img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teodor Radović

Ptice, ovce i ljudi

28. novembar 2002, 19:13 Teodor Radović, elektronskom poštom
Copied

"Globalizacija za i protiv"; "Vreme" br. 619

Dejan Grastić je u jednom od prošlih brojeva ovog lista, u svom pismu u kojem revidira svoje stavove o globalizaciji, izneo toliki niz laži i poluistina tako da nisam siguran da li je to posledica njegove neinformisanosti (tzv. brainwasha od strane raznih masmedija) ili namerno izvrtanje istine. Najiskrenije se nadam da je posredi ovo prvo te stoga želim samo da ukažem na neke propuste njegove (nadam se) neinformisanosti (a ne zluradosti).

Priča da zaposleni radnici u srpskim filijalama velikih kompanija imaju „tri-četiri puta veću platu od proseka u Srbiji“ definitivno je laž, i to velika!!! To što su plate radnika iz Koka-kole nešto veće, treba da se zahvali lokalnim moćnicima koji peru novac preko takvih firmi, to nema nikakve veze s koka-kolom. Što se tiče McDonaldsa Dejane, ne znam da li vam je poznato da se slabo plaćeni poslovi u Americi u slengu nazivaju Mc jobs… treba li dalje objašnjenje? Da li vam je poznat tzv. Mc libel sudski proces aktivista protiv McDonaldsa? Nije? Verovatno da nije jer takvim stvarima mainstream mediji ne posvećuju dovoljnu pažnju… znači li vam ista reč „cenzura“???

Dakle, ukratko: Mc libel je protest koji traje već više od deset godina u kojem su dosad optuženi uspeli na sudu dokazati iskorištavanje dece u reklamne svrhe, krivo promovisanje McDonaldsove hrane kao nutricionistički vredne, loš tretman zaposlenih (Mc jobs) i tačnu tvrdnju da se usled prehrane u tim restoranima povećava mogućnost srčanih oboljenja zbog slaganja masnoća u telu čime taj junk food obiluje. Nećete mi valjda reći da je bezrazložan upravo taj termin junk food? I još jedna stvar: japanski predstavnik McDonaldsa Den Fujita je izjavio da su „Japanci tako niski i žuti jer jedu samo rižu i ribu već 2000 god, a uz mekdonalds hamburgere će za 1000 god postati viši i imaće svetliji ten“. Kakav je to rasizam?

Što se mene lično tiče, da ne bude zabune – nemam ništa protiv npr. sladosleda iz Meka, nisam fanatik i ne napadam ljude koji tamo jedu. Meni lično onaj sav koncentrat koji se oseti iz bilo čega u njihovoj hrani (osim u pomenutom sladoledu milkshakeu i sl.) nekako smrdi i zato mi je njihova hrana odvratna. Nisam vegetarijanac (mada poštujem to), ali mi je vaš famozni big mek koji ste spomenuli – odvratan! Znam jer sam ga probao. Nemam ja ništa protiv hrane u Meku, ukusi su različiti, Bože moj, ali imam protiv njihove politike, protiv izrabljivanja radnika, protiv svega onoga što obeležava McDonalds, nike i ostale multinacionalne kompanije. Jedem meso, nosim adidas patike, ima nokija mobilni, auto doduše, ne vozim, nemam potrebu… niste znali da postoje i takvi kako vi (apsolutno netačno, rekoste) antiglobalisti?

Mislim da ste vi sa svim tim u stvari izvrnuli teze… Ljudi koji su prisustvovali forumu u Firenci i sličnim manifestacijama nisu „antiglobalisti“!!! Taj epitet su im prišljamčili masmediji. Ukoliko bi uopšte bilo moguće ikako etiketirati taj „pokret pokreta“ onda bismo ga mogli etiketirati kao „alterglobalistički“. Za globalizaciju ljudi a ne robe!!! Ekstremni nacionalisti su jedini autentični „antiglobalisti“: alterglobalizacija podrazumeva borbu za istinsku globalizaciju – ne „globalizaciju najgoreg“ koja nam se nameće odozgo, već globalizaciju internacionalizma i socijalne pravde. Pored toga, sama konstatacija da je pokret lišen organizacije i ideologije nije sasvim tačna: ovo je pokret reinvencije demokratije. On nije protiv organizacije; on stvara nove forme organizacije. I on nije bez ideologije. Te nove forme organizacije su njegova ideologija. On pokušava da kreira horizontalne mreže organizacije, nasuprot vertikalno organizovanim strukturama poput partija, država ili korporacija.

Što se tiče vaše tvrdnje da „Udruživanje zemalja u Evropsku uniju stanovnicima tih zemalja donosi nesumnjivu korist, i to najviše po pitanju životnog standarda, smanjenja nezaposlenosti itd. O tome nedvosmisleno svedoče ekonomski parametri, to ne može niko opovrgnuti“, mislim da bi moja malenkost to mogla opovrgnuti. I ne samo ja. Pitajte radnike po Italiji, Nemačkoj itd. šta im je donela „Evropska monetarna unija“ i prelazak na euro? Samo inflaciju, dragi moj Dejane. Ta vaša tvrdnja ne da nije tačna nego je, uz dužno izvinjenje, nešto najgluplje što sam dosada čuo. A primera poput inflacije je milion!!!

Na kraju svega ovoga ono što želim reći je da sam ja globalista, ali drukčiji od onih koji se sada diče tim terminom. Zato i podržavam internet kao globalno sredstvo i iako ne demokratsko, ipak najdemokratskije moguće glasilo od svih. A to je zato Dejane, što ja ne pripadam nikome osim jednoj maloj sekti zvanoj „normalni ljudi“ koja shvata da je nešto „trulo u državi Danskoj“ (tj. na celoj planeti) i nije nam svejedno zbog toga, bar nama „normalnima“. A to što se moje ideje poklapaju sa sve više istomišljenika može samo da me raduje Dejane jer i ti „moji istomišljenici“ iz Firence, Porto Alegrea, Đenove (2001), Sijetla! (1999) takođe nemaju jednu jedinstvenu ideologiju (jer je to pokret pokreta) kao razni komunisti, kapitalisti, socijaldemokrati i ostale političke fekalije koje parazitiraju na sopstvenom narodu. Što bi rekli argentinski piqueterosi: que se vayan todos (svi moraju da odu)!!! I opet se u vašoj ponosnoj izjavi da pripadate socijaldemokratama dokazala ona poslovica da čega se pametan stidi, budala se ponosi… Svaka ptica svome jatu leti, Dejane, svaka ovca svome stadu, a čovek bi trebalo da bude slobodan i neetiketiran…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure