

Novi broj „Vremena“
Dokle režim može da napada, a koliko još građani mogu da se brane
Koliko još studenti i građani mogu da podnesu? Koliko još režim može da povećava represiju? To je naslovna tema novog broja „Vremena“




TikTok je ostavljen da ide na ler, po ravnom putu, pa dokle ima goriva i bez primanja novih putnika


Platforma koja se proslavila omogućujući ljudima da se izražavaju kroz video-klipove ne duže od minut izvela je totalnu obustavu rada u SAD na manje od 24 sata i ostvarila svoj cilj. Možete na to da gledate kao ultimativnu ironiju ili na još jedan dokaz koliko su tehnologije ubrzale naš život.
Činjenice kažu da je odlazeća administracija predsednika Trampa donela odluku o zabrani rada kineske društvene mreže TikTok u SAD uz podršku Kongresa i Vrhovnog suda, koji je na žalbu kompanije odgovorio da je zabrana sprovedena po zakonu. Zabrana nije značila da se donošenjem odluke TikTok momentalno gasi, što bi bilo logično. Budući da ga u Americi koristi 170 miliona ljudi, to ne bi prošlo bez ozbiljnih i skupih posledica, možda i pobuna, a svakako tužbi, s obzirom na to da su mnogi biznisi cvetali zahvaljujući reklamama na ovoj mreži.
Umesto toga TikTok je ostavljen da ide na ler, po ravnom putu, pa dokle ima goriva i bez primanja novih putnika. Skinut je sa Gugl i Epl prodavnica aplikacija što znači da svako ko promeni telefon više ne može da ga instalira. Kako je Vrhovni sud rekao svoje, kompanija Bajt dens više nije imala nijedan legalni način da se zabrani suprotstavi. Ostali su im samo korisnici. I na to su zaigrali.
Odlučili su da u subotu 18. januara, veče pred stupanje na snagu zabrane, sami ugase servis, to jest da korisnike obaveste da prestaju da rade u Americi zbog odluke vlasti. Umesto da nastave na ler, stisli su kočnicu i prepunom autobusu rekli da ne mogu dalje.
Zapravo su računali na jednog putnika. Izabranog predsednika Donalda Trampa, koji je dva dana kasnije stupio na dužnost i odmah potpisao odluku da se zabrana TikToka odlaže za 75 dana. Tokom tog vremena TikTok treba da nađe način da iz kineskih ruku pređe u američke u dovoljnom procentu da strah od kineske kontrole nestane. Jer je razlog za zabranu to što, za razliku od ostalih društvenih medija, TikTok nema vlasnika u SAD već u Kini te se sumnja da podatke američkih građana prikuplja i koristi na način opasan za nacionalnu bezbednost SAD. Uzalud su tiktokovci ovo demantovali i pružali dokaze da nije tako, niko im nije poverovao. Sada im je (ponovo) pružena prilika da se “amerikanizuju”, samo što je sada atmosfera drugačija pa možda i uspe. Pod Bajdenom su takvu ponudu odbili.
Odnos TikToka i Trampa je naročito zanimljiv jer je Tramp inicirao zabranu ove mreže na samom kraju svog mandata, tokom predizborne kampanje. Tada je verovao da mu mreža radi o glavi, odnosno da je konkurencija koristi da ga omalovaži kod mladih birača. Sada je promenio mišljenje, a na pitanje zašto odgovorio je “zato što sam počeo da ga koristim”. Dodao je i da nije bilo bogatog Amerikanca koji ga nije zvao da ga pita šta će biti s TikTokom.
Većina izvora iz Trampovog okruženja tvrdi da se on okrenuo društvenim mrežama i podkastima na nagovor najmlađeg sina Barona i da mu je to donelo pobedu. Pronašao je Amerikance koji baš i ne vole ono što im govore tradicionalni mediji i našao je način da im se obrati. Zbratimio se sa Ilonom Maskom, vlasnikom mreže Iks, a napravio je i sopstvenu (Truth), ali još nedovoljno popularnu.
Na Trampovoj inauguraciji, odmah iza porodice predsednika, postrojili su se svi vodeći ljudi tehnološke industrije, dok je šef TikToka sedeo par redova iza, ali je bio prisutan odnosno pozvan. To su isti ljudi koji su pre samo četiri godine još uvek aktuelnom predsedniku trajno zabranjivali naloge na svojim mrežama i nadali se da su mu videli leđa. Ponovo su mu gledali u leđa, ali sada u leđa lidera koji ih predvodi dok se ceo svet pita kuda su krenuli.
Preuzimanje TikToka od Kine moglo bi se pokazati kao tvrđi orah od aneksije Grenlanda ili Panamskog kanala. Nećemo dugo čekati na razrešenje. Časkom, kao i na TikToku.


Koliko još studenti i građani mogu da podnesu? Koliko još režim može da povećava represiju? To je naslovna tema novog broja „Vremena“


Zbog čega je Vučića iznervirao susret Vladana Đokića i Marte Kos? Zašto je Srbija postala zemlja represije i dirigovane anarhije? U kakvoj prilici predsednik države može primiti rektora Beogradskog univerziteta


Nova direktorka počela je sa smenama koristeći se oprobanom tehnologijom kojom je svojevremeno udavila B92. Prethodna godina poslužila joj je kao jedini test period za određivanje političke podobnosti i kriterijum za otpuštanja


Jedan američki šekspirolog tvrdio je da je Šekspir izumitelj savremenih ljudi, da nam je on pokazao kako možemo da izrazimo svoja osećanja i oblikujemo svoje identitete. Što se tiče prvog, nama danas deluje neobično da ljudi nekada nisu umeli rečima da ispolje zaljubljenost, ljubomoru, pohlepu, ambicioznost ili tugovanje. Sva je ova osećanja Šekspir, makar do tog istorijskog trenutka, najbolje opisao, a neka je čak opisao prvi u čitavoj istoriji književnosti


Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve