije dogodilo, da smo sami sve izazvali ili da nismo imali snage da se suprotstavimo. U političkom domenu, ovo se verovatno dešava svakodnevno, pošto propagandna mašinerija svake autoritarne vlasti ili moćne internacionalne kompanije može bezbrojnim izvorima “belog šuma” bez problema da zaguši svaki pokušaj razotkrivanja
Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema
Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!