

Novi broj „Vremena“
Dokle režim može da napada, a koliko još građani mogu da se brane
Koliko još studenti i građani mogu da podnesu? Koliko još režim može da povećava represiju? To je naslovna tema novog broja „Vremena“




Šetnja Dorćolom - rade skoro svi osim pijačnih prodavaca
Petak je ujutru, ali ovo nije običan petak. Ovo je petak takozvanog generalnog štrajka.
Danas podršku učenicima i nastavnicima koji štrajkuju u školama i studentima koji više od dva meseca blokiraju fakultete i ulice tražeći odgovornost za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici, obustavom rada pružaju neke firme, mediji, ugostitelji, gotovo čitava kulturna scena Srbije, neke knjižare i butici, ali i IT sektor.
Društvenim mrežama prethodnih dana kružili su pozivi da se u petak ne ide u prodavnicu, kafiće, restorane. Kružile su objave o tome ko sve neće raditi, ali i najave onih koji rade i nude besplatnu kafu, čaj, pa čak i čitav ručak.
Dorćol ne štrajkuje?
Tek je prošlo devet ujutru, pada kiša i čini se da Dorćol, jedno od centralnih beogradskih naselja, i dalje spava.
Ulicama po koji prolaznik i automobil. Pitam se da li je tako zbog vremena ili štrajka.
Mislim da brzo dobijam odgovor – Dorćol ovog jutra izgleda ne štrajkuje.
Iako su brojni beogradski lokali najavili su da u petak neće raditi, čini se da na Dorćolu nema mnogo izmene rada, makar u Skadarliji, Bulevaru Despota Stefana, oko Politike i u okolnim ulicama.
Tek nekoliko lokala istakla su na izlozima da danas (petak 24. januar) ne rade.
Rade i kiosci, prodavnice, pekare, cvećare.
Među malobrojnima koji su rešili da danas zakatanče ulazna vrata su jedna pekara domaćih kiflica i prodavnica namirnica grčkog porekla.
„U petak smo uz omladinu! Hvala na razumevanju“, piše na ulaznim vratima jednog kafića.
Među onima koji su odlučili da danas ne otključavaju radnje su i vlasnici jedne pozamanterije.
Usput, oko zgrade Politike, sve uobičajeno – rade banke, restorani, kafeterije, a neki od njih danas nude i gratis kafu, doručak i sokove od ceđenog voća.
Slično je i u čuvenoj Skadarskoj ulici. Nema ljudi, ali većina lokala čije radno vreme je počelo, već ima goste.
Ne primećujem ni na jednom obaveštenje o neradnom danu.


Pijačni barometar
Slika je drugačija na istoimenoj pijaci.
Poznatija po imenu Bajloni, pijaca je ovog jutra dosta praznija nego inače.
Tezge su opustošene, ali ne zbog velike prodaje, već zato što na većini njih danas niko robu nije ni izneo.
Na pitanje zašto je danas ovako prazno, žena za tezgom na kojoj prodaje voće i povrće odgovara da je tako verovatno zbog kiše.
„Juče je bilo skroz drugačije, valjda ljudi nisu došli zbog ovog vremena“, kaže mi prodavačica.


Žena koja robu prodaje nešto dalje, drugačijeg je mišljenja.
„Ma štrajk. Ljudi nisu došli jer se plaše blokada puteva i kako će se vratiti kući“, govori druga.
Pred pijacom nema ni prodavaca cveća koji su tu inače svakog dana.


Koliko još studenti i građani mogu da podnesu? Koliko još režim može da povećava represiju? To je naslovna tema novog broja „Vremena“


Zbog čega je Vučića iznervirao susret Vladana Đokića i Marte Kos? Zašto je Srbija postala zemlja represije i dirigovane anarhije? U kakvoj prilici predsednik države može primiti rektora Beogradskog univerziteta


Nova direktorka počela je sa smenama koristeći se oprobanom tehnologijom kojom je svojevremeno udavila B92. Prethodna godina poslužila joj je kao jedini test period za određivanje političke podobnosti i kriterijum za otpuštanja


Jedan američki šekspirolog tvrdio je da je Šekspir izumitelj savremenih ljudi, da nam je on pokazao kako možemo da izrazimo svoja osećanja i oblikujemo svoje identitete. Što se tiče prvog, nama danas deluje neobično da ljudi nekada nisu umeli rečima da ispolje zaljubljenost, ljubomoru, pohlepu, ambicioznost ili tugovanje. Sva je ova osećanja Šekspir, makar do tog istorijskog trenutka, najbolje opisao, a neka je čak opisao prvi u čitavoj istoriji književnosti


Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve