img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dr Aleksandar Milovančev

Pacijenti prvo

22. maj 2003, 02:34 Dr Aleksandar Milovančev, direktor Instituta za plućne bolesti
Copied

(Povodom reagovanja dr Ninoslava Radovanovića)

Kao direktor Instituta za plućne bolesti i kao lekar, dužan sam da ovoga putem reagujem putem pisma na gomilu neistina koje je u svom reagovanju izneo dr N. Radovanović. U časopisu „Vreme“ broj 644, objavljen je članak Vladimira Ješića pod naslovom „Doktori za doktore“. Na ovaj članak je u „Vremenu“ broj 645 od 15. 05. 2002. veoma obimno i silovito reagovao dr Ninoslav Radovanović u ime Instituta za kardiovaskularne bolesti. Naš kratak odgovor na pokušaj izvrtanja činjenica je sledeći:

Dana 09. 05. 2003. u prepodnevnim časovima, pravnik Instituta za KVB, g. Stipić je došao kod mene i lično me zamolio (navodno dolazi bez znanja dr N. Radovanovića) da mu dam kompletnu istoriju bolesti pacijenta V. N., rođenog 22. 11. 1987. godine, radi fotokopiranja svih podataka u celosti. Mi smo to vrlo rado učinili jer je slučaj medicinski čist u pogledu onoga, što je Institut za plućne bolesti, kao visoko specijalizovana univerzitetska ustanova učinio časno i pre svega ODGOVORNO prema pacijentu!

Istina je da je dr Đurić, dežurni grudni hirurg primio pacijenta na naš Institut, pošto dežurni kardiovaskularni hirurg nije mogao da kontaktira dr N. Radovanovića u tom momentu, što je dr Đurić potvrdio u izjavi datoj meni kao direktoru. Na kraju, kompletna ekipa, koja je operisala mladog pacijenta stoji iza ove izjave.

Odgovor na tačku 2: prijem pacijenta je osoblje Instituta za KVB apsolutno odbilo. Pacijenta je prihvatio dežurni grudni hirurg koji nije morao da zove svoje pretpostavljene da pita može li primiti i operisati životno ugroženog pacijenta. Napominjemo izvanredan odziv i pomoć interniste – kardiologa, Prof. dr Marka Kovača, koji je lično dogurao veliki aparat za ultrazvučni pregled srca i u našoj intenzivnoj nezi uradio pregled, te dao dragocene podatke.

3. Istorija kardiovaskularne hirurgije nije počela na Institutima u Sremskoj Kamenici dolaskom dr N. Radovanovića pre dvadesetak godina. Operacije na srcu, uključujući i srčane mane su rađene kod nas, na Institutu za plućne bolesti veoma uspešno i u velikom broju, pod rukovodstvom jednog od najboljih hirurga, koje su ovi krajevi ikada imali doc. dr Ivana Fajgelja od 1962. godine (došao sa VMA, prevremeno penzionisan dolaskom dr N. Radovanovića 1979. godine). To Vam je i odgovor na tvrdnju da naše ekipe „nisu osposobljene“ za takve operativne zahvate.

4. Normalno da je pacijent sve vreme bio na Institutu za plućne bolesti jer se kod nas pacijent prvo zbrine, operiše, proveri se postoperativni tok, a tek potom sledi pisanje istorije bolesti. Znači, „lepo pisanje“ i pusta forma nakon pomoći pacijentu!

Uz dužno poštovanje, dr Milanu Radovanoviću kao čoveku postavljamo pitanje da li u svojoj karijeri hirurga ima više samostalnih operacija nego dr Dejan Ilinčić, specijalizant prve godine grudne hirurgije (naravno uz asistenciju starijih hirurga) ??? Ovo je i odgovor na tvrdnju dr N. Radovanovića da je njegov personal svojim stručnim savetima pomogao da se „operacija obavi sa uspešnim ishodom“. Posebno ne vidim mesta „sjajnoj“ tvrdnji da je čak i medicinska sestra, dežurna na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju, pomagala i svojim „stručnim savetima“. Činjenica je da je dr N. Radovanović post festum kontaktirao dr Miloša Koledina, upravnika Klinike za grudnu hirurgiju, ne zbog upozorenja nego radi nekakvog opravdanja.

Povodom izjave da sam 09. 12. 2003. godine bio na Kubi, izjavljujem da je ta činjenica tačna. Veoma mi je drago da dežurni doktori nisu morali da me zovu na Kubu gde sam bio dostupan, jer su ovlašćeni da rade kao profesionalci, isključivo u interesu pacijenta. Postavljam pitanje koliko dana u mesecu, poslednjih 20 godina, dr N. Radovanović radi na svom Institutu u Sremskoj Kamenici (kakav je to aranžman?)

Dozvolite mi da još pomenem briljantnog dr Savu Nenića, jedinog subspecijalistu intenzivne nege u širokom arealu oko nas. Na podatak da je dr Nenić internista – reanimator (minorizacija), dr Nenić, zaposlen na našem Institutu kao načelnik Centra za Intenzivnu negu, odgovoriće sam.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure