img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komercijalizacija »Fantoma«

18. februar 2009, 22:06 Vladimir Pavlović, elektronskom poštom
Copied

"Komunisti i antikomunisti"; VREME 945

Autor filma je vrlo mlad čovek, toliko mlad da se jedva seća i „posttitovskog“ vremena, a sa vremenom kada je Fantom vrteo oko Slavije i malog prsta gotovo celu beogradsku policiju, ne može ni imati neposrednog iskustva. Ali, on je kreativan mladi umetnik u jednoj umetnosti koja ima naglašeno komercijalnu dimenziju. Antikomunizam je, u vreme kada je pisan scenario i prikazivan potencijalnim producentima (i domaćim i inostranim), bio veoma tražena roba, pogotovo ako dolazi iz jedne bivše komunističke zemlje. Najzad, film Fantom je umetnička tvorevina a ne istorijska studija, pa čak i ako je znao da je stvarni Fantom bio običan momak iz predgrađa koji je drpio gastarbajterski auto da bi iživeo dečački san o vožnji sportske mašine, nije bio u obavezi da se drži takve trivijalne istine, a jeste bio u (umetničkoj) obavezi da i ličnost i događaj umetnički „oneobiči“.

Što se pak tiče konstatacije da danas ima više slobode nego u titovsko i posttitovsko vreme, ona ima istu težinu kao i konstatacija da se danas u proseku živi 20 godina duže nego pre dva stoleća. Apsolutne količine slobode imaju mnogo manju vrednost od onih relativnih. Kad je osmanlijsku vlast zamenio apsolutistički Milošev režim, to je doživljeno kao – oslobođenje. To što danas sme nekažnjeno da se kritikuje komunistički period naše istorije nije neka posebna tekovina, kao ni to što se političari na vlasti mogu slobodno da kritikuju (ako slobodno znači – da za to ne idu u zatvor). Ali sadašnji nivo slobode nije relativno mnogo odmakao od nivoa iz vremena „društveno-političke podobnosti“. Oni koji o slobodi odlučuju sigurno vam neće zameriti ako nasred ulice uzviknete „Kosovo je Srbija“, ali ako uzviknete da Kosovo odavno nije Srbija, rizikujete sudski proces, jer u Ustavu, još u preambuli, piše sasvim suprotno! U Ustavu koji je, inače, napisan i usvojen kad Kosovo već odavno nije bilo Srbija… A mnogo više od sudskog procesa rizikujete da vas, ponesen patriotskim gnevom, prebije neko ko ni sam nije u stanju da vam objasni kako je to Kosovo u Srbiji kad tamo nema srpske vlasti, vojske, policije, poreznika… niti nade da će ih ikada više biti.

Veoma je opasno zadovoljavati se prednošću poređenja sa gorim od sebe ili sa prošlim vremenima. Isuviše je lako misliti da smo danas slobodni zato što se više ne ide u zatvor zbog ispričanog vica. Norme slobode su svakim danom sve više, ona se mora osvajati bez prestanka, a svako zadovoljavanje aktuelnim nivoom slobode je odustajanje od slobode.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure