Nemačka i evrozona

19.avgust 2015. Nemanja Rujević

Uvek na sunčanoj strani

Izvozna velesila Nemačka ima najviše koristi od evra, pa profitira i u kriznim vremenima, jer su njene hartije od vrednosti sigurna luka za ulagače. Stoga je potpuno neprimereno da se u Nemačkoj osipa drvlje i kamenje po monetarnoj uniji i zajedničkoj valuti, kažu za "Vreme" ugledni nemački ekonomisti

Zemlja ljudi – Albanija

19.avgust 2015. Radoslav Ćebić

U orlovom gnezdu

Albanija nije za one koji žure. Ako nemate strpljenja, ne idite tamo

Stečaj IMT-a

12.avgust 2015. Milan Milošević

Hronika sloma našeg »fergusona«

Pogled u retrovizor starog traktora pokazuje kako je traktorska industrija u jednom sistemu nastala, a u drugom nestala, kako je trasirala put naše industrijalizacije i transformacije poljoprivrede, a potom podelila sudbinu ne samo deindustrijalizacije već i deagrarizacije naše zemlje

Lektira – Janis Varufakis – "Globalni Minotaur"

05.avgust 2015.  

O uzrocima finansijske krize i budućnosti svetske ekonomije

Krajem avgusta u prodaji će se naći srpsko izdanje knjige Globalni Minotaur Janisa Varufakisa, koje objavljuje "Profil knjiga" iz Beograda. Ocenjena kao do sada najcelovitije razmatranje savremene ekonomske krize, ova knjiga uzdrmala je stručnu javnost i postala nezaobilazno štivo za svakog ko želi da spozna koliko je ozbiljna aktuelna kriza globalne ekonomije

Nemačka – Potražioci azila

05.avgust 2015. Nemanja Rujević

Zastrašivanje Balkanaca

Nemačku ove godine očekuje više zahteva za azil nego ikada ranije. Rekordan je i broj napada na izbegličke domove. U Bavarskoj su se dosetili da kola opet slome na Balkancima – onima koji nemaju šanse za azil, pa tobože nepotrebno opterećuju nemačku birokratiju i parazitiraju na socijalnom sistemu

Intervju – Nataša Vučković, potpredsednica DS-a

15.jul 2015. Andrej Ivanji

Pirova pobeda u Savetu bezbednosti

Uprkos pohvalama sa Zapada zbog učestalih međusobnih poseta zvaničnika u regionu, pokazuje se da takve bilateralne posete ne ostavljaju dublji trag u društvu i da ne doprinose suštinski unapređenju međusobnih odnosa, a kamoli pomirenju. Razlog za to se može tražiti u međusobnom nepoverenju koje je nastalo i zbog političkih biografija nekih čelnih ljudi u regionu, a i u tome što su rigidnije, tvrđe nacionalne političke opcije potisnule liberalne i građanske partije

Nuspojave

15.jul 2015. Teofil Pančić

Princip hladne odbojnosti

Kako mi je policijska plavuša uspešno pokvarila dan i kakve to veze ima s "postjugoslovenskim besom"

Suđenja za ratne zločine

08.jul 2015. Miloš Vasić

Izručenje dugo devet godina zatvora

Većina hrvatskih medija – od HRT-a nadalje, tj. naniže – Dragana Vasiljkovića (na slici) već naziva "ratnim zločincem"; ni "navodnim", ni "optuženim", nego upravo tako. Pretpostavka nevinosti, uostalom, u Hrvatskoj važi samo za njihove "hrvatske vitezove"; kapetan Dragan već se smatra za nespornog, gotovog i spakovanog

Rusija – Sanktpeterburški ekonomski forum

01.jul 2015. Bojan Pantić

Ko s kim i protiv koga

Rusija oseća posledice pada cene nafte i sankcija, ali daleko manje nego što se Zapad nadao. Moskva se prilagođava novim okolnostima i okreće alternativnim tržištima, pre svega u zemljama BRIKS-a, pri čemu uloga države u privredi jača. Neohladnoratovska politika prerasta u hladnoratovsku ekonomiju, a kraj ovog trenda se ne nazire

Lični stav

01.jul 2015. Vladimir Todorić

Uloga moje palanke u globalnom kapitalizmu

Objašnjenje našeg siromaštva glasi da je korupcija kriva za sve, da smo lenji, da je prethodna vlast kriva za sve, da ne razumemo kako svet funkcioniše itd. Jesmo krivi za mnogo toga, naročito za političke izbore devedesetih, ali kada je reč o tranziciji posle 2000. godine, tu nije bilo mesta da Srbija vodi bilo kakvu suverenu ekonomsku politiku

Intervju – Hanif Kurejši, pisac

24.jun 2015. Marina Lalović

Ima li budućnosti

"Danas u Evropi nemamo više pluralitet političkih ideja, odnosno ono što je multikulturalizam u prošlosti nudio – sistem alternativa. Svet je postao mnogo fašističkiji. Svedoci smo rasta fašizma i fašističkih partija u Francuskoj, Mađarskoj i Nemačkoj, kao i fundamentalističkih pokreta. Pisanje i umetnost nam služe upravo da bismo istražili na koji način čitav taj proces funkcioniše, ali i pokazuju koliko smo bespomoćni u odnosu na moć i autoritete"

Roman – Milijarder

17.jun 2015. Teofil Pančić

Kad košulje zašarene

Roman Vetona Suroija, smešten na Kosovu devedesetih, pun je moćnih, uzbudljivih slika o jednom životu o kojem je velika većina nas izabrala da ne zna baš ništa