img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Gloginje naše, alat vaš

28. februar 2024, 22:46 Teofil Pančić
Copied

Uprkos slinavim “slovenofilskim” mistifikacijama i proseravanjima koja se nisu ni očešala o stvaran život, prosečan je Rus ovde na balkanskom jugu stranac gotovo koliko i prosečan Šveđanin

Šta bismo mi da nam nije naših novih sugrađana Rusa? Treba ih čuvati kao malo vode na dlanu, jer jedino oni u iole značajnom broju traže utočište u Srbiji iz političkih razloga. Dobro, ali šta će to nama? Kako – šta će nam? Naši istočnoslovenski rođaci i odskora komšije živi su dokaz da je negde ipak mnogo gore nego ovde, ali i upozorenje: da bi i ovde moglo da bude kao što je tamo. A i jedno i drugo je na svoj način lekovito saznanje. Ako ima ko da na vreme izvuče pouke.

Vučićeva Srbija, naime, u političkom, medijskom, kriminogenom pa i kulturno-vrednosnom smislu može se opisati kao latentna Rusija, zemlja koju smrtni greh putinizacije istovremeno plaši i fatalno privlači. Taj strah nas kako-tako čuva, a ta privlačnost nam ne da da se iščupamo iz psihoznog stanja u kojem se “kao zemlja” svakog dana budimo, orno ustajemo, pucamo sebi u obe noge, ležemo i onda sve ispočetka.

E sad, da sam ja Rus koji beži od Putinove sablje, verujem da mi Srbija ne bi bila među prvim opcijama, ali jedno su želje, a drugo mogućnosti: u Srbiju je lakše doći i u njoj se (pokušati?) nastaniti, privremeno ili trajnije, i to je nešto što se ne može ignorisati kad dođe stani-pani. A Rusima je došlo, i te kako, i nema mnogo nade da će se uskoro tu nešto promeniti, osim možda na gore. Zar može gore? Uvek može gore, naročito kad na vrh ispliva ono najgore što je neka zemlja izrodila.

Naravno, biti stranac, imigrant, došljak, to nikada i nigde nije baš “pjesma Havaja”. Čak ni kad si sunarodnik onima među koje dolaziš: setite se kako su devedesetih “toplo” primane ratne pridošlice iz Hrvatske, Bosne, sa Kosova: “što su bre došli tu da nam zauzimaju mesta u tramvaju i radna mesta, neka idu kući, nije im ovo dedovina”. Sećate li se oglasa za iznajmljivanje stanova koji bi se završavali ljupkom napomenom da izbeglice nisu poželjni klijenti? Bajdvej, to što je rat koji im je poharao zavičaje i živote u značajnoj meri bio izvozni proizvod te iste (Miloševićeve) Srbije, muci je dodavalo uvredu, a uvredi notu apsurda.

S druge strane, “pravi” stranci u njima zaista novoj i nepoznatoj sredini gotovo neizbežno imaju sve moguće probleme i prepreke, od onih praktičnih pa do raznih formi (uzajamnog) “kulturnog šoka”. Uprkos slinavim “slovenofilskim” mistifikacijama i proseravanjima koja se nisu ni očešala o stvaran život, prosečan je Rus ovde na balkanskom jugu stranac gotovo koliko i prosečan Šveđanin – samo je jezička srodnost veća, i to je sve, a opet, ni ona uglavnom nije dovoljna za prohodno sporazumevanje, nego se koristi posrednički jezik, zna se koji. A Šveđani ga u proseku bolje govore…

Ipak, ono što kod relativno tipičnog ruskog novoimigranta u Srbiji svakako izaziva najglavolomnju kognitivnu disonancu jeste spoznaja – naročito ako pre dolaska ovamo nije znao ništa o tome – da je od Putina i putinizma utekao u zemlju u kojoj bi Putin nadmoćno (i bez izbornih nameštaljki!) dobio sve izbore na svim nivoima, uključujući izbore za predsednike bar polovine opozicionih stranaka. Pošto je sociopatski poremećaj u vidu putinofilije ovde toliko ukorenjen da nije neobično da upoznate nekog dilbera – neretko, formalno gledano, “vrhunskog intelektualca” koji će (s punim pravom) pljuvati po “diktatoru Vučiću”, a odmah zatim se – sa svojom regimentom zamlata – stavljati na raspolaganje daleko brutalnijem i opasnijem tiraninu koji stoluje u Kremlju.

Verujem da nije lako razabrati se u takvom okruženju. Ono na površinskom nivou može da deluje gotovo nametljivo prijateljski, jer će se svi od nabildovanog kvartovskog ćelavca pa do pogrbljene bakice sa cegerom raznežiti kada čuju vaš ruski, ali možda nije baš pametno da se s njima upustite u ozbiljniji razgovor, jer bi ih mogla ozbiljno najediti i uvrediti spoznaja da ste potegli čak ovamo bežeći od svoje patriotske obaveze da služite Imperiji i njenom hazjajinu, spalite raskolničku Ukrajinu ili prinesete svoj individualno bezvredni život (ne što ste baš vi osobito bezvredni, nego što je to tako u ovakvoj koncepciji vrednosti života) na oltar baš takve Otadžbine.

I onda posle čitaš po ovdašnjim portalima tekstove tipa “zašto se ovi Rusi druže samo međusobno i slabo se socijalizuju s domaćim stanovništvom?”. Pa, zato što nisu ludi da se tek tako “autuju” bez ozbiljnih mera prevencije i opreza! Ne bih ni ja drugačije na njihovom mestu.

O tome, uostalom, svedoče i šetajuće demonstracije povodom (i protiv) dvogodišnjice napada na Ukrajinu. Među kojom stotinom učesnika gotovo da nije bilo nas domaćih (tvrdi učesnik i svedok Vidojković Marko, i sklon sam da mu poverujem), ali su im zato okolni domaći zviždali, vređali ih, pretili im, agrresivno upadali u masu.

Dragi novi sugrađani, ako se začuđeno, možda i povređeno, pitate o čemu se tu radi i šta je, dođavola, naš problem, poveriću vam jednu tajnu. Mi ovde mnogo volimo da se tuđom, hm, alatkom ustremljujemo na gloginje. Spremni smo, u to ime, da obezbedimo i gloginje, a vaše je samo da priložite svoje alatke. A pošto vi to nećete, jebiga, imamo ozbiljan problem.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Dejan Bodiroga, Dragan Jovanović,, Aleksandar Čupić

Vesti

18.novembar 2026. I. M.

Ruska obaveštajna služba tvrdi da EU želi da izazove podele u Studentskoj listi

Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da su evropske službe u Beogradu dobile instrukcije da izoluju najuticajnije studentske lidere. Za ove tvrdnje nije ponudila dokaze

Lizing

Ekonomija

18.novembar 2026. I. M.

NBS oduzela dozvolu Alta lizingu: Šta će biti sa postojećim ugovorima?

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad nakon što je njegova jedina vlasnica, Alta banka, otišla u stečaj. NBS je odlučila da umesto stečaja bude sprovedena likvidacija

Prizemljenje

Svet

16.novembar 2026. M. L. J.

Novi haos u američkom aviosaobraćaju: Otkazano 1.600 letova

Poremećaji u aviosaobraćaju u SAD nastavljeni su, uz 1.600 otkazanih i gotovo 3.600 letova sa kašnjenjem. Donald Tramp traži dodatna sredstva za kontrolu letenja

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Jankoviću, Vučićevom prijatelju, se smeši drugi krug

Više od 1,6 miliona birača moći će danas da izađe na birališta kako bi izabrali gradonačelnike i opštinske većnike u svih 212 opština u Sloveniji

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

SL kaže da će funkcije biti izglasane većinom, Brnabić o „revolucionarnom teroru“

Na konsultacijama uoči konstitutivne sednice Studentska lista je saopštila da će o rukovodstvu Skupštine odlučivati većina, bez prethodnog dogovora o raspodeli funkcija. Brnabić to ocenjuje kao prekid prakse uvažavanja opozicije

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure