img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sve je tu nacionalno

25. mart 2009, 14:36 Aleksandar Latković, prvi violončelista Beogradske filharmonije
Copied

"Šta je tu nacionalno"; VREME 950

Pročitao sam gorak i bezrazložno ljutit tekst Rajka Maksimovića, profesora FMU-a u penziji. Dotakao bih se delova tog teksta koje jedan muzičar, iz svoje perspektive, sedeći za pultom najelitnijeg ansambla u zemlji, naročito smatra neprihvatljivim.

S obzirom na to da je uvaženi profesor glasno i gnevno ispisao redove sa toliko neistina, i to baš o koncertima koje je propustio i koje propušta, evo prilike da se umesto ljutnje malo bolje upoznamo sa programom Filharmonije koja, kako ćemo videti, jeste nacionalna. Pogledajmo prvi sledeći program: 3. aprila koncert Filharmonije počeće poznatom i često izvođenom kompozicijom Memento Milana Mihajlovića. Pomenuo bih i remek-dela srpske umetničke muzike koja će biti izvedena u ovoj sezoni, Hristićevu Ohridsku legendu, Uvertiru Vasilija Mokranjca i Pasakalju Ljubice Marić. U poslednjih nekoliko sezona izvođena su dela upravo onih srpskih stvaralaca koje je naš sagovornik imao želju da čuje u izvođenju Filharmonije, bila to Intima ili Svita za gudački orkestar Milojevića, Konjovićeva Velika čočečka igra iz opere Koštana, Prvi koncert za orkestar, Prva simfonija i Divertimento Dejana Despića, zatim prva izvođenja kompozicija naših autora mlađe generacije, Aleksandre Vrebalov, Ivana Brkljačića i Aleksandra Sedlara, kao i nove kompozicije eminentnih srpskih autora poznatih van naših granica kao što su Isidora Žebeljan, Vuk Kulenović ili Zoran Erić. Očigledno je, dakle, da su autoru članka „Šta je tu nacionalno“ promakla upravo ona imena srpskog stvaralaštva za koja tvrdi da programima Filharmonije nedostaju. Ona su tu, filharmoničari ih, kada se god za to ukaže prilika, izvode na visokom umetničkom nivou, bilo da se radi o međunarodnim gostovanjima, festivalima kakvi su BEMUS i Tribina kompozitora ili neki od redovnih koncerata filharmonijske sezone.

Ali to nije sve. Zašto da u ovom podsećanju ne pomenemo srpske dirigente najmlađe generacije, poput Premila Petrovića ili Aleksandra Markovića, koji su u bliskoj prošlosti po više puta stali pred muzičare Filharmonije? Za dirigentskim pultom bili su i Bojan Suđić i Darinka Matić-Marović, a pitam se kako je moguće da neko ko navodno prati muzički život u Beogradu nije prisustvovao koncertu Filharmonije kojim je dirigovao Mladen Jagušt za svoj osamdeseti rođendan? Da li je dovoljno nacionalno imati u sezoni soliste kao što su naša mlada i uspešna violončelistkinja Maja Bogdanović, vanserijski pijanista Aleksandar Madžar, da ne spominjem takve zvezde kao što su Gordan Nikolić, Željko Lučić ili Stefan Milenković? Takođe, imam utisak da je veoma nacionalno ako jedan ozbiljan orkestar kao što je Filharmonija poveri s vremena na vreme solističke deonice i svojim najistaknutijim članovima, dakle umetnicima koji karijere grade u granicama ove zemlje!

Uostalom, nisu li baš filharmoničari ti koji su, kao najbolji profesionalni muzičari u državi, konstantno pozivani da i van okvira svog matičnog orkestra izvode premijere dela domaćih autora na festivalima savremene muzike u zemlji i van nje?

Šta je tu nacionalno? Mislim da je primera više nego dovoljno.

Jasno bih podvukao i to da nacionalni orkestar jednog evropskog glavnog grada ne treba i ne sme da ima programe koji se prvenstveno i isključivo baziraju na promociji muzike domaćih autora. Ne treba mešati ciljeve ozbiljnog državnog orkestra bilo koje zemlje, pa ni ove, sa programima kakve imaju kulturnoumetnička društva i usko specijalizovani ansambli. Produkcija, menadžment i međunarodni umetnički odbor Beogradske filharmonije prave izbor solista, programa i dirigenata vodeći se pre svega kvalitetom i, birajući među domaćim i inostranim umetnicima one najinteresantnije, upravo uspevaju da i orkestru i publici pruže sve bolje i atraktivnije koncertne sezone. Napori koji se ulažu da se od ovog orkestra stvori nacionalni kulturni proizvod, koji bi bio ambasador Srbije, ne ostaju bez rezultata. Beogradska filharmonija je ponovo na koncertnim podijumima Evrope, promovišući i te kako i dela srpskih kompozitora u muzičkim centrima.

Slažem se, Beogradska filharmonija je naš najbolji orkestar. I nacionalni, po svim merilima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure