img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dragi Ivić

Videla žaba španska sela

11. новембар 2004, 01:14 Dragi Ivić
Copied

"Balkane, joj!"; "Vreme" br. 720

Sa zadovoljstvom čitam i ponekad prokomentarišem tekstove mog omiljenog „tv-manijaka“; ovom prilikom čast će mi biti i da polemišem sa ovim pronicljivim i preciznim novinarom; na žalost čaršijskih alapača, ova polemika neće nikoga izazvati na dvoboj, osim primitivizma i prostakluka. Siguran sam da je uvaženom kolegi Draganu i meni to isti protivnik. Reč je o novokomponovanoj seriji „Jelena“. Malo je onih koji nisu, bar sekvencu-dve, pogledali taj novi proizvod po mnogo čemu poznate televizije. S obzirom na to da smo na Fakultetu dramskih umetnosti televizijsku produkciju učili od sjajnih profesora, može se reći da sam sa profesionalnom radoznalošću, dakle isključivo studijski, odgledao desetak minuta jedne od epizoda. Toliko je bilo dovoljno. Ako izuzmem stručne opaske, komentar je bio prilično sočan i rezolutan: do sada su nas zatrpavali stranim, a od sada će i domaćim đubretom (nem. Schund: nikakva, loša roba… književno đubre). Pri tom sam, naravno, mislio na televizijske serije. Znam da je površnost prvog utiska opasan i nepredvidiv saveznik, pa ipak – prvi utisak (obično) ne vara. Ne odričem se nijednog slova koje sam, kao školovan kulturolog i organizator, napisao ili izgovorio o latinoameričkim serijama, pa ni sledeći redovi tu neće ništa promeniti, bar ne kod njih. U odnosu na ovaj, naš bastard carskog imena, bilo koja „španska“ serija jeste Sorbona, kao primer zanatskog profesionalizma i perfekcije; a kada su se pojavile prve tv-novele („Povratak u Idn“, „Klinika Švarcvald“, „Dinastija“, itd.) mi smo ih olako, bez pokrića i baš prepotentno nazvali „sapunicama“, kao da bismo mi to bolje uradili.

Gospodin Ilić piše: „…Ma biće gledano kao ‘Kasandra’, siguran sam, i profitabilno kao mobilna telefonija. čist zicer.“ Nisam toliki pesimista, niti bih tako lako, u pet redova, prešao preko jedne ogavne pojave, mada se slažem da šund treba, kad god je to moguće, lično ignorisati. Zašto nisam iznenađen ili začuđen činjenicom da se ova tvorevina (hm, tvorevina: tvor? Upotrebljiva igra rečima) pojavila baš na „proslavljenoj“ BK televiziji? Svakako ne stoga što imaju novac i mogu da ga ulože, jer nisu jedini koji to mogu. Reč je o stilu, ako je ta reč za njih odgovarajuća; nije to prva brljotina koja nam stiže sa tog nalickanog, umivenog i doteranog ekrana na kome defiluju mladi i lepi manekeni, VKV čitači „idiota“. Iza glamura i imagea tima-koji-ništa-ne-prepušta-slučaju često izbijaju duhovni jad i beda pećkih muzikanata. Skorojevići i trgovci svim i svačim, naručioci pseudofresaka, imitatori svega onoga što su zamislili da kod naroda „ima prođu“, videli su i u sociološkom fenomenu pomenutih serija svoju šansu. Mi, pak, imamo šta da vidimo (gledamo): nemušti, nemaštoviti i bljutavi kadrovi treba da nas sete ranijih serija u kojima su, manje-više, igrali isti ovi glumci, angažovani u „Jeleni“. Eto, ako mogu Hrvati… No, umetnost je škrta kada je takva vrsta minulog rada u pitanju. Nije dovoljno reći „Videla žaba…“ jer ovaj BK žabac video je kako se prave partije i razne Snage, pa videsmo mi na izborima kuda to vodi i na šta to liči. Sa tog ekrana stizale su nam maske nedelje, licencirani kvizovi („Konje ubijaju, zar ne?“) i druge imitacije, a ova serija pokazuje nešto mnogo gore od nemaštovitosti: osionost i osećaj svemoći.

Neko kome je povereno da potroši veliki novac uspeo je da ubedi vlasnike naše najveće slamarice da će ovom serijom najpre vratiti uložene pare, zatim zaraditi (kako drugačije nego zarada; trgovci tu reč najviše vole) te time još više proslaviti i ojačati dotičnu televiziju. Dabome da je u projektu i sledeća serija sa srodnom tematikom, vizionari su to, nego šta! O tempora, o mores! Možda je Dragan u pravu kada kaže da će se ovo mnogo i dugo gledati; meni se, pak, čini da će se loša kopija brzo zgaditi nezadovoljnom puku, bez obzira na to što su naše iskustvo, izdržljivost i neslućena mogućnost konzumacije kiča i šunda više puta proveravani kao izuzetno solidna osnova za sve i svašta. Ako ovo liči na prognozu, neka i bude, sa svim rizicima tog postupka. Nikada se nisam bavio opkladama na utakmice od juče, a često sam (nažalost) bio u pravu kada sam procenjivao neke pojave. Tvrdim da „Jelena“ neće dugo biti na ekranu i to nije samo moja iskrena želja, jer sama želja nije dovoljna. Sva poređenja, pa i ona najbizarnija, višestruko idu na njenu štetu – od šablonizovanog zapleta do aljkave i neubedljive glume. Ostavljam mogućnost da serija potraje samo ukoliko je priključe na aparate za održavanje vitalnih funkcija i to onu vrstu aparata koji rade na sujetu, inat, „šteta je da se baci“ i slične motivacione cikluse. Kulturološka šteta sa latinoameričkim serijama odavno je napravljena i takvih je dimenzija da se nećemo skoro od toga oporaviti. Pošto svako zlo ima svoje dobro, nadam se da ćemo novonastali ceh koji tek treba da napravi „Jelena“ relativno lako podneti, pod uslovom da nad njome vlasnici primene tv-eutanaziju. Možda će glavni račun platiti neki planer u toj televiziji. Ne znam koliko je serija do sada koštala, no slutim (pretpostavljajući na koje sve načine novac pristiže u ovu lukrativnu kompaniju) da ih neće previše ojaditi. Na kraju, da ne previdim najuočljivije, svakako ne jedine krivce za ovaj estetski debakl, a to su glumci – oni isti koje pamtimo iz „Boljeg života“, „Srećnih ljudi“ pa čak i iz „Porodičnog blaga“, da se ne vraćamo u malo dalju prošlost. Šta ćemo s njima? Njih, znajući usud tog esnafa, ne krivim previše niti pokazujem na njih prstom samo zato što idu iz serije u seriju. Kao na pijaci, ne krijući se, sa ekrana na ekran „pretrčava“ ono malo upotrebljivih novinara dižući sebi cenu, kao fudbaleri u prelaznom roku. Najčešće ne spominju pare kao dominantan motiv. Radije se bave bajkama o profesionalnosti, uslovima rada, perfekcionizmu, „izlaženju u susret“ itd. a njihove emisije se obavezno proglašavaju kultnima. Glumci te probleme u objašnjavanju svoje amfibolije nemaju jer za njih se zna: njima je u opisu posla da budu to što nisu. Kapa sa zvončićima jeste deo kostima i oni nje ne moraju da se stide… Dok god ima gazdâ voljnih da plate zabavu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure