Novitet u bogatoj propagandi vladajuće Srpske napredne stranke je interaktivna mapa “Dela govore”, na kojoj je označeno više od 400 dostignuća naprednjaka u svakom kraju Srbije. “Otkrijte dostignuća širom Srbije i podsetite se gde je Srbija bila nekada, a gde je sada zahvaljujući našem zajedničkom radu”, poručuju naprednjaci sa adrese delagovore.rs.
Radi se uglavnom o projektima finansiranim iz budžeta ili kredita, uglavnom kineskih, a navedene su i brojne investicije privatnih kompanija, domaćih i stranih. Za neke ovdašnje investitore čiji su novi pogoni ili objekti pomenuti, mediji primećuju da su pomognuti državnim novcem, što znači bliski naprednjacima i otud mapirani, a strane kompanije dobijaju subvencije i razne povlastice iz državnog budžeta, pa je i njihove nove ili proširene pogone SNS stavio na kartu svojih uspeha.
Stefan Janković iz Narodne stranke kaže kako su naprednjaci izostavili sa mape neke državne projekte, poput “Jovanjice” i “Krušika”, a nezavisni lokalni mediji već primećuju brojne označene projekte koji su po mnogo čemu koruptivni ili su se odužili i nisu ni blizu završetka; moguće je da će uskoro osvanuti i neka zbirna interaktivna mapa naprednjačkih promašaja i afera širom Srbije.
Novi sporni rudnik
Zlatna groznica donosi i cijanid
Još jedan planirani rudnik koji izaziva proteste građana trebalo bi da nikne na obroncima Homoljskih planina. Kanadska kompanija “Dandi Precious Metals” još od 2006. godine ima dozvole da istražuje nalazišta zlata u ovom kraju, a poslednjih godina intenzivirani su radovi i u planu je skoro otvaranja rudnika, o čemu svedoče i planska dokumenta koje je usvojilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Osim što će nekoliko brda biti uništeno, a samim tim ozbiljno narušen širi eko-sistem, stanovnici Homolja su zabrinuti i zbog informacija da će “Dandi” u procesu odvajanja zlata od rude koristiti cijanid, što bi ugrozilo slivove Mlave i Peka, a samim tim i sve reke istočne Srbije.
“Cijanidi su ekstremno toksična jedinjenja. Kada se oslobode u životnu sredinu, oni više ne mogu da se pokupe… To je smrt za živi svet, a kada uđu u lanac ishrane, to je smrt i za čoveka”, upozorava za BBC na srpskom Dragana Đorđević sa Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju.
Dok ekološki aktivisti najavljuju nove akcije i tribine, u kompanije “Dandi” razumeju zabrinutost i uveravaju da se radi o “bezbednoj tehnologiji prerade rude zlata, koja se u svetu veoma često koristi”, a ministarka Zorana Mihajlović decidno poručuje da “eksploatacija zlata cijanidom na Homolju ne dolazi u obzir”.
Samo do aprila, upozoravaju ekolozi.
Deficit zanatlija
Nema više dobrih majstora
foto: pexels…
Rečenicu iz naslova izgovaramo skoro svi u raznim životnim (ne)prilikama, a ona je manjim delom netačna jer dobrih majstora na sreću i dalje ima, ali su u velikom deficitu pošto su mnogi poslednjih godina, pa i decenija, svoje umeće unovčili u inostranstvu.
Zato je sve teže doći do pravog zanatlije – molera, zidara, električara, zaključuju “Večernje novosti” i otkrivaju da se za krečenje stana u Beogradu čeka po tri, četiri meseca, a potom se radovi obično oduže jer moleri rade više poslova istovremeno.
A za popravke kućnih aparata izlazak majstora je 2.000 dinara i obično je isplativije kupiti novi uređaj nego popravljati stari.
“Ko god može od pravih majstora izbegava da radi po kućama, jer se više isplati rad po firmama. A najbolji majstori su otišli u inostranstvo, dok mlade ovaj posao ne zanima, jer nije lako stalno ići po terenu”, kaže za “Novosti” Aleksandar R, električar iz Beograda.
Vlahović u Juventusu
Rekordni transfer i besni navijači Fjorentine
foto: ap…
Sjajne igre u poslednje dve sezone u dresu Fjorentine i reprezentacije Srbije, Dušan Vlahović je krunisao prelaskom u redove velikog Juventusa iz Torina, a transfer je ubeležen kao rekordan u zimskom prelaznom roku u istoriji italijanskog fudbala – 81,6 miliona evra.
Vlahović je ponikao u Zemunu i Partizanu, a sa 17 godina je za 1,9 miliona evra prešao u znameniti klub iz Firence, u tri sezone odigrao skoro 100 zvaničnih utakmica i postigao 44 gola. Zbog toga je Juventus izbrojao ogromnu sumu, od koje će Partizanu pripasti tek 1,2 miliona evra.
Vlahović je upravi Juventusa zahvalio što je naporno radila da bi ga angažovala, a navijačima na dočeku, i na svoj 22. rođendan potpisao rekordni ugovor.
Rekordni, ali jedini za koji se znalo da će izazvati gnev navijača Fjorentine. I zato su mladi golgeter, vlasnik i predsednik kluba pod salvom uvreda i pretnji fanatika iz Firence i cele Toskane, kojima su “ljubičasti” na srcu, a “Juve” najveći neprijatelj.
Međusobna mržnja traje decenijama i nije rezervisana samo za navijače, već se i uprave i igrači dva kluba otvoreno ne podnose. Pamte se neredi kada je Roberto Bađo pre trideset godina odlazio iz Firence u Torino, kao i egzaltirana proslava na ulicama Firence pre 15 godina nakon odluke o izbacivanju Juventusa iz Serije A. To je jedini grad u kom igrači torinskih crno-belih ne napuštaju hotel tokom gostovanja.
A koliko će tek biti žestoko krajem maja kada na stadionu “Artemio Franki” ponovo gostuje “Juve”, ovaj put sa novom skupocenom zvezdom, stasalom upravo na tom terenu?
Građani protiv države
Sud u Strazburu uz slepe šahiste iz Novog Sada
foto: dnevnik.rs…
Slepi novosadski šahisti Branko Negovanović, Sretko Avram, Živa Markov i Dragoljub Baretić dobili su pred Sudom za ljudska prava u Strazburu tužbu protiv Srbije jer su im kao osvajačima olimpijskih medalja uskraćene novčane naknade po Uredbi o priznavanju i nagrađivanju sportskih dostignuća iz 2006. godine.
Oni su 2010. godine pokrenuli sudski postupak i dvaput dobijali spor u Osnovnom sudu u Novom Sadu, ali su Viši sud, a kasnije i Ustavni sud, presuđivali u korist države.
Kako za “Danas” svedoči Živa Markov, nekoliko godine su vodili razgovore sa ministrima sporta, a pre tri godine su stigli i do predsednika Srbije Aleksandra Vučića. “On nam je rekao da to treba da se reši i naložio ministru Vanji Udovičiću, ali je ministar kasnije kazao da predsednik nije tako mislio i da to što mi tražimo nije po zakonu”, kaže Markov.
Sada, po odluci Evropskog suda za ljudska prava, Srbija je obavezna da im na ime nematerijalne štete isplati po 4.500 evra, na ime sudskih troškova po 4.000 evra, kao i da im isplati sve iznose na ime osvojenih medalja na šahovskim olimpijadama od 1961. do 1992. godine.
Nažalost, Dragoljub Baretić je u međuvremenu preminuo i nije dočekao pravdu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaječar i Kosjerić biće prva mesta u kojima će vlast i opozicija odmeriti snagu posle višemesečnih protesta u Srbiji. U Kosjeriću opozicija nastupa ujedinjeno, dok u Zaječaru na izborima učestvuje u dve kolone, a kako se za predstojeće izbore pripremaju naprednjaci
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić napustio je vojnu bolnicu, otkazao je sve svoje planove za naredne dane, ali nije odustao od posete Moskvi 9. maja, javila je 4. maja ruska agencija TASS
Profesor Vladimir Lojanica, dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, autor je najboljeg rešenja za uređenje područja opštine Čukarica između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića, objavilo je u četrvtak (1. maj) Društvo arhitekata Beograda
Na drugu godišnjicu tragedija u Beogradu i okolini, Viktimološko društvo Srbije apeluje na sve građane da ne zaborave žrtve i poziva da se aktivno radi na prevenciji nasilja
Na dan istorijskog protesta, 15. marta, tačno u 19.11 nešto je nagnalo ljude u beg u Ulici kralja Milana. Od tada se nižu teorije, a konačnog dokaza nema. Pred vama je obimni dosije „Vremena“ o tom događaju, koji će biti redovno dopunjavan
Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!