img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Saša Stojanović

Srpski karakazan

12. јануар 2005, 19:00 Saša Stojanović, Leskovac
Copied

"Supermenov san"; "Vreme" br. 730-731

I taman kada sam pomislio da će tekst Predraga Manojlovića „Punoletstvo lova“ označiti početak traganja za odgovornošću novinara, događa se, u istom broju, u tekstu „Supermenov san“ a u okviru „O dr Stojkoviću i slavi naučnika“ nešto što ovo pitanje ponovo otvara. To je pitanje o stručnosti onoga koji piše o nečemu. Nažalost, nisam siguran kome treba dodeliti „gran pri“ za ovo „remek-delo“: nedovoljno informisanom novinaru ili sujetnom naučniku. Ali, da krenemo redom:

1. Potpuno je nelogičan izbor sagovornika za ovako osetljivu temu. Gospođa Godovac-Cimerman je, ako konsultujemo internet – kako savetuje Peter Handke, osoba za 71 radom, od kojih je prvi posvećen problematici kanadske guske. Takođe, sagovornik „Vremena“ nije osoba koja se bavi ni matičnim ćelijama ni kloniranjem, te je potpuno nejasno otkuda ovoliki prostor za neproverene tvrdnje.

By the way, lepo je što je vaša sagovornica rođena u Beogradu. Međutim, čovek koji je najbliži cilju – izlečenju teških bolesti kloniranjem, iz Leskovca je, naselje Lamele, ulica Ilije Strele. Za utehu ostaje to što i Nikola Tesla i Mihajlo Pupin nisu bili Beograđani. I to što je Beograd imao tu čast da mu dr Stojković pokloni svojih šest godina, završavajući Fakultet veterinarske medicine.

2. Svako pominjanje imena dr Stojkovića zaslužuje najmanje onoliko poštovanja koliki je neuspeh svih ostalih naučnika na ovom polju. Ili da spomenem Jana Vilmuta, kreatora ovce Doli, kome se, pune tri godine, uskraćuje dobijanje dozvole za ovu vrstu istraživanja?

Pored ovoga, biografija dr Stojkovića beleži više od 60 naučnih radova na ovu temu, pri čemu on ima samo 40 godina. Jer stara sentenca kaže: “Ili vodi, ili sledi, ili se skloni“. Dakle, u arenu ili u publiku. A publika je vrlo blagonaklona – opominje Oskar Vajld – oprašta sve sem genijalnosti.

3. Neprihvatljiv je nipodaštavajući stav sagovornice „Vremena“ prema dobijenoj dozvoli. Jer, u tekstu nije reč o dozvoli za motokultivator, već o DOZVOLI za kloniranje ljudskih embriona i dobijanje matičnih ćelija, koju sagovornik „Vremena“ ne poseduje. O DOZVOLI koja je rezultat danonoćnog rada na LMU-u u Minhenu i posledica pripadanja timu koji je, među prvima u Evropi, klonirao domaće životinje, o DOZVOLI koja je zaslužena znanjem i umećem prezentovanim na naučnim skupovima širom sveta, o DOZVOLI koja je, pre svega, PRIZNANJE, a tek onda dozvola.

Otkuda onda vašem sagovorniku pravo, s obzirom na to da sam stekao utisak da se radi o pravoj dami, da osporava značaj ovakve dozvole, posebno ako lepo vaspitanje nalaže da ne govorimo sa omalovažavanjem o stvarima koje još nismo dosegli? I otkud hrabrost vašem novinaru da, bez prethodne provere, objavi ovako maliciozan stav sagovornice?

Pa, valjda je svima preko glave naučnika sa „katedrama“ i bez opipljivih rezultata? Ili, možda, nije?

4. A sad malo ona. Sagovornica „Vremena“ opominje na opasnost „reklamiranja, istrčavanja i obećavanja“ koji su doveli do „gubljenja poverenja u naučnike“. Lepo. Međutim, vaš novinar, očigledno, ne razmišlja o gubljenju poverenja u „Vreme“. Jer, sa stanovišta istine, koliko god istu Embrouz Birs opisivao kao „vešt spoj poželjnog i prividnog“, pomenuti članak zaslužuje mesto u „Internacionalu“. A „Vreme“ zaslužuje, u najmanju ruku, proveru iznetih podataka u intervjuu.

5. Last but not least, tačno je da Leskovac postaje centar Balkana. Ali, otvaranje klinike nema nikakve veze sa kloniranjem već je u pitanju klinika za veštačku oplodnju, koja će “Mali Mančester“ vratiti na mapu normalnog sveta.

U svakom slučaju, članak „O dr Stojkoviću i slavi naučnika“ teška je posledica dobijena ukrštanjem sujete, zavisti i neznanja.

Ili nam je i to, možda, zapisano u genima?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure