img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nije ga majka karala što se kockao…

07. мај 2008, 14:53 Ivan Milenković
Copied

"Falsifikator ponovo uhvaćen na delu"; VREME 903/904

Pošto Gajić u svom poslednjem sitnom pismu nije prozborio ni reč o temi ove kvazipolemike, držim taj deo završenim: uradak Igora Ivanovića Kultura i identitet, a naročito halabuka koja se podigla oko njega, (o)tužna je ideološko-politička travestija patriotsko-patrijarhalnog pogleda na svet. Smatram to pokazanim i dokazanim.

Težišta spora Gajić prebacuje na političku teoriju Karla Šmita 1. zato što više nema šta da kaže o temi, 2. da bi zabašurio muljanje svoje i svog ideološkog bratstva. Gajićev nerešiv problem je, međutim, što ne zna šta govori (a govori puno, pa nebuloze prelivaju). Neobično uporno on ponavlja da sam i falsifikator i ordinarna neznalica.

Pouka prva. Krivotvoritelj je, Gajiću, osoba koja pravi razliku između originala i falsifikata, između pravog novca i lažnog novca, recimo (čega radi, ako ga uhvate, može i zatvor da fasuje). Neznalica, pak, nije u stanju da napravi rečenu razliku jer ne zna za nju – mogu da koristim lažan novac, a da ne znam da je on lažan. E sad, Gajiću je baš stalo da budem i falsifikator i ordinarna neznalica, da ja, dakle, istovremeno, ne znam Šmita i da ga falsifikujem. Ali to ne ide. Ako znam Šmita, a ponašam se kao da ga ne znam, onda nisam neznalica, nego krivotvoritelj. Ako sam neznalica, pa još i ordinarna, onda ne mogu biti falsifikatorom. Molio bih, zato, Gajića da (se) odluči: da li sam neznalica ili sam falsifikator?

Pouka druga. Gajić ima problema sa raznim razlikovanjima. On ne samo da ne razlikuje suverena i predstavnika suverena nego ne pravi razliku ni između suverena i suverenosti. Najpre navede znamenitu Šmitovu definiciju suverena, a onda, u istoj rečenici, kaže da je to definicija suverenosti. Suveren je, Gajiću, subjekt, a suverenost je pojam. To nije isto.

Pouka treća. Šmitovu eliptičnu definiciju suverena, pak, Gajić navodi kako bi pokazao da sam falsifikator, ordinarna neznalica i uopšte budala jedna. No, Gajić (veoma) teško shvata da eliptična definicija, u narednom koraku, zahteva imenovanje subjekta.

Milenković: Kod Šmita suvéren je narod.

Gajić (via Schmitt): Suveren je onaj ko odlučuje o vanrednom stanju. Ti si (to jest ja, Milenković) falsifikator i ordinarna neznalica.

Milenković: Dobro, ali ko je suveren, Gajiću?

Gajić: Onaj ko odlučuje o vanrednom stanju. Dakle, ti si falsifikator i ordinarna neznalica.

Milenković (iznervirano): U redu, Gajiću, to sam shvatio, ali ko je suveren kod Šmita? Ko je subjekt suverenosti? Država, društvo, predsednik, parlament, diktator, baba Višnja, ko?

Gajić (ponovo eliptično): Onaj ko konstituiše sferu kojom vlada polaritet prijatelj – neprijatelj, a ne narod.

Milenković (smoreno): Jel’? „Sve dok neki narod egzistira u sferi političkog, on mora sam, iako samo za najekstremniji slučaj – o čijem postojanju, međutim, on sam odlučuje – odrediti razlikovanje na prijatelja i neprijatelja“ (Šmit, Norma i odluka, str. 34). „Politički jedinstven narod (…) na osnovu sopstvene odluke određuje u čemu se sastoji njegova nezavisnost i sloboda“ (isto, str. 30). Potrebno je samo malo više koncentracije, Gajiću.

Pouka četvrta. Nešto dalje epistole pisac ponovo se upušta u citiranje. Taman se čovek obraduje što se u pismu pojavilo nekoliko suvislih rečenica, kad, ono, Gajić ne ume ni da prepisuje. Volonté générale kod njega postaje volonte generale. Francuzi, međutim, imaju bizaran običaj da na neka slova stavljaju akcente, što se Gajiću, izgleda, čini nepotrebnim smaranjem. Kao kada bi rečenicu „Kuća puna pića“, prepisao na sledeći način: „Kuca puna pica“. Pa ti sad vidi čime je ta kuca (pas) ispunjena: italijanskim nacionalnim jelom ili ženskim polnim organima. (Ne, ne možeš da odgovaraš za dvojku, Gajiću, spusti ruku, nauči najpre da prepisuješ.)

Pouka peta. Tekst Politička teologija, iz kojeg Gajić vadi citat, Šmit objavljuje 1922. kao svojevrstan nastavak knjige Diktatura iz 1921, dakle desetak godina pre teksta Pojam političkog na koji se ja pozivam. Rečeni citat u kojem Šmit suprotstavlja narod i suverena, jedno je od onih mesta koja pokazuju svu muku Šmitovih izvođenja, protivrečnosti u kojima se kretao, napor da obezbedi nekakvu konzistentnost svojoj teoriji, ali daleko od toga da ta rečenica, ceo odlomak, čak i čitav tekst, dovode u pitanje tvrdnju po kojoj je za Šmita suvéren narod. Identifikacija naroda i suverena Šmitu je neophodna, čak i u ekstremnom obliku: ein Volk, ein Führer. Narod bira neprijatelja preko svoga predstavnika. Da podsetim: Šmitov omiljeni diktator, pre nego što je skončao u svojoj jazbini, optužio je sopstveni narod da nije bio na visini zadatka (ali bilo je kasno da ga promeni, narod to jest). Ključno je, međutim, što se na Šmitovoj teoriji političkog ne može zasnovati ustavna parlamentarna demokratija. Utoliko, kada ukazujem na belicističku retoriku patriotsko-patrijarhalnog bloka, pozivajući se na Šmita, skrećem pažnju na nedemokratski karakter takve perspektive.

Nije ga (Gajića) majka karala što se kockao, nego što se vadio.

Optimizam da bi Gajić, posle tri slabo suvisla pisma, u četvrtom mogao iznenada da zablista, bio bi ravan gluposti, pa utoliko svečano izjavljujem da neću više da zamaram ni čitaoce ni sebe.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure