Protesti i neredi u Amsterdamu ne smiruju se danima nakon što su u gradu divljali, ali i bili napadani izraelski huligani. Za „Vreme“ govore propalestinski demonstranti i jevrejski stanovnici
za „Vreme“ iz Amsterdama
Plavo-beli tramvaj gori, prozori su razbijeni kamenicama. Odjekuju topovski udari. Policijski helikopter kruži nad lomačom od vozila, vrište vatrogasne sirene.
Muškarci odeveni u tamnu odeću trče, žandarmerija stiska štitove i pendreke. Tako je u ponedeljak izgledala još jedna noć nereda u Amsterdamu.
„Halsema, stidi se, krv ti je na rukama“, uzvikivali su okupljeni. Jake policijske snage tukle su i privodile demonstrante, dok su prolaznici i turisti pokušavali da se izvuku iz haosa.
Kako je počelo
Sve je počelo utakmicom Lige Evrope između Ajaksa i Makabija iz Tel Aviva u četvrtak (7. novembar). Utakmica inače između dosta prijateljskih klubova, no navijači Makabija su notorni po mržnji prema Arapima.
Ima izveštaja i snimaka da su pre utakmice po Amsterdamu skidali palestinske zastave iz dvorišta i napadali taksiste, verovatno marokanskog porekla.
Posle utakmice, masa meštana se okupila da ih dočeka. Izbile su masovne tuče, uključujući one sa desetinama taksista kod Holandskog Kazina. Neki ljudi su završili u bolnici.
Policija je otpratila izraelske navijače do hotela, kasnije je Izrael poslao avion da ih izvuče iz Holandije.
Nastavilo se medijskim ludilom. Njujork tajms je pisao o „antisemitskim napadima na izraelske fudbalske navijače“, a Rojters o „antisemitskim odredima“. Jerusalim post je pisao o „pogromu u Amsterdamu“, holandski mediji preuzeli su tu formulaciju.
Mnogi su najednom citirali Gerta Vildersa, lidera Partije slobode, poznatog po antimuslimanskom sentimentu i podršci svakom potezu Izraela. Vilders je govorio o „lovu na Jevreje“.
Premijer Dik Shof tvrdio je da su u grupama koje su napadale Izraelce najviše bili zastupljeni „mladi ljudi sa migrantskim bekgraundom“.
Foto: AP PhotoSukob demonstranata i policije
Jednostrani mediji i političari
Organizatori protesta na Damu rekli su da su se okupili jer ih je holandska Vlada – koju vode Vildersovi desničari – ostavila na cedilu kao holandske građane. I da su mediji doprineli histeriji, iskrivljeno prenoseći šta se desilo u četvrtak.
Ignorisano je, kažu, to što su huligani Makabija uzvikivali parole slaveći uništenje i smrt u Pojasu Gaze i što su palili palestinske zastave. Veruju da je odgovor vlasti na dešavanja „rasistički“ prema stanovnicima Holandije arapskog porekla.
„Mediji i holandske vlasti prikazali su samo jednu stranu priče“, kaže Boris (23), jedan od organizatora protesta.
„Nisu preneli da su izraelski huligani ovde došli sa jasnom porukom. Došli su da budu nasilni. Došli su da viču ‘smrt Arapima’. Došli su naoružani“, tvrdi on za „Vreme“.
Ljut je i na gradonačelnicu Halsemu što zabranjuje mirne proteste koji su, kaže, demokratsko pravo građana.
Policija i dalje češlja snimke na društvenim mrežama kako bi identifikovala izgrednike i uzrok sukoba. U ponedeljak su privedena još petorica muškaraca, stari između 18 i 37 godina, zbog napada na izraelske navijače.
Foto: RTL Nieuws via APDemonstranti napadaju policiju
Strah Jevreja u Amsterdamu
No, kao i Boris, mnogi u Holandiji veruju da se sve odvija jednostrano. Uostalom, izraelski huligani već su odavno napustili zemlju.
Pojavljuje se sve više dokaza da slika nije smela biti crno-bela. Popularni mladi novinar i Jutjuber Benjamin Buit (14) objavio je snimke koji pokazuju izraelske huligane sa metalnim štanglama i drvenim palicama.
Taksisti su svedočili da su bili napadnuti pre nego što su izbili veliki neredi. Holandska policija takođe je priznala da su navijači Makabija započeli nekoliko incidenata. Ali su i napadani.
Zabrinuti su i Jevreji u Amsterdamu. „Osećam se vrlo usamljeno“, kaže Džudi, koja ne želi da „Vreme“ pomene i njeno prezime jer se boji govora mržnje i pretnji.
Kaže, njen suprug je ponudio navijačima Makabija da ih prebaci do aerodroma jer su se bojali da idu taksijem.
„Ne znam otkud tako ukorenjena mržnja. Teško je razumeti antisemitizam, ali on sigurno igra ulogu u ovoj situaciji. Kao i jednostranost medija, slabi političari i to što se dopuštaju protesti sa porukama mržnje i antisemitskim sloganima“, smatra ova Jevrejka iz Amsterdama.
Premijer Shof se u subotu sastao sa izraelskim šefom diplomatije Gideonom Sarom i rekao da čini sve kako bi se jevrejska zajednica u Holandiji osećala bezbedno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srpski književnik, reditelj i glumac Vladimir Vulević objašnjava kako se našao u filmu Angele Šanalek „Moja žena plače“ koji se prikazuje u glavnom programu Berlinala
U svakoj oblasti društvenog života, ordenje, unapređenja i nagrade dobili su oni koji su, kao pri krštenju, okrenuli leđa oltaru, iskoračili levom nogom i tri puta pljunuli Nečastivog. U ovom slučaju, dobitnici su se odrekli svakog prava na kritiku režima, stekli neku sinekuru i zavetovali se na vernost
Od ukupno 762 upisana javna tužioca u birački spisak, glasalo je 740. Od njih, samo 6 je izjavilo prigovore zbog navodnih nepravilnosti u sprovođenju izbora
Kako su se zakonodavci širom Evrope nosili sa pitanjima definisanja psihoterapije, edukacijom psihoterapeuta i licencama? Kakvo je stanje u Nemačkoj, a kakvo u drugim evropskim zemljama? Šta Srbija iz toga može da nauči? Šta nas čeka u tom polju
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!