Politika životne sredine u Jugoistočnoj Evropi
Balkanska zelena družina
Da li može region naučiti da čuva životnu sredinu na iskustvima i greškama Zapadne Evrope
Da li može region naučiti da čuva životnu sredinu na iskustvima i greškama Zapadne Evrope
Šta donosi Četvrti izveštaj o proceni stanja životne sredine, dokument koji ostaje kao jedna od najvidljivijih papirnatih tekovina celog događaja
Delegati konferencije su u Beograd i došli kako bi dali novi podsticaj panevropskom mehanizmu koji će omogućiti bolju životnu sredinu u budućnosti, a naročito rešavanje problema klimatskih promena
Ove nedelje se navršilo šest meseci otkad je pod prozorom mog stana eksplodirala bomba. Eksplozija je prouzrokovala manju materijalnu štetu u vidu rasturenog prozora i sobe izrešetane šrapnelima, ali je ostavila trajnije posledice na moj život i rad. Uprkos uveravanjima najviših državnih i policijskih funkcionera da rešavanje ovog slučaja ima najviši prioritet, krivac (ili krivci) još nije otkriven. Tokom proteklih pola godine trudio sam se da što manje ometam istragu javnim istupima i kritikama na račun organa: nadao sam se da, uprkos svemu, barem u jednom delu državnog aparata postoji iskrena želja da se moj slučaj razreši. Sada počinjem da verujem da je ta nada bila neosnovana
Rat u kome je stradalo četiri miliona ljudi, i koji je završen samo sklapanjem primirja i naciju ostavio podeljenom, militarizovanom i u zategnutim odnosima više od pola veka, uskoro će biti okončan
Napuštajući rigidnu ideološku u zamenu za pragmatičnu matricu – "socijalizam sopstvenih boja", a pri tom ostvarivši neverovatan rast, a ne uzdrmavši stabilnost ovako velike zemlje, sa velikim unutrašnjim razlikama
"Najvažniji je osećaj za muziku. Nije dovoljno samo poznavanje nota, muzičar mora da ima poseban osećaj i sposobnost da natera publiku da se naježi. Nešto kao što imaju Romi"
Daj radikalskom kadru neku malu, lokalnu vlast i videćeš kako se nadrndani "svesrbi" pretvaraju u karikaturu zakletih "autonomaša"
Tomislav Nikolić, zamenik predsednika SRS, Nenadu Čanku i Čedomiru Jovanoviću ("Večernje novosti")
Pre ekološke modernizacije koju je Elektroprivreda započela sa evropskim, a delom i srpskim novcem, svaki građanin Srbije je potrošnjom struje sedmično u proseku proizvodio između pet i deset kilograma pepela. I sav se prosipao na glave stanovnika obrenovačkih sela
Pravo pitanje je da li je onaj revolucionarni srpski jogurt nacionalizam sa kraja osamdesetih evoluirao u fašizam koji kao takav nije bio prepoznat samo zato što nije imao globalne apetite, već je bio lokalnog karaktera