img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sat i po od Beograda

09. март 2005, 18:01 Nebojša Dimitrijević, Ženeva
Copied

"Od disidenta do nacionalnog radnika"; "Vreme" br. 739

Čitam kako akademik iz portreta govori o „pretencioznim poluinteligentima iz redova beogradskog mondijalizma“. Meni se činilo da sam to pre čuo od pojedinih loših đaka, sada na popravnom u Hagu. Sada znam da tako govore i članovi u svetu inače proporcionalno najbrojnije Akademije nauka.

Ali, nećemo sada o mondijalistima, profesionalnim patriotama i srpskoj eliti.

Čitam kako je akademik iz portreta govorio da je Milošević „bio uspešan političar koji je našao formulu da Srbiju izvuče iz neravnopravnog položaja“. Pa još kako on ima „izvestan demokratski potencijal“ i kako „niko ne može, ko ima obraza i poštenja, da ospori pravo koje on izražava da Srbija bude jedinstvena“. Ali nećemo sada o obrazu i poštenju ili o demokratskom potencijalu, a kamoli o jedinstvu. Porazni rezultati te pogubne politike, pre svega za srpski narod, dobro su poznati i jalov je napor da se to prikrije.

Čitam i to da akademik iz portreta „svudge gde stigne podvlači da vojni gubitak Srpske Krajine i slavonskih zemalja ne smemo nikada prihvatiti kao definitivni gubitak“, jer „ni Nemci nisu Istočnu Nemačku smatrali definitivno izgubljenom“.

Ovo me je podsetilo na pisanje Džordža Orvela: „Ko kontroliše prošlost, kontroliše budućnost. Ko kontroliše sadašnjost, kontroliše prošlost.“ Drugim rečima, oni koji dominiraju društvom u poziciji su da pišu naše istorije. I ako to mogu da čine, onda mogu da odlučuju o našoj budućnosti.

Ali nećemo sada o izgubljenim generacijama u dijaspori i novim redovima pred stranim ambasadama, ni o tome u šta je Srbija posle premijera Zorana Đinđića vraćena i gde će još sa ovakvim tumačenjima prošlosti i sadašnjosti biti. Umesto da se ubeđujemo u nešto što svet odavno vidi, a danas i deca u Srbiji znaju, bolje da pogledamo kako stvarnost izgleda na samo sat i po avionom daleko od Srbije.

Za Ženevu, iz koje vam pišem, kažu da je najmanja prestonica sveta smeštena u neutralnoj Švajcarskoj, u središtu Evrope. Predsednik njene konfederacije je prošle nedelje izjavio da je ova „sigurna i autonomna zemlja geografski, istorijski i ekonomski sto posto evropska“.

Ženeva je kosmopolitski grad. Gotovo 43 odsto njenih stanovnika su stranci iz 180 zemalja sveta. U njoj su 67 nosilaca Nobelove nagrade, 24 međunarodne organizacije, 200 diplomatskih misija i predstavništava, 91 konzulat, 125 multinacionalnih kompanija, više od 500 istraživačkih instituta, 20 univerzitetskih institucija, 80 banaka, od kojih 49 inostranih.

Ali nećemo sada o bogatoj Švajcarskoj i Ženevi. Jer, vidi se ponovo da su se beogradski mondijalisti, koji su hteli i uporno žele nešto slično svom Beogradu i Srbiji, ljuto prevarili. Vlasnici srpske stvarnosti su profesionalne patriote, oni pišu istoriju i odlučuju o budućnosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure