img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpski jezik je uništen

28. jul 2010, 13:58 Dragoljub Zbiljić, za Udruženje "Ćirilica", Novi Sad
Copied

"Lektorati srpskog jezika izumiru"; VREME 1020

Novinarka Manuela Graf uradila je vrlo zanimlјiv tekst o ukidanju naših lektorata po svetu.

Udruženje „Ćirilicu“ osnovali smo još 2001. godine, a još pre toga već smo imali istraživanja i knjige koje su govorile o ovome što će se danas sa srpskim jezikom dogoditi. Mi smo dokazivali i tvrdili na osnovu istraživanja da će naš jezik ubrzo nestati iz dva osnovna razloga. (Vaša novinarka je, „zavedena“ izjavama profesora srpskoga jezika Veljka Brborića i drugih, ispravno zaključila da država /Srbija/ uopšte danas ne brine o srpskom jeziku i lektorima za naš jezik u inostranstvu. I to jeste, bez sumnje, tačno. Ali, to je samo manji deo istine. Državna briga je u tome vidljiv breg istine, ali to je tek brežić leda u moru istine.

Nije država Srbija jedina uništila srpski jezik. Srpski jezik su najpre temeljno uništili srpski lingvisti posle Vuka – takozvani serbopkroatisti koji su, izvan svake naučne istine, proglašavali srpski jezik (vukovski štokavski) jezički standard za nekakav „zajednički jezik“ koji je, onda rastočen na varijante koje su politički osamostaljene kao tobož različiti standardni jezici. Mi već deset godina stručno objašnjavamo da hrvatski lingvisti mudrije vode jezičku politiku, a srpski lingvisti bukvalno uništavaju srpski jezik. Kako? Uništavali su ga temeljno i „stručno“ preko jedinstvenog u Evropi i jedinog u svim prestižnim jezicima u svetu „bogatstvo dvoazbučja“ i, kasnije, nasilno zamenjivanje srpske ćirilice hrvatskom latinicom. I, čak, današnji lingvisti u Srbiji „pronađoše“ da ova latinica (koju ste i vi u „Vremenu“ izabrali, što je danas po Članu 10. Ustava Srbije apsolutno protivustavno, ali koga je danas uopšte u Srbiji briga za protivustavnost, pa i vas u Redakciji „Vremena“!?) i nije hrvatska, nego je to „srpska latinica“!!!

Kakva bruka za srpski narod i za srpske lingviste – da se preotimaju za hrvatsko abecedno pismo koje je danas u međunarodnim institucijama registrovano uz hrvatski jezik (uz srpski je, naravno, mogla biti registrovana samo srpska ćirilica). I koje svaki današnji najobičniji lektor za hrvatski jezik u svetu može da dokaže koliko su naivni srpski akademici za srpski jezik.

Stručnjaci za srpski jezik su, bez ikakve sumnje, prvi krivci za temeljno uništavanje najpre srpskog pisma, a onda i srpskog jezika kao posledice toga, pa tek onda, normalno i država. Ali, razume se, kad su nam ovakvi stručnjaci za srpski jezik, normalno je da nam je srpski jezik takav kakva nam je i država Srbija.

I ko će se sada u Evropi i prestižnom svetu baviti srpskim jezikom koji propagira Amerikancima ili Englezima da su samo Srbi u Evropi i prestižnom svetu mudri i kulturni pa, tobož, imaju dva pisma, pa će tamo neki Amerikanci, Englezi, Nemci i ne znam koji drugi sve „nekulturni i nemudri narodi s jednim pismom“ uzeti da uče srpski jezik samo zato što „ima dva pisma“. To je lakrdija u svetu. Kome je to normalnom potrebno. A to danas i dalje rade i „uče“ druge lingviste po svetu srpski stručnjaci za jezik (njih uopšte nije briga što se narod na referendumu izjasnio suprotno tome za srpsko milenijumsko savršeno pismo za svoj jezik, baš kao što nije briga ni Redakciju „Vremena“, nego i dalje objavljuje svoje novine za Srbe na hrvatskoj abecedi koja je u UNESKO-u i drugde jednostavno registrovana uz osamostaljeni hrvatski, a ne srpski jezik!?).

Posle 1954. godine srpski jezik se uništava temeljno i „stručno“ i sasvim je razumljiva današnja posledica u svetu da se srpski lektori zamenjuju hrvatskim, bošnjačkim i crnogorskim, jer su srpski – najpre stariji, a onda i mlađi stručnjaci za srpski jezik po ugledu i iz subordinacije prema starijima, dokrajčili srpsku naučnu lingvistiku.

Ovo poslednje jedino je što nedostaje da se kaže u zanimljivom tekstu uvažene Manuele Graf. Da je nas u „Ćirilici“ pitala za izjavu, njen bi tekst bio kompletniji. Ali, naša se mišljenja i posle deset godina zabašuruju i skrivaju među „stručnjacima“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure