img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pitanje podobnosti

05. jul 2006, 20:14 Đorđe Jovanović, elektronskom poštom
Copied

"Handke i verbalna dijareja"; "Vreme" br. 808

Polarizacija javnog mišljenja na pristalice i protivnike Petera Handkea i njihova strasna, ponekad ostrašćena polemika gubi iz vida jednu opštu činjenicu.

Pluralizam u društvu nije prosto umnožavanje istomišljenika, već mogućnost debate. Još u starom Rimu važilo je pravilo Et altera pars audiamur. Iako u navodima gospodina Milanovića ima dosta opravdane kritike Slobodana Miloševića, odgovor je više u skladu sa odbranom pojma moralno-političke podobnosti koji je vladao (harao) prostorima SFRJ. Logično je bilo očekivati da će on iščeznuti sa nestankom SFRJ. Nažalost, on ostaje, i kod onih koji se protiv toga bore. Dok u francuskom društvu, nažalost, izgleda da je na putu da stekne pravo građanstva.

Ukoliko taj fenomen, za našu sredinu nije začuđujuć, 50 godina jednoumlja ostavlja svoj trag i posle propasti sistema koji ga je negovao, čudno je da je u Francuskoj tako nešto bilo moguće.

Ovde se upravo radi o deliktu mišljenja.

Handkeov komad postavljen je na repertoar zbog svoje, pretpostavljam umetničke vrednosti.

Skinut je sa njega zbog političkog stava autora koji nema veze sa sadržinom dela.

U Evropi, demokratske tradicije, pluralizam mišljenja i sloboda izražavanja dosad su drukčije funkcionisali.

U istom francuskom društvu, u periodu hladnog rata, istaknuti francuski umetnici, aktivisti Komunističke partije koji nisu krili da im je centar sveta Moskva a ne Pariz, nisu uopšte bili uznemiravani. Karijeru su pravili bez smetnji i niko ih nije sprečavao da javno izražavaju svoje mišljenje. To je važilo i onda kada je hladni rat neposredno pretio da postane vrući. Oni su izražavali svoje prosovjetske stavove i u znak simpatija gostovali po SSSR i Kini. Pomenuću neke od njih: Luj Aragon, Žerar Filip, Iv Montan, Simon Sinjore… Od evropskih zemalja gde su komunističke partije bile jake, ovo se moglo konstatovati i u Italiji. U Španiji zasigurno ne.

U ovom slučaju kritičari Petera Handkea, bili oni u pravu ili ne, rizikuju da u našem društvu stvore klimu za restauraciju onoga protiv čega su se borili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure