Od veš-mašine do pegle: svet u kojem veštačka inteligencija postaje član domaćinstva
Popularni krik modernih umetnika kaže da im ne treba veštačka inteligencija koja će stvarati umetnost dok oni, umetnici, peru veš i sudove, već im treba VI koja će da pere veš i sudove dok se oni bave umetnošću. Veštačka inteligencija je razumela prompt i na ovogodišnjem CES-u u Las Vegasu donela rešenja. Robota koji radi kućne poslove.
Radi se o LG-jevom modelu CLOiD, koji izgleda kao robot-usisivač na koji je neko nakalemio ruke i glavu, sposobne da peru, peglaju, slažu i kuvaju. Dakle, da rade sve ono što radi (nat)prosečna domaćica. Samo sporije.
CLOiD i drugari više nisu simpatične demonstracije, već mašine koje uče navike, klize kroz dom i izvršavaju zadatke. Analitičari ih vide kao naslednike pomenutih usisivača, ali primećuju da još uvek nisu konkurentni ljudima. Na ubrzavanje, međutim, nećemo čekati dugo. Iskustvo nas uči da od gledanja na VI sa simpatijama, preko zaprepašćenja, do straha obično prođe manje od dve godine.
Drugi popularni trend na CES-u je emocionalna dimenzija. Ljubimci i socijalni roboti VI šalju jasnu poruku: kompanije ciljaju još dublju integraciju tehnologije u svakodnevicu. Umesto telefona i ekrana, komuniciraćemo s nečim što ima lice, glas i ponašanje. Robot-pas koji reaguje na raspoloženje ili digitalni saputnik koji nam pravi društvo. Samo je pitanje koliko smo spremni da postanemo fizički intimni s tehnologijom.
Treći front promena je vizuelni svet. Ekrani postaju zidovi, prozori i nameštaj. Ultra-tanak OLED, mikropikselske matrice i kablovi koji nestaju pretvaraju elektronske uređaje u unutrašnju arhitekturu. Televizor više nije “kutija” niti samo slika, već površina koja nestaje kada je ne gledamo.
Sve to podržava nova generacija čipova i platformi VI – bržih, štedljivijih i posebno dizajniranih za obradu modela u realnom vremenu. Laptopska industrija ulazi u eru u kojoj svaki uređaj, pa i najjeftiniji, ima ugrađeni mini super računar VI.
Pametni dom se logično nadovezuje: frižideri s prepoznavanjem sadržaja, uređaji koji predviđaju navike, ruteri za narednu deceniju i robotski čistači koji konačno mogu da se penju uz stepenice. Zvuči banalno, ali baš te sitnice menjaju svakodnevni život.
CES 2026 otvara pitanje: da li tehnologija “oživljava” ili samo bolje oponaša život? Ako sudimo po trendovima, dolazi vreme u kojem digitalno postaje fizičko, a VI prestaje da bude alat i postaje suživot.
Pre nego što se zgrozite nad tom idejom, treba ukazati i na još jedan primer — krevet, odnosno madrac, koji analizira položaj tela, procenjuje nivo umora i zgrčenosti i onda se namešta u najbolju konfiguraciju za odmor. Uz to nas ljulja, nežno, dok ne zaspimo. Oni koji su ga probali kažu da vredi svaki cent od trinaest hiljada dolara, koliko košta.
Ipak, teško je za favorita ne proglasiti pametnu ve-ce šolju kompanije VOVO. Ova šolja sposobna je da analizira ono što naše telo u nju ispusti i na vreme nas upozori ukoliko primeti da su stvari krenule u lošem smeru. Takođe može da alarmira rodbinu i prijatelje ukoliko je niko od ukućana ne upotrebi duže od osam sati. Ova funkcija predviđena je za samačka domaćinstva starije osobe. Nekorišćenje toaleta signal je da možda nešto nije u redu, pa šolja šalje upozorenje na telefone najbliže porodice.
Dakle, ovo je godina u kojoj nam ovi noviteti deluju simpatično. Dogodine ćemo biti zaprepašćeni.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta se moglo videti u filmu Državnik, emitovanom 5. oktobra na Informeru? O pljačkaškoj privatizaciji govori Siniša Mali, akter svih tih privatizacija, dok Ana Brnabić svedoči o izdajničkoj ulozi nevladinih organizacija gde je godinama bila na najvažnijim funkcijama. O zdravstvu tada i sada govorio je Zlatibor Lončar, koji je od supruge pripadnika zemunskog klana kupio stan
Trudnoća, porođaj i gubitak trudnoće spadaju među najosetljivija iskustva u životu žene. U tim trenucima ona je često u bolu, strahu i neizvesnosti, oslonjena na znanje i pomoć zdravstvenih radnika. Zbog toga način na koji joj se lekari, babice i drugo osoblje obraćaju, obaveštavaju je i uključuju u donošenje odluka može bitno uticati ne samo na njeno neposredno iskustvo, već i na fizičko i mentalno zdravlje nakon izlaska iz bolnice
Jedna hospitalizacija vodi izopštenosti, samoći, ćutanju: niko više neće dozvoliti da mu govorite o svom unutrašnjem životu ili će na svaki vaš pokušaj da otpočnete ličnu priču prosto reći ili makar pomisliti: “Ma, pusti ga, šizofreničar”. U “niko” treba ubrojati i članove porodica i supružnike, pošto istraživanja pokazuju da, zbog straha da bi i sami mogli biti stigmatizovani, i oni često odlučuju da prekinu kontakt s pacijentom
Kosovska policija saopštila je da je povređeno šest njenih pripadnika, dok je 11 demonstranata zatražilo medicinsku pomoć. Tri osobe sprovedene su u policijsku stanicu
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.