img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crkva i zakoni

31. август 2005, 18:42 Zoran Veljović, arhitekta, elektronskom poštom
Copied

"Retro u modi"; "Vreme" br. 764

Tekst Zorana Majdina baca dosta svetla na crkveno pravoslavno graditeljstvo na početku XXI veka. Ovde će biti reči o nekim postavkama koje se mogu sagledati u drugom svetlu, za razliku od stava Z. M.

„…prvo se osveštavaju temelji, a kasnije završena crkva.“

Ovo utemeljeno crkveno pravilo Pravoslavna crkva je grubo narušila postavljanjem „konzerve-karikature“ – nazovi crkve na Rumiji. Ovaj surogat nema temelje pa zato oni nisu ni mogli biti osveštani. Umesto temelja, „konzerva“ je u donjem pojasu povezana nekakvom šasijom, mnogo slabijom i neuglednijom od svake kamionske šasije. Dalje, po svom sastavu a po kanonima crkve, „konzerva“ na Rumiji nije crkva. U najboljem slučaju može da bude kapela! „Ipak je osveštana.“

I nikom ništa! Niko se iz crkvenih redova nije pobunio, kritikovao, stavio primedbe, a ukoliko je takvih primedbi i bilo, to nije doprlo do javnosti. Znači, sve se odigrava u zatvorenom krugu Crkve. Kako gazda kaže!

Zanimljivo je da se prilikom nastavka gradnje hrama Svetog Save jedno vreme vodila žučna diskusija o tome da li je ovaj ili onaj elemenat „po kanonu“ ili ne. Potezala su se pitanja „romanske arhitekture“, „autentičnosti izvornih planova“ i druga. Ovo iznosim zbog toga da pokažem da Pravoslavna crkva dozvoljava sebi da se ponaša mimo svojih proklamovanih pravila: u jednom slučaju „cepa dlaku na dvoje“, dok u drugom proglašava objekat za crkvu koji to ne može da bude po tim istim, crkvenim pravilima.

„… Srpska pravoslavna crkva nije toliko konzervativna…“

Ovu ocenu Z. M. je potkrepio fleksibilnošću crkve u arhitekturi pravoslavnih objekata. Ova ocena bila bi valjana samo u slučaju da se Pravoslavna crkva odrekne svojih kanona. Da suštinski bude fleksibilna. Ne, Crkva se kanona ne odriče, već svoje kanone ne poštuje. Iz tog nepoštovanja svojih, crkvenih kanona Z. M. izvlači gornji zaključak, što je potpuno pogrešno, površno posmatranje suštine.

„… širom Srbije izgrađeno je nekoliko stotina crkava…“

Za izgradnju ovih crkava potrošeno je više novaca nego što je potrebno za završetak radova na hramu Svetog Save. S jedne strane Crkva apeluje na pomoć za izgradnju hrama, a s druge gradi, znači troši novce, na nekoliko stotina crkava. O čemu se radi?

U našoj zemlji postoji Zakon o planiranju i izgradnji. Odnosi se na sve objekte koji se grade. Nije potrebno naglašavati da se poštovanje ovog Zakona odnosi na sigurnost ljudi koji će koristiti novi objekat. Po Zakonu, koji važi za sve, na kraju radova predviđa se izlazak Komisije za tehnički pregled, izdavanje upotrebne dozvole za izgrađeni objekat i tako redom, do predviđenih krivičnih sankcija. (Član 149)

Za Pravoslavnu crkvu ovaj Zakon ne važi: gotovo svi novoizgrađeni crkveni objekti stavljeni su u upotrebu bez izlaska Komisije za tehnički pregled, bez izdavanja upotrebne dozvole…

Ovde se postavlja i drugo pitanje: ako se objekat koristi bez upotrebne dozvole, šta radi komunalni inspektor, šta radi predsednik opštine, šta radi resorni ministar, šta radi javni tužilac i tako redom? U uređenoj zemlji, a očigledno je da mi ne spadamo u taj spisak zemalja, takvo ponašanje bilo koga koji gradi novi objekat nije dopušteno. Kod nas Crkva ima pravo da ne poštuje zakone sopstvene zemlje. Ko to odobrava?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure