Možemo to nazvati revolucijom, ali u obrnutom smeru. Sve dosadašnje Eplove svetske diveloperske konferencije (WWDC) predstavljale su nam proizvode stvorene u kompaniji koja nam je svojim inovacijama promenila živote. Tako je najavljivana i konferencija održana u ponedeljak 10. juna, kao revolucionarna, gde će Epl konačno predstaviti svoja AI rešenja. Što se i dogodilo, ali ne onako kako su mnogi očekivali.
Epl je u svoj operativni sistem iOS 18 (odnosno Sekvoja za računare) duboko ugradio nešto što se zove Apple Inteligence. Siri je postala “pametnija”, može da vam kreira ilustracije i imodžije, poruke i mejlove vam sistem uređuje tako da odgovaraju nameni, AI od skice pravi različite tekstove u trenu, aplikacije se logično ređaju tako da se prilagode vašim potrebama. Sve to je veoma lepo i udobno, ali je već viđeno. Liči na ono što već koristimo. Što nije ništa neobično jer je upravo tako. Epl je objavio saradnju sa OpenAI i u sva svoja rešenja ugradio ChatGPT. Zato su slike koje Siri kreira istovetne DALL-E-jevim jer to i jesu. Samo je put do njih zaobilazan mada veoma lep. Ko voli da putuje.
Sve što je predstavljeno mirisalo je na četdžipiti, ali najveću zabunu verovatno su izazvala pitanja privatnosti. Eplovi menadžeri svojski su se trudili da nas ubede kako su bezbednost naših podataka podigli na najviši nivo, pa su napravili lepo dizajnirani logo jabuke koja je zapravo katanac. Onda su nešto vremena potrošili na objašnjavanje da neke vama važne podatke možete da držite u samom uređaju (on device) i da njima niko sem vas nema pristup. Odnosno, pristupa im moćan Eplov softver spolja samo da ih obradi, ali rezultati te obrade ne idu sa vašeg telefona. Takođe, mogu da im pristupe i stručna lica, ali samo uz vašu dozvolu. Možete ih staviti i u svoj super obezbeđeni klaud. Vašu privatnost štiti genijalno Eplovo rešenje da svaki softver koji se bude koristio za obradu podataka mora da bude otvoren za nezavisne eksperte koji mogu da iskontrolišu da li je programiran tako da podatke zloupotrebi, a to znači da ih dodaje u neku neželjenu bazu. Neće da može, uveravali su nas najmudriji ljudi iz Epla ushićenim glasom, koji je ipak više zvučao kao “želimo da verujemo”.
Nije se dugo čekalo na prve reakcije. Ilon Mask je, po običaju, bio najbučniji. Upitao je menadžment Epla da li su svesni onoga što rade jer je, po njegovom mišljenju, svaki posao sa OpenAI dilovanje sa đavolom. On, lično, ne veruje da je moguće raditi sa ChatGPT-jem bez da mu “otvorite dušu”, to jest stavite sve o sebi na raspolaganje pa nek on uradi šta već treba ili namerava. Zapretio je da će zabraniti korišćenje Eplovih kompjutera i telefona u prostorijama svojih firmi jer ugrožavaju bezbednost.
Eplovi šefovi nisu se bavili time šta se dešava sa podacima koje držite na telefonu kada ga izgubite ili vam ga neko ukrade. Do sada je to išlo lako. Ako ste imali bekap na Ajklaudu, dovoljno je bilo da kupite novi uređaj i to je bila sva šteta koju biste pretrpeli. Sada sa uređajem odlaze i izuzetno važne i nenadoknadive stvari. Ili je Mask u pravu, vaša privatnost je u rukama OpenAI koja postaje najmoćnija kompanija na svetu, vlasnik svih tajni ljudi koji žive izvan Kine i Rusije.
To je, reklo bi se, najbitniji zaključak ove konferencije. Samo jedna firma na svetu ima “nuklearno IT naoružanje”, drugi ni ne pokušavaju da se s njom takmiče već se dogovaraju. Ko god vam ponudi AI rešenje, počev od Epla i Majkrosofta pa do neke “lokalne ekipe genijalaca”, samo se keše o OpenAI jer ništa drugo ne postoji. Tako da smo u neobičnoj situaciji. Ko pokuša da stavi OpenAI pod kontrolu zapravo usporava razvoj čovečanstva. Ali ako to ne uradimo na vreme, oni će sve nas staviti pod kontrolu. Neki tvrde da smo tu tačku na putu već prošli, tačnije – da smo je prespavali.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vučićev apetit za medijskim prostorom na televizijama zapravo je dostigao maksimum koji sistem može da izdrži. Sledeći korak bi jedino mogao biti direktan prenos ili rijaliti u kojem bi ga kamere uživo pratile od jutra do sutra
Stranka slobode i pravde, Srbija Centar, pokret Solidarnost i Novi DSS imaju legitimno pravo da 25. oktobra izađu na izbore sa sopstvenim listama. Ali imati pravo i doneti moralno ispravnu odluku nisu iste stvari. U trenutku kada je poraz režima bliži nego ikada u poslednjih trinaest godina, insistiranje na sopstvenim kolonama nije demonstracija pluralizma, već rasipanje glasova koje šteti isključivo jednoj strani – opozicionoj. Argument je jednostavan: ove liste neće preći cenzus
Vreme da se levica, kao društveno orijentisana opcija, vrati svojoj snazi. Ovo nije pitanje političke mode ili trenutnog interesa, već temeljne potrebe da se isprave nepravde predatorskog kapitalizma, šovinističke i autokratske politike koja građane tretira kao neprijatelje, a krupni kapital kao robu
Koje elemente bi mogla posedovati zvanična definicija ropstva? Prvo je posedovanje – neka osoba u potpunosti pripada nekome drugom, nema slobodu, prava, izbore, kao da je “alat koji govori”; drugo je mogućnost i pravo robovlasnika da proda svog roba ne tražeći nikakvu saglasnost, da ga trampi ili izgubi na ruletu; treće, robovi najčešće služe tome da obavljaju neki prisilni rad, koji ne mogu da odbiju, o čemu ne mogu da diskutuju ili da nešto promene. I konačno, robove je dozvoljeno fizički i seksualno zlostavljati, pa čak i ubijati. Bez lanaca na rukama ili opasnosti da ih neko razmeni za novac, barem tri velike grupe ljudi i dan-danas žive poput robova
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.