img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpski jezik je uništen

28. јул 2010, 13:58 Dragoljub Zbiljić, za Udruženje "Ćirilica", Novi Sad
Copied

"Lektorati srpskog jezika izumiru"; VREME 1020

Novinarka Manuela Graf uradila je vrlo zanimlјiv tekst o ukidanju naših lektorata po svetu.

Udruženje „Ćirilicu“ osnovali smo još 2001. godine, a još pre toga već smo imali istraživanja i knjige koje su govorile o ovome što će se danas sa srpskim jezikom dogoditi. Mi smo dokazivali i tvrdili na osnovu istraživanja da će naš jezik ubrzo nestati iz dva osnovna razloga. (Vaša novinarka je, „zavedena“ izjavama profesora srpskoga jezika Veljka Brborića i drugih, ispravno zaključila da država /Srbija/ uopšte danas ne brine o srpskom jeziku i lektorima za naš jezik u inostranstvu. I to jeste, bez sumnje, tačno. Ali, to je samo manji deo istine. Državna briga je u tome vidljiv breg istine, ali to je tek brežić leda u moru istine.

Nije država Srbija jedina uništila srpski jezik. Srpski jezik su najpre temeljno uništili srpski lingvisti posle Vuka – takozvani serbopkroatisti koji su, izvan svake naučne istine, proglašavali srpski jezik (vukovski štokavski) jezički standard za nekakav „zajednički jezik“ koji je, onda rastočen na varijante koje su politički osamostaljene kao tobož različiti standardni jezici. Mi već deset godina stručno objašnjavamo da hrvatski lingvisti mudrije vode jezičku politiku, a srpski lingvisti bukvalno uništavaju srpski jezik. Kako? Uništavali su ga temeljno i „stručno“ preko jedinstvenog u Evropi i jedinog u svim prestižnim jezicima u svetu „bogatstvo dvoazbučja“ i, kasnije, nasilno zamenjivanje srpske ćirilice hrvatskom latinicom. I, čak, današnji lingvisti u Srbiji „pronađoše“ da ova latinica (koju ste i vi u „Vremenu“ izabrali, što je danas po Članu 10. Ustava Srbije apsolutno protivustavno, ali koga je danas uopšte u Srbiji briga za protivustavnost, pa i vas u Redakciji „Vremena“!?) i nije hrvatska, nego je to „srpska latinica“!!!

Kakva bruka za srpski narod i za srpske lingviste – da se preotimaju za hrvatsko abecedno pismo koje je danas u međunarodnim institucijama registrovano uz hrvatski jezik (uz srpski je, naravno, mogla biti registrovana samo srpska ćirilica). I koje svaki današnji najobičniji lektor za hrvatski jezik u svetu može da dokaže koliko su naivni srpski akademici za srpski jezik.

Stručnjaci za srpski jezik su, bez ikakve sumnje, prvi krivci za temeljno uništavanje najpre srpskog pisma, a onda i srpskog jezika kao posledice toga, pa tek onda, normalno i država. Ali, razume se, kad su nam ovakvi stručnjaci za srpski jezik, normalno je da nam je srpski jezik takav kakva nam je i država Srbija.

I ko će se sada u Evropi i prestižnom svetu baviti srpskim jezikom koji propagira Amerikancima ili Englezima da su samo Srbi u Evropi i prestižnom svetu mudri i kulturni pa, tobož, imaju dva pisma, pa će tamo neki Amerikanci, Englezi, Nemci i ne znam koji drugi sve „nekulturni i nemudri narodi s jednim pismom“ uzeti da uče srpski jezik samo zato što „ima dva pisma“. To je lakrdija u svetu. Kome je to normalnom potrebno. A to danas i dalje rade i „uče“ druge lingviste po svetu srpski stručnjaci za jezik (njih uopšte nije briga što se narod na referendumu izjasnio suprotno tome za srpsko milenijumsko savršeno pismo za svoj jezik, baš kao što nije briga ni Redakciju „Vremena“, nego i dalje objavljuje svoje novine za Srbe na hrvatskoj abecedi koja je u UNESKO-u i drugde jednostavno registrovana uz osamostaljeni hrvatski, a ne srpski jezik!?).

Posle 1954. godine srpski jezik se uništava temeljno i „stručno“ i sasvim je razumljiva današnja posledica u svetu da se srpski lektori zamenjuju hrvatskim, bošnjačkim i crnogorskim, jer su srpski – najpre stariji, a onda i mlađi stručnjaci za srpski jezik po ugledu i iz subordinacije prema starijima, dokrajčili srpsku naučnu lingvistiku.

Ovo poslednje jedino je što nedostaje da se kaže u zanimljivom tekstu uvažene Manuele Graf. Da je nas u „Ćirilici“ pitala za izjavu, njen bi tekst bio kompletniji. Ali, naša se mišljenja i posle deset godina zabašuruju i skrivaju među „stručnjacima“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure