img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pitanje podobnosti

05. jul 2006, 20:14 Đorđe Jovanović, elektronskom poštom
Copied

"Handke i verbalna dijareja"; "Vreme" br. 808

Polarizacija javnog mišljenja na pristalice i protivnike Petera Handkea i njihova strasna, ponekad ostrašćena polemika gubi iz vida jednu opštu činjenicu.

Pluralizam u društvu nije prosto umnožavanje istomišljenika, već mogućnost debate. Još u starom Rimu važilo je pravilo Et altera pars audiamur. Iako u navodima gospodina Milanovića ima dosta opravdane kritike Slobodana Miloševića, odgovor je više u skladu sa odbranom pojma moralno-političke podobnosti koji je vladao (harao) prostorima SFRJ. Logično je bilo očekivati da će on iščeznuti sa nestankom SFRJ. Nažalost, on ostaje, i kod onih koji se protiv toga bore. Dok u francuskom društvu, nažalost, izgleda da je na putu da stekne pravo građanstva.

Ukoliko taj fenomen, za našu sredinu nije začuđujuć, 50 godina jednoumlja ostavlja svoj trag i posle propasti sistema koji ga je negovao, čudno je da je u Francuskoj tako nešto bilo moguće.

Ovde se upravo radi o deliktu mišljenja.

Handkeov komad postavljen je na repertoar zbog svoje, pretpostavljam umetničke vrednosti.

Skinut je sa njega zbog političkog stava autora koji nema veze sa sadržinom dela.

U Evropi, demokratske tradicije, pluralizam mišljenja i sloboda izražavanja dosad su drukčije funkcionisali.

U istom francuskom društvu, u periodu hladnog rata, istaknuti francuski umetnici, aktivisti Komunističke partije koji nisu krili da im je centar sveta Moskva a ne Pariz, nisu uopšte bili uznemiravani. Karijeru su pravili bez smetnji i niko ih nije sprečavao da javno izražavaju svoje mišljenje. To je važilo i onda kada je hladni rat neposredno pretio da postane vrući. Oni su izražavali svoje prosovjetske stavove i u znak simpatija gostovali po SSSR i Kini. Pomenuću neke od njih: Luj Aragon, Žerar Filip, Iv Montan, Simon Sinjore… Od evropskih zemalja gde su komunističke partije bile jake, ovo se moglo konstatovati i u Italiji. U Španiji zasigurno ne.

U ovom slučaju kritičari Petera Handkea, bili oni u pravu ili ne, rizikuju da u našem društvu stvore klimu za restauraciju onoga protiv čega su se borili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure