

Lični stav
Kome treba genocidni narod
Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


Predloženim izmenama Krivičnog zakonika, uvodi se kazna zatvora do godinu dana za svakoga ko „postavlja prepreke na saobraćajnicama i zaustavlja prevozna sredstva u saobraćaju protivno propisima“
Građanske inicijative upozorile su na opasan predlog izmene Krivičnog zakonika kojim režim pokušava da kriminalizuje proteste, jer bi se svaka blokada puta proglašavala krivičnim delom, za koje je zaprećena kazna zatvora do godinu dana.
Tim potezom vlast ne štiti bezbednost građana, već im šalje poruku da će svaki pokušaj pobune i otpora biti kažnjen zatvorom, navodi se u saopštenju.
Nacrt izmena i dopuna Krivičnog zakonika, o kojem javna rasprava traje do 1. oktobra, predviđa i izmenu člana 290, koji je do sada za taj član predviđao krivičnu odgovornost ukoliko se „postavljanjem prepreka na saobraćajnicama, zaustavljanjem prevoznog sredstva u železničkom saobraćaju protivno propisima ugrozi javni saobraćaj“ tako da dovede u opasnost život ili telo ljudi ili imovinu većeg obima.
Predloženim izmenama briše se taj uslov i uvodi kazna zatvora do godinu dana za svakoga ko „postavlja prepreke na saobraćajnicama i zaustavlja prevozna sredstva u saobraćaju protivno propisima“, navode Građanske inicijative i dodaju da to znači da će svaka protestna blokada bilo koje ulice moći da se tretira kao krivično delo, čak i kada ne postoji nikakva stvarna opasnost.
Stvaranje pravnog osnova za obračun sa studentima i građanima
Ovo je ozbiljan i opasan presedan, jer vlast stvara pravni osnov za obračun sa studentima i građanima koji već gotovo godinu dana mirno protestuju, a blokade su postale simbol borbe za odgovornost i pravdu nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, ističu Građanske inicijative.
Jednako je opasno to što će ovakva izmena da dodatno podstači sve koji se vozilima zaleću u protestne skupove i gaze učesnike blokada, jer se građani na ulici unapred proglašavaju kriminalcima. Umesto da država štiti pravo na mirno okupljanje, ona zakonom šalje poruku da je nasilje nad učesnicima blokada opravdano, navodi se u saopštenju.
Suština ove izmene Krivičnog zakonika je represija umesto odgovornosti i strah umesto pravde, navode inicijative i dodaju da kriminalizacija blokada nije samo politička odmazda, već i grubo kršenje Ustava Srbije i Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Zahtevamo od Ministarstva pravde da povuče predlog izmena, jer Srbija ne sme da postane zemlja u kojoj je zakonom zabranjeno pravo na protest. Građani koji mirno protestuju i traže pravdu nisu kriminalci, već je kriminalno koristiti zakone da bi se ugušio glas naroda, zaključuju Građanske inicijative.
Izvor: FoNet


Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


U reviziji istorije i gradnji mita o bezgrešnim Srbima nema mesta za zločine učinjene u ime Srbije i Srba, samo za žrtve i heroje. Pitam se čemu onda onaj odlazak u Srebrenicu, kada je isti ovaj Vučić želeo da se pokloni žrtvama koje su ubijene kada je srpskim jedinicama komandovao Ratko Mladić


Dok god ne uspemo da otkrijemo čemu ćemo posvetiti svoje talente i snage, nema nikakvog načina da dostignemo unutrašnji mir i doživljaj zrelosti. Ovo može biti potpuno drugačije kod različitih ljudi – zaštita ugroženih, pomoć obolelima, kreativne aktivnosti, obrazovanje mladih, istaživački napori i mnogo toga drugog – ali ima neuporedivo jači efekat na naš osećaj blagostanja i zadovoljstva životom nego bilo koji “spoljni” faktor, poput položaja u društvu, obrazovanja ili bogatstva
U sistemu podele vlasti sudovi treba da se ponašaju kao sudovi i ne treba da odlučuju o svakom političkom neslaganju niti da budu mesto za rešavanje opštih društvenih i ideoloških rasprava. Njihova uloga je da zaštite konkretna prava i interese kada postoji stvarna povreda ili opasnost da će do nje doći. Zato pravo na pristup sudu nije potpuno neograničeno. Ovo pravilo postaje posebno važno kada šteta pogađa životnu sredinu, javni prostor ili kulturno dobro, kao vrednosti koje pripadaju svima, ali ne mogu same da se obrate sudu


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve