img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pitanje podobnosti

05. jul 2006, 20:14 Đorđe Jovanović, elektronskom poštom
Copied

"Handke i verbalna dijareja"; "Vreme" br. 808

Polarizacija javnog mišljenja na pristalice i protivnike Petera Handkea i njihova strasna, ponekad ostrašćena polemika gubi iz vida jednu opštu činjenicu.

Pluralizam u društvu nije prosto umnožavanje istomišljenika, već mogućnost debate. Još u starom Rimu važilo je pravilo Et altera pars audiamur. Iako u navodima gospodina Milanovića ima dosta opravdane kritike Slobodana Miloševića, odgovor je više u skladu sa odbranom pojma moralno-političke podobnosti koji je vladao (harao) prostorima SFRJ. Logično je bilo očekivati da će on iščeznuti sa nestankom SFRJ. Nažalost, on ostaje, i kod onih koji se protiv toga bore. Dok u francuskom društvu, nažalost, izgleda da je na putu da stekne pravo građanstva.

Ukoliko taj fenomen, za našu sredinu nije začuđujuć, 50 godina jednoumlja ostavlja svoj trag i posle propasti sistema koji ga je negovao, čudno je da je u Francuskoj tako nešto bilo moguće.

Ovde se upravo radi o deliktu mišljenja.

Handkeov komad postavljen je na repertoar zbog svoje, pretpostavljam umetničke vrednosti.

Skinut je sa njega zbog političkog stava autora koji nema veze sa sadržinom dela.

U Evropi, demokratske tradicije, pluralizam mišljenja i sloboda izražavanja dosad su drukčije funkcionisali.

U istom francuskom društvu, u periodu hladnog rata, istaknuti francuski umetnici, aktivisti Komunističke partije koji nisu krili da im je centar sveta Moskva a ne Pariz, nisu uopšte bili uznemiravani. Karijeru su pravili bez smetnji i niko ih nije sprečavao da javno izražavaju svoje mišljenje. To je važilo i onda kada je hladni rat neposredno pretio da postane vrući. Oni su izražavali svoje prosovjetske stavove i u znak simpatija gostovali po SSSR i Kini. Pomenuću neke od njih: Luj Aragon, Žerar Filip, Iv Montan, Simon Sinjore… Od evropskih zemalja gde su komunističke partije bile jake, ovo se moglo konstatovati i u Italiji. U Španiji zasigurno ne.

U ovom slučaju kritičari Petera Handkea, bili oni u pravu ili ne, rizikuju da u našem društvu stvore klimu za restauraciju onoga protiv čega su se borili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure