img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpski jezik je uništen

28. jul 2010, 13:58 Dragoljub Zbiljić, za Udruženje "Ćirilica", Novi Sad
Copied

"Lektorati srpskog jezika izumiru"; VREME 1020

Novinarka Manuela Graf uradila je vrlo zanimlјiv tekst o ukidanju naših lektorata po svetu.

Udruženje „Ćirilicu“ osnovali smo još 2001. godine, a još pre toga već smo imali istraživanja i knjige koje su govorile o ovome što će se danas sa srpskim jezikom dogoditi. Mi smo dokazivali i tvrdili na osnovu istraživanja da će naš jezik ubrzo nestati iz dva osnovna razloga. (Vaša novinarka je, „zavedena“ izjavama profesora srpskoga jezika Veljka Brborića i drugih, ispravno zaključila da država /Srbija/ uopšte danas ne brine o srpskom jeziku i lektorima za naš jezik u inostranstvu. I to jeste, bez sumnje, tačno. Ali, to je samo manji deo istine. Državna briga je u tome vidljiv breg istine, ali to je tek brežić leda u moru istine.

Nije država Srbija jedina uništila srpski jezik. Srpski jezik su najpre temeljno uništili srpski lingvisti posle Vuka – takozvani serbopkroatisti koji su, izvan svake naučne istine, proglašavali srpski jezik (vukovski štokavski) jezički standard za nekakav „zajednički jezik“ koji je, onda rastočen na varijante koje su politički osamostaljene kao tobož različiti standardni jezici. Mi već deset godina stručno objašnjavamo da hrvatski lingvisti mudrije vode jezičku politiku, a srpski lingvisti bukvalno uništavaju srpski jezik. Kako? Uništavali su ga temeljno i „stručno“ preko jedinstvenog u Evropi i jedinog u svim prestižnim jezicima u svetu „bogatstvo dvoazbučja“ i, kasnije, nasilno zamenjivanje srpske ćirilice hrvatskom latinicom. I, čak, današnji lingvisti u Srbiji „pronađoše“ da ova latinica (koju ste i vi u „Vremenu“ izabrali, što je danas po Članu 10. Ustava Srbije apsolutno protivustavno, ali koga je danas uopšte u Srbiji briga za protivustavnost, pa i vas u Redakciji „Vremena“!?) i nije hrvatska, nego je to „srpska latinica“!!!

Kakva bruka za srpski narod i za srpske lingviste – da se preotimaju za hrvatsko abecedno pismo koje je danas u međunarodnim institucijama registrovano uz hrvatski jezik (uz srpski je, naravno, mogla biti registrovana samo srpska ćirilica). I koje svaki današnji najobičniji lektor za hrvatski jezik u svetu može da dokaže koliko su naivni srpski akademici za srpski jezik.

Stručnjaci za srpski jezik su, bez ikakve sumnje, prvi krivci za temeljno uništavanje najpre srpskog pisma, a onda i srpskog jezika kao posledice toga, pa tek onda, normalno i država. Ali, razume se, kad su nam ovakvi stručnjaci za srpski jezik, normalno je da nam je srpski jezik takav kakva nam je i država Srbija.

I ko će se sada u Evropi i prestižnom svetu baviti srpskim jezikom koji propagira Amerikancima ili Englezima da su samo Srbi u Evropi i prestižnom svetu mudri i kulturni pa, tobož, imaju dva pisma, pa će tamo neki Amerikanci, Englezi, Nemci i ne znam koji drugi sve „nekulturni i nemudri narodi s jednim pismom“ uzeti da uče srpski jezik samo zato što „ima dva pisma“. To je lakrdija u svetu. Kome je to normalnom potrebno. A to danas i dalje rade i „uče“ druge lingviste po svetu srpski stručnjaci za jezik (njih uopšte nije briga što se narod na referendumu izjasnio suprotno tome za srpsko milenijumsko savršeno pismo za svoj jezik, baš kao što nije briga ni Redakciju „Vremena“, nego i dalje objavljuje svoje novine za Srbe na hrvatskoj abecedi koja je u UNESKO-u i drugde jednostavno registrovana uz osamostaljeni hrvatski, a ne srpski jezik!?).

Posle 1954. godine srpski jezik se uništava temeljno i „stručno“ i sasvim je razumljiva današnja posledica u svetu da se srpski lektori zamenjuju hrvatskim, bošnjačkim i crnogorskim, jer su srpski – najpre stariji, a onda i mlađi stručnjaci za srpski jezik po ugledu i iz subordinacije prema starijima, dokrajčili srpsku naučnu lingvistiku.

Ovo poslednje jedino je što nedostaje da se kaže u zanimljivom tekstu uvažene Manuele Graf. Da je nas u „Ćirilici“ pitala za izjavu, njen bi tekst bio kompletniji. Ali, naša se mišljenja i posle deset godina zabašuruju i skrivaju među „stručnjacima“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Vučić u Novom Sadu: Povratak na mesto zločina

Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1861
Poslednje izdanje

Tema broja I

Živi taoci mrtvog generala Pretplati se
Medijska gibanja

Režimske investicije u mraku

Crna Gora i borba protiv mafije: Gde su danas škaljarski i kavački klan

Rat koji je preživeo svoje vođe

Intervju: Arhiepiskop sevastijski Teodosije, Grčka pravoslavna patrijaršija u Jerusalimu

Jevanđelje nas uči borbi protiv nepravde

In memoriam: Dolly Parton (1946–2026)

Odlazak heroine, anđela i talenta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure