img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crkva i zakoni

31. avgust 2005, 18:42 Zoran Veljović, arhitekta, elektronskom poštom
Copied

"Retro u modi"; "Vreme" br. 764

Tekst Zorana Majdina baca dosta svetla na crkveno pravoslavno graditeljstvo na početku XXI veka. Ovde će biti reči o nekim postavkama koje se mogu sagledati u drugom svetlu, za razliku od stava Z. M.

„…prvo se osveštavaju temelji, a kasnije završena crkva.“

Ovo utemeljeno crkveno pravilo Pravoslavna crkva je grubo narušila postavljanjem „konzerve-karikature“ – nazovi crkve na Rumiji. Ovaj surogat nema temelje pa zato oni nisu ni mogli biti osveštani. Umesto temelja, „konzerva“ je u donjem pojasu povezana nekakvom šasijom, mnogo slabijom i neuglednijom od svake kamionske šasije. Dalje, po svom sastavu a po kanonima crkve, „konzerva“ na Rumiji nije crkva. U najboljem slučaju može da bude kapela! „Ipak je osveštana.“

I nikom ništa! Niko se iz crkvenih redova nije pobunio, kritikovao, stavio primedbe, a ukoliko je takvih primedbi i bilo, to nije doprlo do javnosti. Znači, sve se odigrava u zatvorenom krugu Crkve. Kako gazda kaže!

Zanimljivo je da se prilikom nastavka gradnje hrama Svetog Save jedno vreme vodila žučna diskusija o tome da li je ovaj ili onaj elemenat „po kanonu“ ili ne. Potezala su se pitanja „romanske arhitekture“, „autentičnosti izvornih planova“ i druga. Ovo iznosim zbog toga da pokažem da Pravoslavna crkva dozvoljava sebi da se ponaša mimo svojih proklamovanih pravila: u jednom slučaju „cepa dlaku na dvoje“, dok u drugom proglašava objekat za crkvu koji to ne može da bude po tim istim, crkvenim pravilima.

„… Srpska pravoslavna crkva nije toliko konzervativna…“

Ovu ocenu Z. M. je potkrepio fleksibilnošću crkve u arhitekturi pravoslavnih objekata. Ova ocena bila bi valjana samo u slučaju da se Pravoslavna crkva odrekne svojih kanona. Da suštinski bude fleksibilna. Ne, Crkva se kanona ne odriče, već svoje kanone ne poštuje. Iz tog nepoštovanja svojih, crkvenih kanona Z. M. izvlači gornji zaključak, što je potpuno pogrešno, površno posmatranje suštine.

„… širom Srbije izgrađeno je nekoliko stotina crkava…“

Za izgradnju ovih crkava potrošeno je više novaca nego što je potrebno za završetak radova na hramu Svetog Save. S jedne strane Crkva apeluje na pomoć za izgradnju hrama, a s druge gradi, znači troši novce, na nekoliko stotina crkava. O čemu se radi?

U našoj zemlji postoji Zakon o planiranju i izgradnji. Odnosi se na sve objekte koji se grade. Nije potrebno naglašavati da se poštovanje ovog Zakona odnosi na sigurnost ljudi koji će koristiti novi objekat. Po Zakonu, koji važi za sve, na kraju radova predviđa se izlazak Komisije za tehnički pregled, izdavanje upotrebne dozvole za izgrađeni objekat i tako redom, do predviđenih krivičnih sankcija. (Član 149)

Za Pravoslavnu crkvu ovaj Zakon ne važi: gotovo svi novoizgrađeni crkveni objekti stavljeni su u upotrebu bez izlaska Komisije za tehnički pregled, bez izdavanja upotrebne dozvole…

Ovde se postavlja i drugo pitanje: ako se objekat koristi bez upotrebne dozvole, šta radi komunalni inspektor, šta radi predsednik opštine, šta radi resorni ministar, šta radi javni tužilac i tako redom? U uređenoj zemlji, a očigledno je da mi ne spadamo u taj spisak zemalja, takvo ponašanje bilo koga koji gradi novi objekat nije dopušteno. Kod nas Crkva ima pravo da ne poštuje zakone sopstvene zemlje. Ko to odobrava?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Krvava nedelja i posledice

Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane

Filip Švarm

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure