img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deset napomena Milošu Vasiću

30. јун 2005, 00:19 Goran Radonjić, elektronskom poštom
Copied

"Biciklisti, spremite se"; "Vreme" br. 755

Pravo je, rekao bih i dužnost, svakog časopisa da bude kritičan prema potezima svoje vlade. To, međutim, ne znači da treba biti obuzet tom kritikom i zaboraviti šta je u stvari konkretna tema, u ovom slučaju pravo državljana Crne Gore koji žive u Srbiji da glasaju na referendumu o nezavisnosti Crne Gore. Zato bih istakao neke aspekte ovog pitanja koje postovani g. Vasić nije pomenuo.

1. Ako g. Vasić tvrdi, pozivajući se na „neke osnovne principe moderne parlamentarne demokratije“, da je „moralni i politički skandal“ to što u nekim državama i „dijaspora“ (navodnici M. V.) ima pravo glasa, šta reći nakon Rezolucije koju je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila 25. juna u kojoj se upravo poziva na to da se omogući ostvarivanje biračkog prava državljanima, i kaže da „dužnu pažnju treba pokloniti biračkom pravu državljana koji imaju prebivalište u inostranstvu“?

2. Što se tiče principa koji Vasić ističe, „da nema oporezivanja bez predstavljenosti; i obrnuto – da se ne može plaćati porez jednoj državi, a glasati u drugoj“, recimo najprije da to dvoje nije ni obrnuto, niti analogno, kao sto smo vidjeli iz Rezolucije SE. Zatim (navedimo jednostavan primjer): ako ste otišli prošle godine da živite, recimo, u SAD, do 15. aprila ove godine morali ste da platite federalni porez, i, zavisno od propisa, možda i porez državi u kojoj ste boravili (Kaliforniji ili Teksasu, npr). No to nikako ne znači da ćete moći da glasate na bilo kojim izborima u SAD, pa bio iznos poreza koji ste platili veći od onog koji plaća Valmart. Tek kada, i ako, budete američki DRŽAVLJANIN, stičete biračko pravo.

3. No, ako se neko, da ostanemo ipak pri istom primjeru, odselio u SAD i, kako bi rekli propagandisti „suverenističkog projekta“ u Crnoj Gori, odlučio „da u toj sredini gradi svoju budućnost“, šta mislite g. Vasiću, da li je time izgubio pravo glasa na referendumu? Ne, on je i dalje na biračkom spisku. To isto važi i za one koji su prije neku deceniju otišli na „privremeni rad“ u inostranstvo. Čak su se kao veliko dostignuće demokratije, a o patriotskom činu „naših ljudi“ da i ne govorimo, pokazivali na TV-u (državnom) svijetli primjeri Crnogoraca koji su došli u „svoju Crnu Goru“ (neki prvi put nakon više godina) da glasaju i pomognu „mladoj crnogorskoj demokratiji“. Štaviše, u te svrhe svojevremeno su organizovani i pravi vazdušni mostovi.

4. S druge strane, ako se neko pak odselio u Srbiju, bio je obavezan da se odjavi u Crnoj Gori i prijavi prebivalište u Srbiji, tako da je, samim tim, mogućnost da glasa na referendumu, prema tumačenju crnogorskih vlasti, izgubio. Ispada tako da od svih crnogorskih državljana na svijetu, ne mogu odlučivati o nečemu što se njih i te kako tiče jedino oni koji žive u Srbiji, oni koji su dakle ostali u istoj državi, samo su u drugoj republici.

5. Da nije možda, g. Vasiću, to moralni i politički skandal: zabraniti nekome ko ima državljanstvo jedne republike (države članice, sad svejedno) da i on odlučuje koja će to, i kakva, biti država čiji je on član, i da li će odjednom postati stranac u svojoj zemlji (jer mi smo, ipak, i dalje jedna zemlja, zar ne)?

Ukratko bih pomenuo samo još neke od „uglova ove priče“.

6. Da crnogorskim državljanima koji žive u Srbiji treba omogućiti da se izjasne o pitanju nezavisnosti svoje države ne smatra samo vlada, nego i predsjednik Srbije Boris Tadić.

7. Šta o svemu tome kaže Ustavna povelja, koja je „najviši pravni akt“ naše zajednice?

8. Ko je glasao na nedavnim referendumima u Francuskoj, Holandiji i Italiji, svi državljani, ili neko drugi?

9. Koliko je moralno ne samo ignorisati mišljenje većine od 260.000 svojih državljana (a u samoj državi živi oko 650.000 ljudi), nego većinu njih (većinu od tih 260.000) proglašavati, direktno ili indirektno, nepoželjnim, retrogradnim, izdajnicima čak, a pružati neograničen prostor samo onima među njima koji propagiraju odvajanje? (By the way, koliko je tek to moralno – biti crnogorski državljanin u Srbiji i zalagati se za odvajanje Crne Gore?)

10. Osjećate li izvjesnu mučninu kada, ako, prelistate crnogorsku stampu ili bacite pogled na crnogorske elektronske medije i vidite način na koji se… znate na sta mislim.

Volio bih da ovo shvatite kao dobronamjerne napomene vjernog, kako se to kaže, čitaoca „Vremena“ iz Crne Gore, kome je „Vreme“ u proteklim godinama puno puta pružilo nadu i utjehu.

Reakcije:Srđan Novakov
Milivoje Radaković
Pavle Vesić
svi broj 757

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure