Koristite li SMS? Ili, preciznije rečeno, da li ga koristite onoliko koliko ste ga koristili pre desetak godina?
Od kako su se pojavili pametni telefoni i na njima prve aplikacije za razmenu poruka, SMS je polako počeo da tone. Stručna javnost podeljena je po pitanju treba li nam taj servis uopšte; neki misle da je odavno prevaziđen, drugi da ima fantastične prednosti u odnosu na vocape i vajbere.
Najpre o lošim stranama. SMS je, suštinski, tehnologija stara pedesetak godina, SS7 protokol koji koristi je iz vremena kada su mreže bile daleko sporije, primitivne u odnosu na današnje. Radi se o običnom tekstu, maksimalno može da primi 160 karaktera to jest znakova, odnosno samo 70 ako se koriste slova koja nisu u takozvanoj ASCII (američkoj) tastaturi. Takav tekst nema nikakvo šifrovanje, što znači da ne samo da će ga pročitati onaj kome ste ga poslali već i svako ko uspe da presretne poruku. A kako se radi o protokolu starom gotovo pola veka, to presretanje nije komplikovano. Dakle, vrlo nesiguran način za slanje važnih informacija.
Može da bude i gore od toga. U mnogim državama (počev od SAD) mobilni operateri na zahtev nadležnih organa moraju da im dostave listing vaših poziva i sadržaj vaših SMS-a. Ne samo da neko može legalno da čita vašu privatnu prepisku već operater barem nekoliko meseci ili koliko mu već zakon nalaže, čuva vaše SMS poruke čak i ako ste ih vi odavno izbrisali. A brisanje je poseban problem. Ako pošaljete nešto što nije trebalo da pošaljete, ne postoji mogućnost da poruku povučete, odnosno da je izbrišete iz telefona korisnika koji ju je dobio.
Već je rečeno da se radi o običnom tekstu što znači da se SMS-om ne mogu slati slike, muzika, mimovi, gifovi i druge zabavne stvari; za to postoji MMS, ali to je posebna priča.
Iz ovih razloga mnogi su prestali da bitne informacije komuniciraju SMS-om i preorijentisali se na znatno sigurnije aplikacije gde poruku nije moguće presresti.
Ali, SMS poruke imaju neke prednosti, a dve su najvažnije. Najpre, budući da se ne radi o klasičnoj aplikaciji, SMS je čvrsto vezan za telefonski broj. Korisnik broja možda nema popularne aplikacije za četovanje (ima i takvog sveta), ali svakako ima SMS, što znači da sa njim tako sigurno možete kontaktirati ako je na mreži. Druga prednost je što SMS putuje kao telefonski poziv, ako ste u dometu mobilnog operatera moći ćete da pošaljete poruku i kada internet ne radi. Ali se zato njegovo korišćenje drugačije naplaćuje, što može da bude problem kada ste u romingu.
Najveća prednost SMS-a je njegova jednostavnost. Pojavile su se verzije poput RCS (Rich Communication Service), koje su nalik uobičajenijm mesendžerima, ali vam je za sve te aplikacije neophodan malo napredniji aparat. Za razliku od SMS-a koji se može slati i primati i sa onog najprimitivnijeg. A ti, najprimitivniji telefoni najmanje otkrivaju o svom vlasniku jer ne prikupljaju i ne prosleđuju nikakve privatne informacije, čak ni slike.
Novi život SMS-u bi da udahnu marketinške agencije koje ga vide kao odličan poligon za reklamne poruke, upravo zbog pomenutih dobrih osobina, najpre jer se nalazi na svakom telefonu za razliku od drugih aplikacija. Pod uslovom da ih prihvatite, jer za razliku od aplikacija za razmenu poruka i četovanje, SMS usluga podleže lokalnim propisima koji štite korisnika od napadnih oglašivača uključujući one sa političkim porukama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je student Miloš Pavlović, koji je u Ćacilendu hteo “da uči”, pao na svim moralnim i životnim ispitima? Da li je pretnja klanjem Vučiću udbaška inscenacija ili ničim opravdano privlačenje pažnje? Kakve veze s tim ima režimski šešeljizam? I zašto neizvesnost poništava ličnost
Sve ih puca nelagoda do izbezumljenja, ali svi odreda glume kako samo to žele od života. Zapliću u kolu, fleke od znoja pod pazuhom, srbovanje na maks, rakija i vrućina udarile, vidi se manjak kiseonika, ali nema odustajanja, predaja nije opcija! Samo zamišljam kako li se iz šatora baca pegla
Prosečna plata u Srbiji u 2025. je 932 evra, dok je u Crnoj Gori taj iznos 1012 evra. Iste godine u Srbiji je prosečna penzija bila 430 evra, dok su crnogorski penzioneri dobijali 535 evra. Ovakva preraspodela ukazuje na to da u Srbiji postoji namera da se stanovništvo drži u podređenom ekonomskom položaju kako bi se lakše moglo manipulisati putem podele novca lojalnima i kupovinom naklonosti glasača na izborima. Ovo se posebno odnosi na million i po srpskih penzionera
Neverovatan broj ljudi traži psihoterapijsku pomoć, a jednako neverovatan broj ljudi želi da studira psihoterapiju i pretvori je u svoju profesiju. S obzirom na visoku potražnju na tržištu, snagu pohlepe i neuređenost regulative u Srbiji, trebalo bi očekivati da supervizori niču kao pečurke posle kiše, nisu pripremljeni za taj posao i dobijaju novac i/ili narcističke gratifikacije od početnika koje neće moći na adekvatan način da pripreme za izuzetno odgovoran posao
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.