img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ciril Cicmil

Juriš monstruma

28. април 2004, 19:23 Ciril Cicmil, Kraljevo
Copied

Šta košta da košta, samo da je jeftino"; "Vreme" br. 694

Ne znam da li se gospodin Stanojević toliko ne razume u kompjutersku tehniku ili je iz nekog drugog razloga želeo da opravda postupak republičke vlade o zabrani uvoza korišćene tehničke robe, ali stvari ipak stoje malo drukčije nego što je pokušao u svom tekstu da objasni.

Prvo, što se tiče ekologije, novi kompjuteri nisu ništa ekološki čistiji od starih. Dakle, problem računarskog otpada javiće se pre ili kasnije, a sumnjam da ćemo u vremenskoj razlici između „pre“ i „kasnije“ stići da se osposobimo da spomenuti otpad recikliramo. Pogotovu što se u personalnom kompjuteru zaista radi samo o običnoj gvožđuriji, nešto malo plastike i jednoj bateriji veličine dugmeta. Dakle, što se ekologije tiče, bilo bi korisnije da se neko pozabavi zarđalim šporetima i mašinama za veš bačenim duž naših puteva nego kompjuterima.

Što se softvera tiče, činjenica da je neki kompjuter polovan ili ne nema ama baš nikakve veze s tim kakav softver njime upravlja i da li je on plaćen ili nije. Jer softver se kupuje nezavisno od hardvera i može se kupiti i za star i za nov kompjuter. Neki prodavci kompjutera nude vam uz aparat i softver, ali mnogi i ne nude. Ili vam isporučuju kompjuter sa tzv. FreeDOS ili Linux paketima, dakle sa besplatnim softverom.

Jedini ograničavajući faktor je činjenica da novije verzije softvera bolje rade pod brzim kompjuterima, ali je pitanje da li vam zaista treba najnovija verzija programa za obradu teksta da biste napisali pismo ili knjigu. Jer, gle čuda, kompjuteri ne postoje od juče, a one mašine koje su pre deset godina bile hit „radile su posao“ sa softverom koji je odgovarao tadašnjim mogućnostima. Ako se ne varam, i nedeljnik „Vreme“ se godinama pripremao za štampu na 486-icama, a neki od najboljih autora su napisali svoje tekstove na kompjuterima klase 286. Dakle, nije sve u (najnovijoj) tehnologiji.

Ako pretpostavimo da je za deo poslovne primene ipak bitno da kompjuter bude dovoljno brz i pouzdan, iole mudar menadžer doći će do zaključka da je najbolje da kupi nov firmiran kompjuter. Ali za manje zahtevnu poslovnu /knjigovodstvo, korespodencija, internet/, a naročito za kućnu primenu /i kućni budžet/ ranije korišćeni računari više su nego dovoljni.

Ono po čemu polovni kompjuteri ne mogu da se mere sa novim jesu tri stvari: nemogućnost igranja najnovijih igrica, cena i kvalitet izrade. Ovo prvo jer traži ogromnu procesorsku snagu da bi iscrtao sve te vojnike i monstrume koji jurišaju na vas, ovo drugo iz prostog razloga što je vrlo, vrlo pristojan polovni Pentium III i dalje skoro dvostruko jeftiniji od najjeftinije nove konfiguracije „bez“ licenciranog softvera. A ta razlika pri našem standardu je i te kako bitna. I treće, ne zaboravimo da su ti kompjuteri donedavno stajali na stolovima raznoraznih ministarstava razvijenih zemalja, da su to tzv. firmirane naprave na kojima stoje etikete svetskih kompanija poznatih po kvalitetu izrade.

S druge strane, prodavci novih kompjutera, u želji da „sklope“ što jeftinije konfiguracije, često ne vode računa o kvalitetu ugrađenih komponenti niti posvećuju dovoljno pažnje njihovom ispravnom konfigurisanju ili testiranju.

Ono što se može uputiti kao zamerka prodavcima polovne robe jeste nedovoljna podrška za proizvod koji prodaju. Obično se sve završi na tome da izaberete model koji lepo izgleda i nosite ga. Ne dobijate neku prateću dokumentaciju. Srećom, sva potrebna uputstva postoje na internetskim stranicama proizvođača, ali prodavci su mogli da se potrude da ih sami preuzmu i, što da ne, i prevedu.

I sve bi bilo bolje kada bi umesto zabrane uvoza republička vlada naterala prodavce da više vode računa o kupcima, a ne da zabranjuje uvoz.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure