img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanja

Žive mete

14. август 2002, 16:18 Latinka Perović
Copied

"Dehelsinkizacija gospođe Biserko"; "Vreme" br.604

Poštovani gospodine Žarkoviću,

Kao i sve vaše tekstove u „Vremenu“, sa pažnjom sam pročitala i tekst „Dehelsinkizacija gospođe Biserko“ u broju od 1. avgusta 2002. godine.

Nije me iznenadila žestina s kojom ste govorili o predsednici Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Ona je, zajedno s predsednicom Fonda za humanitarno pravo, već godinama živa meta. Nije lako odoleti atmosferi verbalnog linča – to, valjda i jeste njen smisao. Upijamo je neosetno i priključujemo joj se s lakoćom. Čak i polemike o stručnim, da ne kažem, naučnim pitanjima karakteriše arogancija koja se graniči s linčom. Uzela sam, dakle, slobodu da vam se obratim povodom vašeg teksta „Dehelsinkizacija gospođe Biserko“, pre svega, zato što me je on naterao da se zapitam:

1. Šta zapravo znači dehelsinkizacija? (Kakva grozna reč – da čovek jezik polomi!) Zaobilaženje mesta svežih zločina; zatvaranje vrata hiljadama izbeglica i dizanje ruku od njihovog povratka; prenebregavanje položaja manjina koje čine trećinu stanovništva Srbije; prećutkivanje antisemitizma koji je svoj najnoviji trag ostavio na leđima spomenika Moši Pijadi u centru Beograda, pred Politikom; zatvaranje očiju pred širokom lepezom pojava socijalne patologije u Srbiji; ostavljanje u tami animalnih uslova u zatvorima? Sve je ovo domen Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Ili bi, možda, dehelsinkizacija imala da znači obustavljanje izdavačke delatnosti Helsinškog odbora o našoj neposrednoj prošlosti. Da se na nju ne gleda jednostrano, govori i sam broj edicija: Svedočanstva, Ogledi, Prevodi, Helsinške sveske, Helsinška povelja.

2. Da li dehelsinkizaciji, što god ona značila, podležu i autori pomenutih edicija: Milan Šahović, Milivoje Maksić, Ljubivoje Aćimović, Bogdan Bogdanović, Miodrag Stanisavljević, Novak Pribićević, Slobodan Inić… I, da ne zaboravim, pokretač „Vremena“ Srđa Popović? Ili, možda, po treći put, treba lustrirati netragom nestalog bivšeg predsednika Republike Srbije Ivana Stambolića?

3. Da li se može govoriti o relativizovanju zločina? Na osnovu brojnih susreta s ljudima u Srbiji, sa sigurnošću mogu da kažem da se zločin relativizuje i iz očajanja. Ali, to ne treba mešati s nedostatkom političke volje da se zločin sankcioniše. Šta, inače, znači natezanje sa svetom oko Haškog tribunala? Šta zaštita optuženih za zločine u Vukovaru i Srebrenici? U Foči? Danima držim na stolu članak don Branka Zbutege „Kako je zločinac svom zločinu podigao lingvistički spomenik. Srbinje nad užasom Foče“, koji je objavljen u listu „Danas“ 20. juna 2002. „Ja najmanje pozvan“, kaže Don Zbutega, „ipak kad je fočansko-srbijansko pitanje u pitanju svoju rekoh. A zapravo ne rekoh nego izbljuvah, propištah, kako ne bih urliknuo. A urliče mi se odavno i od samog početka. I to ne zbog naučenih i osvjedočenih saznanja o ljudskoj prirodi, nego zbog bolnih šutnji cijelog jednog kolektiviteta, koji sebe, bar u Srbiji, manje voli nego što sam ga ja bilo kada najmanje voleo“.

Ne napušta me osećaj da je don Branko Zbutega meni lično napisao pismo na koje ja nisam odgovorila. Šta da mu otpišem? Da se lično ne osećam ni odgovornom ni krivom?

Bilo je ljudi koji su još pre deset godina predviđali da će dani mira biti veoma dramatični. Ljubiša Rajić je rekao: „Znam da nije popularno reći, ali, po svemu sudeći, moraćemo da započnemo sa sudskim procesima. Ako želimo državu u kojoj će vladati pravo i kakva-takva pravda, onda će na sud morati da se izvedu razni pljačkaši, ratni zločinci koji su ih na zločine obodravali i davali im pokriće za njih“.

A Slobodan Stojanović je, 1992. godine, napisao: „Da je sreće, pameti, znanja i dobrote, morali bismo i mi sastaviti istoriju sramote, greha i beščašća ovog rata i prvog dana mira pristupiti njenom pisanju.

Ali, ova spasonosna istorija ne bi smela – nikako! – da izvrda suđenje i kažnjavanje zločinaca. Ako svaki, i najmanji zločinac ne bude priveden pravdi, rat će se vraćati i vraćati“.

Naš sadašnji trenutak nije, dakle, bio ni nezamisliv ni neočekivan. Samo, izgleda da se u brutalnom ratu moglo biti radikalniji nego u varljivom miru. To je razumljivo. Danas nije dovoljno govoriti, valja i činiti.

Vi ćete mi, poštovani gospodine Žarkoviću, možda reći da ste reagovali na jednu konkretnu izjavu predsednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Ali, reagovanje na svaku, pa čak i neopravdanu primedbu na proces suočavanja s istinom o počinjenim zločinima – s barikade i preko nišana – odvaja se od povoda i, verujem nenamerno, pretvara u relativizovanje nasilja.

4. Da li vi, zaista, mislite da centrali, odnosno Međunarodnoj helsinškoj federaciji za ljudska prava u Beču, treba odavde javiti ko je predstavlja u Srbiji? Stvarno verujete da ona nije imala pojma o ličnosti koju je izabrala za člana svog Upravnog odbora? Oprostite, ali to stanovište je druga strana onog stanovišta prema kome bi svet Srbiju video u mnogo povoljnijem svetlu da u ratu i izolaciji nije bilo pacifista i globalista. I danas, kada Srbija prolazi kroz bolno ali neizbežno preispitivanje svoje neposredne prošlosti, svet bi ne samo razumeo nego i opravdao sve što je u njeno ime učinjeno – da nema unutrašnjih izdajnika, sikofanta, denuncijanata. Svet, dabome, nije savršen. Ali, dovoljno je racionalan da u ovome stanovištu vidi izraz naše inferiornosti. U suštini, naše ravnodušnosti prema vlastitoj sudbini. Tako ovdašnje žive mete za svet postaju – lakmus.

S poštovanjem,

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure