img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komercijalizacija »Fantoma«

18. фебруар 2009, 22:06 Vladimir Pavlović, elektronskom poštom
Copied

"Komunisti i antikomunisti"; VREME 945

Autor filma je vrlo mlad čovek, toliko mlad da se jedva seća i „posttitovskog“ vremena, a sa vremenom kada je Fantom vrteo oko Slavije i malog prsta gotovo celu beogradsku policiju, ne može ni imati neposrednog iskustva. Ali, on je kreativan mladi umetnik u jednoj umetnosti koja ima naglašeno komercijalnu dimenziju. Antikomunizam je, u vreme kada je pisan scenario i prikazivan potencijalnim producentima (i domaćim i inostranim), bio veoma tražena roba, pogotovo ako dolazi iz jedne bivše komunističke zemlje. Najzad, film Fantom je umetnička tvorevina a ne istorijska studija, pa čak i ako je znao da je stvarni Fantom bio običan momak iz predgrađa koji je drpio gastarbajterski auto da bi iživeo dečački san o vožnji sportske mašine, nije bio u obavezi da se drži takve trivijalne istine, a jeste bio u (umetničkoj) obavezi da i ličnost i događaj umetnički „oneobiči“.

Što se pak tiče konstatacije da danas ima više slobode nego u titovsko i posttitovsko vreme, ona ima istu težinu kao i konstatacija da se danas u proseku živi 20 godina duže nego pre dva stoleća. Apsolutne količine slobode imaju mnogo manju vrednost od onih relativnih. Kad je osmanlijsku vlast zamenio apsolutistički Milošev režim, to je doživljeno kao – oslobođenje. To što danas sme nekažnjeno da se kritikuje komunistički period naše istorije nije neka posebna tekovina, kao ni to što se političari na vlasti mogu slobodno da kritikuju (ako slobodno znači – da za to ne idu u zatvor). Ali sadašnji nivo slobode nije relativno mnogo odmakao od nivoa iz vremena „društveno-političke podobnosti“. Oni koji o slobodi odlučuju sigurno vam neće zameriti ako nasred ulice uzviknete „Kosovo je Srbija“, ali ako uzviknete da Kosovo odavno nije Srbija, rizikujete sudski proces, jer u Ustavu, još u preambuli, piše sasvim suprotno! U Ustavu koji je, inače, napisan i usvojen kad Kosovo već odavno nije bilo Srbija… A mnogo više od sudskog procesa rizikujete da vas, ponesen patriotskim gnevom, prebije neko ko ni sam nije u stanju da vam objasni kako je to Kosovo u Srbiji kad tamo nema srpske vlasti, vojske, policije, poreznika… niti nade da će ih ikada više biti.

Veoma je opasno zadovoljavati se prednošću poređenja sa gorim od sebe ili sa prošlim vremenima. Isuviše je lako misliti da smo danas slobodni zato što se više ne ide u zatvor zbog ispričanog vica. Norme slobode su svakim danom sve više, ona se mora osvajati bez prestanka, a svako zadovoljavanje aktuelnim nivoom slobode je odustajanje od slobode.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure